Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž R-39/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Ani Jeleč Pecirep, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GN iz [adresa], Bana Josipa Jelačića 50, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg po punomoći zastupa Mirko Cetina, odvjetnik u Zagrebu, Martićeva 6, protiv tuženika Lukovnik d.o.o., Šibenik, Kralja Zvonimira 99, OIB: 30667854037, kojeg po punomoći zastupa Mija Milaković, odvjetnica u Šibeniku, Stjepana Radića 41, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-117/2020-42 od 27. ožujka 2024., dana 6. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-117/2020-42 od 27. ožujka 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak pred drugim sucem pojedincem.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 434,76 Eura / 3.275,72 kn uvećan za zatezne kamate koje na iznos od 103,93 Eura /783,05 kn teku od 16. lipnja 2015. do isplate, 326,75 Eura / 2.461,89 kn od 16. srpnja 2015. do isplate i na iznos od 4,08 Eura / 30,77 kn od 16. kolovoza 2015. do isplate, u roku od 15 dana (točka I. izreke), kao i da tužitelju naknadi parnični trošak od 2.698,17 EUR sa zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate (točka II. izreke).
2. Navedenu presudu žalbom pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže preinačiti pobijanu presudu odbijanjem zahtjeva uz obvezu naknade parničnog troška, podredno, predlaže istu ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Kako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.320,00 EUR to se u konkretnom slučaju radi o sporu male vrijednosti u smislu članka 458. ZPP. Prema čanku 467. stavak 1. ZPP presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP.
6. U pravu je tuženik kada prvostupanjsku presudu sadržajno pobija zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 6. ZPP, jer je prvostupanjski sud odbijanjem prijedloga tuženika za traženjem mišljenja drugog vještaka prometne struke i dopunom nalaza i mišljenja vještaka financijske struke, onemogućio tuženiku raspravljanje pred sudom.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u razdoblju od lipnja 2015. do kolovoza 2015. na ime prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima.
8. Iz razloga prvostupanjske presude i podataka predmeta proizlazi:
- da je između tužitelja kao radnika i tuženika kao poslodavca bio sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme 1. veljače 2004. za obavljanje poslova radnog mjesta vozača kamiona, koje je poslove tužitelj obavljao i u utuženom razdoblju, za zaključiti kao vozač kamiona za koji dopuštena masa vozila uključujući prikolicu ili poluprikolicu prelazi 3,5 tone, s ugovorenom osnovnom plaćom od 2.520,00 kn, te dodacima na plaću koje tužitelj potražuje u ovom postupku bez naznačenog iznosa uvećanja plaće po tim osnovama,
- da je tuženik otkazao predmetni ugovor o radu u rujnu 2015.,
- da je radno vrijeme tužitelja provedeno u kamionu od početka do kraja vožnje vidljivo po tahograf listićima (iskaz tužitelja iz razloga presude),
- da tužitelj, protivno svojoj zakonskoj obvezi, tahografske listiće koji se odnose na utuženo razdoblje nije dostavio poslodavcu 28-og dana tekućeg mjeseca, niti nakon poziva da to učini, zbog čega mu je i otkazan ugovor o radu (iskaz zakonskog zastupnika tuženika iz razloga pobijane presude),
- da kraj te okolnosti tuženik nema predmetne tahografe, već se isti nalaze kod tužitelja koji ih je predao u spis za potrebe prometnog vještačenja,
- da je prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke iz podataka tahografa za mjesec svibanj 2015. razvidno da je na tahografskim listićima tužitelja evidentirano 110 sati i 20 minuta rada, od čega je radnih sati aktivno za volanom bilo 77 i 30 minuta, noćnog rada 6 sati i 10 minuta, te rada blagdanom 1 sat i 15 minuta, za mjesec lipanj 2015. da je evidentirano 212 sati i 30 minuta rada, od čega je tu žitelj od tog broja radnih sati aktivno za volanom bio 130 sati i 30 minuta, te noćnog rada 12 sati i 50 minuta, dok je za mjesec srpanj 2015. evidentirano 98 sati i 05 minuta rada od čega je tužitelj od tog broja radnih sati aktivno za volanom bio 59 sati i 05 minuta, te noćnog rada 3 sata i 56 minuta,
- da vještak nije utvrđivao da li je i koliko od tih sati riječ o prekovremenim satima, već ističe da su ukupno ostvareni sati oni sati koje je tužitelj evidentirao prilikom paljenja tahografa, dok su aktivni radni sati (za volanom) oni sati koje je radnik proveo u vožnji i u pripremi vozila za vožnju, odnosno ukrcaj i iskrcaj tereta, održavanje vozila i ostale radnje koje su nužne za obavljanje prijevoza,
- da je prema istom mišljenju, a na okolnosti tuženikovih prigovora - zašto se u nalazu i mišljenju ne vide tzv. simboli i to simbol upravljača, simbol čekića i simbol pravokutnika s dijagonalom radi određivanja radnog vremena, te odmora i stanki u smislu zakonskih propisa koji uređuju organizaciju rada mobilnih radnika u cestovnom prometu, vještak je naveo da za izradu nalaza i mišljenja na taj način nema potrebna tehnička sredstva, već da je po prijedlogu tuženika potrebno original tahografske listiće za utuženo razdoblje dostaviti tvrtki Tahograf d.o.o. koja ima potrebna tehnička sredstva za izradu nalaza i mišljenja u tom pravcu,
- da iz nalaza i mišljenja vještaka financijske struke vrijednost odrađenih a neisplaćenih prekovremenih sati rada tužitelja u utuženom razdoblju iznosi 434,76 EUR, kao razlika između redovnih mjesečnih sati iz platnih lista i ukupnog broja radnih sati iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke, prema kojem su prekovremeni sati obračunati s uvećanjem 50%, noćni sati od 40% i rad nedjeljom od 35% prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike kako je to u tužbi tužitelj zahtijevao,
- da je za mjesec svibanj 2015. utvrđeno redovnih 88 sati a nalazom vještaka prometne struke ukupno 110,20 pa da prekovremeni sati predstavljaju razliku od 22,20 sata, te noćni rad od 6,10 sati, rad nedjeljom 1,15 sati, zbog čega neisplaćena razlika plaće za taj mjesec iznosi 103,93 EUR,
- da je za lipanj 2015. redovnih 136 sati što od ukupno po vještaku utvrđenih ukupnih sati rada od 212,30, prekovremeni čine razliku od 76,30 sati, od čega noćnog rada 12,50 sati, zbog čega neisplaćena razlika iznosi 326,75 EUR,
- da je za srpanj 2015. redovnih sati 104, ukupnih 98,05, pa nema razlike, te noćnog rada 3,55 sati po kojem neisplaćena razlika iznosi za srpanj po toj osnovi iznosi 4,08 EUR,
- da vještak financijske struke od ukupnog broja sati nije umanjivao sate odmora, navodeći, prema razlozima pobijane presude, da ukoliko bi ih isključio to bi imalo utjecaj na iznos vještačenja, pa bi sud trebao tražiti dopunu, kako što je to tuženik predložio, smatrajući da je riječ o pravnom, a ne činjeničnom pitanju.
9. Kraj tako utvrđenog, prvostupanjski sud prihvaćajući nalaze i mišljenja vještaka prometne i financijske struke, ocjenjuje osnovanost zahtjeva, smatrajući da se u ovom postupku primjenjuju opće odredbe Zakona o radu koje propisuju pojam radnog vremena radnika, zbog čega nalaže utuženu isplatu u iznosima koje je tužitelj uredio sukladno nalazu i mišljenju vještaka financijske struke, prethodno ocijenivši neosnovanim i suvišnim prijedlog tuženika za novim vještačenje tahografa kako je to predložio i prometni vještak po Tahograf d.o.o. u Zagrebu, kao i prijedlog tuženika za izradom dopunskog nalaza i mišljenja vještaka financijske struke u odnosu na sate odmora.
10. Protivno ocjeni prvostupanjskog suda, u pravu je tuženik kada i u žalbi ukazuje da se u ovom postupku ne primjenjuje Zakon o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 – dalje: ZR), već se, imajući u vidu da je tužitelj vozač teretnog vozila mase veće od 3,5 tone, kao specijalni primjenjuje Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu (Narodne novine broj 75/13, 36/15 – dalje: ZRVMR ) koji je bio na snazi u utuženom razdoblju, koji člancima 5., 6. i 7. propisuje pojam, raspored radnog vremena, odnosno organizaciju radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prometa, prema kojima su razdoblja dnevnog odmora, odmora, prekida vožnje i stanke, odnosno razdoblja tijekom kojih vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom isključena iz radnog vremena kao i "razdoblja raspoloživosti", jednako kao i prema Direktivi 2002/15 EZ Europskog parlamenta i vijeća od 11. ožujka 2002., u vezi članka 4. točke 6. i 7. ZRVMR koje određuju pojam mjesta rada, radnog vremena i razdoblja raspoloživosti.
11. Upravo radi pravilne primjene navedenih zakonskih odredbi, bilo je nužno prihvatiti navedeni dokazni prijedlog tuženika kako tuženik to ističe i u žalbi, osobito imajući u vidu i mišljenje vještaka prometne struke prema kojem on nije u mogućnosti utvrditi radno vrijeme u smislu naprijed navedenih odredbi ZRVMR jer ne raspolaže potrebnim tehničkim uređajima da bi na taj način utvrdio stanje tahografa, te je i vještak podržao prijedlog tuženika da u tom pravcu nalaz i mišljenje izradi Tahograf d.o.o. koja ima potrebnu infrastrukturu.
12. Slijedom navedenog, jer je ostvaren istaknuti žalbeni razlog, žalbu tuženika valjalo je uvažiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugim sucem pojedincem, te temeljem članka 369. stavak 1. ZPP u vezi članka 371. ZPP odlučiti kao u izreci, kako bi prvostupanjski sud u ponovljenom postupku otklonio učinjenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka, u smislu naprijed navedenog, te pravilno i zakonito odlučio o predmetu spora, imajući u vidu, glede pravilne primjene materijalnog prava, i da Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije primjenjiv na predmet ovog spora.
13. Pored toga, kako je zbog ukidanja presude o glavnom zahtjevu, za sada neizvjestan uspjeh stranaka u postupku, od čega ovisi odluka o parničnom trošku, ukinuta je prvostupanjska odluka i u dijelu u kojem je odlučeno o obvezi naknade troškova postupka.
U Šibeniku 6. listopada 2025.
S U D A C:
Ana Jeleč Pecirep
