Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1473/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od Drage Grubeše, predsjednika vijeća, Snježane Androš kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Sanje Sušilović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Švrljak, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženice HL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Duško Vučevac, odvjetnik u Zagrebu i punomoćnik Milan Macura, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Macura i Restović j.t.d. u Šibeniku, radi isplate, odlučujući o žalbama tuženice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1394/2023 od 20. svibnja 2025. u sjednici vijeća održanoj 2. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalbe se odbijaju kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1394/2023 od 20. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Nalaže se tuženici HL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati tužitelju JL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 5.139,82 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 10% godišnje koje teku na iznos od 690,15 eura od dana 19. veljače 2012. godine do 1. siječnja 2014. godine, za iznos od 2.697,98 eura od dana 24. kolovoza 2012. godine do 1. siječnja 2014. godine, za iznos od 1.701,63 eura od dana 27. listopada 2012. godine do 1. siječnja 2014. godine, za iznos od 139,35 eura od dana 8. prosinca 2012. godine do 1. siječnja 2014. godine, te sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od 5.139,82 eura od 2. siječnja 2014. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine do isplate primjenom prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženici, da u roku od 15 dana nadoknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.211,86 eura."
2. Presudu suda prvog stupnja pravovremeno podnesenim žalbama pobija tuženica zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
4. Žalbe nisu osnovane.
5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tuženice, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, kao i da je prvostupanjska presuda jasna i razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i nejasnoća, pa se može ispitati, tako da donošenjem iste sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju upire tuženica.
6. Predmet spora je potraživanje tužitelja prema tuženici u iznosu od 5.139,82 EUR s ugovorenom kamatom, koji svoje potraživanje temelji na ugovoru o zajmu od 7. prosinca 2012. na kojem se nalaze potpisi tužitelja i tuženice, koji iznos se ista obvezala vratiti 1. siječnja 2014., što nije učinila.
7. Iz prvostupanjskog postupka proizlazi:
- da su stranke 7. prosinca 2012. sklopile ugovor o zajmu kojim je tužitelj pozajmio tuženici novčani iznos od 5.139,82 EUR, sa kamatama od 10 %, i to 18. veljače 2012. iznos od 690,15 EUR, 23. kolovoza 2012. kamatom od 10 % godišnje, iznos od 2.697,98 EUR, 26. listopada 2012. iznos od 1.701,63 EUR i 7. prosinca 2012. iznos od 139,35 EUR, a koji se ista obvezala vratiti do 1. siječnja 2014.,
- da iz iskaza tužitelja proizlazi da je isti sastavio predmetni ugovor o zajmu kojeg je tuženica potpisala i isti ovjerila pečatom svog obrta, dok je tuženica iskazala kako nije potpisala predmetni ugovor te da je moguće da je tužitelj zlouporabio njezin potpis na bianco papiru,
- da je u postupku provedeno grafološko vještačenje na okolnost vjerodostojnosti potpisa tuženice na predmetnom ugovoru, a iz kojeg proizlazi kako je tuženica vrlo vjerojatno skriptor spornog potpisa, a što je sudska vještakinja usmeno obrazložila na ročištu od 1. travnja 2024.
8. Prvostupanjski sud zaključuje da je navedeni ugovor o zajmu potpisala tuženica jer tako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka grafološke struke Ljerke Zdunić, a temeljem iskaza tužitelja i iz samog ugovora proizlazi da je tužitelj pozajmio tuženici sporni iznos.
9. Zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
10. Prvostupanjski sud je raspravio sva sporna pitanja i ispitao okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene potpuno i valjano utvrdio činjenično stanje (čl. 7. i 8. ZPP-a).
10. Odredbom čl. 499. st. 1 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da se ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.
11. Imajući na umu citiranu odredbu, valja reći da je ugovor o zajmu konsenzualni ugovor jer nastaje kada se stranke suglase o njegovim bitnim sastojcima, bez potrebe predaje stvari. To proizlazi iz naznake da se ugovorom o zajmu zajmodavac obvezuje po čemu se on obvezao predati, a zajmoprimac suglasio i obvezao vratiti primljeno.
12. Nadalje, odredbom čl. 501. st. 1. ZOO-a propisano je da je zajmodavac dužan predati stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije određen, onda kad to zajmoprimac zatraži, dok je st. 2. propisano da pravo zajmoprimca da zahtijeva predaju ugovornih stvari zastarijeva za tri mjeseca od dolaska zajmodavca u zakašnjenje, a u svakom slučaju za godinu dana od sklapanja ugovora.
13. U konkretnom slučaju, objektivan rok istekao je 7. ožujka 2013., nakon čega tuženica ne može s uspjehom prigovarati da zajmodavac nije ispunio svoju obvezu i tuženoj predao ugovornu svotu novca iz ugovora o zajmu.
14. Odredbe ugovora primjenjuju se onako kao glase (čl. 319. st. 1. ZOO).
15. Pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značaja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to dogovara načelima obveznog prava utvrđenim ovim zakonom (čl. 319. st. 2. ZOO).
16. Po ocjeni ovog suda, predmetni ugovor o zajmu sadržava sve bitne sastojke, u istom nema nejasnih odredbi o bitnim sastojcima ugovora o zajmu, ugovor je nastao kada su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora o zajmu, a tuženica koja je vlastoručno potpisala ugovor o zajmu se obvezala kao zajmoprimac, pa je stoga dužna isplatiti tužitelju glavnicu zajma, ugovorene kamate, kao i zateznu kamatu.
17. Nadalje, za odluku o nastanku obveznog odnosa iz ugovora o zajmu nije od značaja da li je tužitelj podizao kredite, za koju svrhu su krediti iskorišteni, jer ovo nije bitni sastojak ugovora o zajmu, kao niti pečat obrta, jer obrtnik za dugove vjerovnika odgovara svojom imovinom.
18. Nastavno, prigovori tuženice se svode na isticanje prigovora pobojnosti ugovora. Međutim, ovaj sud razloge za pobojnost ne može ispitivati jer tuženica nije istakla protutužbeni zahtjev za poništenje ugovora o zajmu.
19. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbe tuženice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
20. Odluka o troškovima postupka u odnosu na radnje punomoćnika je pravilna i zakonita, te valjano utemeljena na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj:138/23., u daljnjem tekstu: Tarifa).
21. Temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.
Osijek, 2. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Drago Grubeša
