Poslovni broj: Usž-2193/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CĐ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Mariana Mučnjak, odvjetnica u Zagrebu, Dubrava 122, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, u predmetu radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Rijeci, broj Us I-294/2024 od 19. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 2. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, broj Us I-294/2024 od 19. veljače 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog dijela upravnog spora.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/23-02/1204, urbroj: 443-02-05- 12-23-4 od 27. prosinca 2023., te je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova upravnog spora. Rješenjem tuženika tužitelju je naređeno da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni građevinu u izgradnji opisanu tim rješenjem izvedenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja [adresa].
2. Tužitelj žalbom osporava pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi da tuženik nije pravilno utvrdio činjenično stanje budući da je u tijeku postupak ishođenja građevinske dozvole za objekt koji je predmet inspekcijskog nadzora. Smatra da je valjalo prekinuti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju jer je u tijeku postupak izdavanja građevinske dozvole, a odgoda izvršenja nije protivna javnom interesu. Navodi da rješenje o uklanjanju nije postalo pravomoćno, a njegovim izvršenjem tužitelju bi se nanijela nepopravljiva šteta jer se predmetni objekti na temelju mjerodavnih odredbi Zakona o gradnji smatraju u potpunosti zakonitim zbog čega smatra da su ispunjeni uvjeti za odgodu u smislu odredbe članka 140. Zakona o općem upravnom postupku. Navodi da postupak izdavanja građevinske dozvole predstavlja prethodno pitanje zbog čega smatra da je u konkretnoj upravnoj stvari činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno. Ističe da se prvostupanjski sud nije očitovao na njegov prigovor prema kojem tijekom nadzora nisu pravilno utvrđene dimenzije zgrade zbog čega rješenje smatra neprovedivim. Predlaže da Sud žalbu usvoji i preinači prvostupanjsku presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev, podredno da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 750 € uvećano za sudske pristojbe.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Presuda prvostupanjskog suda poziva se na odredbu članka 113. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) kojom je propisana ovlast nadležnog inspektora da u provođenju inspekcijskog nadzora vlasniku, odnosno investitoru naredi uklanjanje građevine ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Također se poziva na odredbu članka 112. stavka 1. točke 3. ovog Zakona temeljem koje građevinski inspektor rješenjem određuje rok u kojem vlasnik odnosno investitor treba uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevnoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja. Kako se u konkretnom slučaju radi o inspekcijskom rješenju koje je doneseno iz razloga što je tužitelj gradnji pristupio bez građevinske dozvole, to je pravilna ocjena prvostupanjskog suda prema kojoj primjena navedene zakonske odredbe u konkretnom slučaju ne dolazi u obzir.
6. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je tuženik proveo pravilan i zakonit postupak u kojem je tužitelju omogućeno da se izjasni o činjeničnim i pravnim pitanjima relevantnim za rješavanje predmetne upravne stvari.
7. Tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude. Naime, okolnost na kojoj tužitelj temelji žalbu u ovom upravnom sporu odnosi se na podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za predmetnu zgradu. Međutim, ova okolnost protivno stajalištu tužitelja ne predstavlja prethodno pitanje niti je od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari. Navedeno iz razloga što se prema odredbi članka 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), građenju građevine može pristupiti tek na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, a investitor na vlastitu odgovornost i rizik može pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole. U konkretnom slučaju tužitelj žalbenim navodima niti ne ukazuje da je ishodio građevnu dozvolu, a eventualni postupak koji je pokrenuo radi izdavanja građevne dozvole kao što je naprijed navedeno, ne može biti od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.
8. Ostalim žalbenim navodima tužitelj osporava pravilnost prvostupanjske presude iz razloga koje smatra opravdanim razlozima za prekid postupka, odnosno odgodu izvršenja rješenja tuženika. Kako je predmet ovog upravnog spora ocjena zakonitosti rješenja kojim je tužitelju naloženo uklanjanje građevine, to navedeni žalbeni razlozi nisu osnovani.
9. Kako nije uspio u provedenom prvostupanjskom sporu, to je pravilna odluka prvostupanjskog suda kojom je odbio njegov zahtjev za naknadu troškova prvostupanjskog upravnog spora. Budući da nije uspio sa svojom žalbom, to nije osnovan ni zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
10. Stoga je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24.) odlučeno kao pod točkom I. izreke, dok se odluka pod točkom II. temelji na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.
U Zagrebu, 2. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
