Poslovni broj: R1-105/2023.-12.
Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Stalna služba u Krku
Bodulska 2/d
Krk 51500
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku, po sucu Antonu Hlača, u pravnoj stvari predlagatelja: OLS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica OL, majka, iz [adresa], protiv protustranaka: 1.) VL OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2.) BL OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], Republika Austrija, oboje zastupani po punomoćniku Robertu Ristu, odvjetniku u Krku, radi isključenja iz suvlasničke zajednice i razvrgnuća suvasničke zajednice, 2. listopada 2025,
r i j e š i o j e
I.) Odbacuje se prijedlog u dijelu u kojem je predlagatelj zatražio da se protustranke isključe iz suvlasničke zajednice na okućnici stambene zgrade u [adresa], na kućnom broju 155A te da okućnica, u cijelosti, pripadne predlagatelju.
II.) Odbija se prijedlog u dijelu u kojem je predlagatelj zatražio da se razvrgne suvlasnička zajednica na okućnici stambene zgrade u [adresa], na kućnom broju 155A, koja se nalazi na nekretnini koja u zemljišnim knjigama ovoga suda nosi oznaku k. č. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa] i dvorište, ukupne površine 680 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja okućnica će pripasti predlagatelju.
III.) Obustavlja se postupak.
IV.) Nalaže se predlagatelju OLS OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi protustrankama VL OIB: [osobni identifikacijski broj] i BL OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu od: 375,00 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Prijedlogom podnesenim sudu 7. srpnja 2023, predlagatelj OLS, predložio je da sud, po provedenom postupku, isključi iz suvlasničke zajednice na okućnici stambene zgrade u [adresa], na kućnom broju 155A protustranke te da okućnica, u cijelosti, pripadne predlagatelju.
2. Naknadno je, podneskom od 19. veljače 2024. te podneskom od 30. travnja 2024, predlagatelj dopunio prijedlog, istaknuvši i zahtjev za razvrgnućem suvlasničke zajednice koja da postoji između stranaka na okućnici stambene zgrade u [adresa], na kućnom broju 155A, i to na način, da okućnica u cijelosti pripadne predlagatelju.
3. U prilog prijedlogu za isključenje protustranaka iz suvlasničke zajednice na okućnici, odnosno prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice na okućnici, predlagatelj je istaknuo kako su stranke ovog postupka suvlasnici nekretnine koja u zemljišnim knjigama ovoga suda nosi oznaku k. č. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa] i dvorište, ukupne površine 680 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U naravi da se radi o stambenoj zgradi, s okućnicom, koja je etažirana. Predlagtelj da je vlasnik stana „S1“, kojem pripadaju i parkirna mjesta oznake P1-1 i P1-2, a što sve da čini suvlasnički udio 49/100 suvlasničkih udjela etažnog vlasništva (E-1). Pored navedenoga, predlagatelj da je i vlasnik stana „S2“, kojemu pripada i parkirno mjesto P2, a što sve da čini 29/100 suvlasničkih udjela na uspostavljenog etažnog vlasništva (E-2).
4. S druge strane, protustranke, da su zajedno, svaka u ½ dijela, vlasnici stana oznake „S3“, a kojemu pripada i parkirno mjesto oznake P3, što sveukupno iznosi 22/100 suvlasničkih udjela etažnog vlasništva (E-3).
5. Predlagatelj da iznajmljuje stanove „S1“ i „S2“. U naravi da se radi o tri apartmana, za koje je neophodno osigurati najmanje tri parkirna mjesta. Međutim, protustranke da se na pridržavaju svojih suvlasničkih obveza, koristeći dijelove okućnice koji im ne pripadaju sukladno etažnom elaboratu, odnosno parkirna mjesta koja pripadaju predlagatelju, a čime da se predlagatelju nanosi šteta. Naime, zbog radnji protustranaka raspoloživost parkirnih mjesta da se smanjuje sa tri na dva, a zbog čega da predlagatelj trpi i financijske posljedice. Slijedom navedenoga, kao suvlasnik koji ima većinu suvlasničkih dijelova, predlagatelj je predložio isključiti iz suvlasničke zajednice na okućnici protustranke. Iz istih razloga, podneskom od 19. veljače 2024. te 30. travnja 2024, predlagatelj je zatražio i razvrgnuće suvlasničke zajednice na okućnici, a kako bi se protustranke spriječile u provođenju samovolje korištenjem zemljišta koje im ne pripada nakon provedene diobe po usmenom sporazumu i potpisanom predugovoru.
6. U odgovoru na prijedlog, kojeg su podnijeli 12. veljače 2024, protustranke su osporile navode predlagatelja, prije svega ističući kako je predlagatelj, u svezi prijedloga da se protustranke isključe iz suvlasničke zajednice, morao tužbom pokrenuti kontradiktorni, parnični postupak, a ne izvanparnični.
Glede pak dijela prijedloga u kojem je predlagatelj zatražio razvrgnuće suvlasničke zajednice, protustranke su istaknule kako se radi o neosnovanom zahtjevu, obzirom da je suvlasnička zajednica na nekretnini oznaku k. č. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa] i dvorište, ukupne površine 680 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] razvrgnuta, i to uspostavom etažnog vlasništva. Slijedom navedenoga, protustranke su predložile obustaviti ovaj izvanparnični postupak.
7. Odredbom članka 97, 98 i 99 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br.91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u nastavku teksta: ZVDSP), uređen je institut isključenja iz suvlasničke zajednice, a koje isključenje može biti inicirano na zahtjev većine suvlasnika ali i na zahtjev manjine suvlasnika. Međutim, za oba postupka, predviđen je kontradiktorni, parnični postupak koji se pokreće tužbom, a na što upućuje sadržaj odredbe članka 98. stavak 5. ZVDSP-a. Dakle, u postupu koji se pokreće tužbom, sud prije svega mora utvrditi postojanje razloga za isključenje, a nakon čega se suvlasniku, u statusu tuženika, nalaže otuđiti svoj suvlasnički udio i napustiti posjed nekretnine. Isključenje iz suvlasničke zajednice, pritom se ne može provesti na dijelu nekretnine, već se isključenje suvlasnika provodi na način, da se isključenje provodi glede cjelokupnog suvlasničkog udjela, dakle, po okončanju postupka i pod uvjetom prihvaćanja tužbe, suvlasnik je dužan otuđiti svoj cjelokupni suvlasnički udio na nekretnini i napustiti istu. Uvažavajući navedeno, ukazuje se nedopuštenim zahtjev predlagatelja, a kojim je u ovom izvanparničnom postupku, zatražio da sud isključi iz suvlasničke zajednice na okućnici stambene zgrade u [adresa], na kućnom broju 155A protustranke. U slučaju da predlagatelj i dalje, bude inzistirao na isključenju protustranaka kao suvlasnika, tada se isti upućuje, kako ima mogućnost u bilo kojem trenutku, podnijeti tužbu ovome sudu, kojom će se inicirati parnični postupak, no ne i prijedlog, kojim se pokreće izvanparnični postupak. Uvažavajući navedeno stajalište, a sukladno odredbi članka 98. stavak 5. ZVDSP-a, valjalo je odlučiti kao u točki I.) izreke.
8. Kada je pak u pitanju drugi zahtjev predlagatelja, iz podneska od 19. veljače 2024, dodatno uređen podneskom od 30. travnja 2024, a kojim je zatraženo razvrgnuće suvlasničke zajednice koja da postoji između stranaka na okućnici stambene zgrade u [adresa], na kućnom broju 155A, taj zahtjev nije utvrđen osnovanim, a to iz razloga, jer je na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa] i dvorište, ukupne površine 680 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasnička zajednica razvrgnuta, uspostavom etažnog vlasništva, slijedom čega predlagatelj, ne može ponovno tražiti razvrgnuće. Odredbom članka 53. ZVDSP-a, propisano je kako je odluka suvlasnika o uspostavi etažnog vlasništva, odluka o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice. Slijedom navedenoga, nakon što je razvrgnuće suvlasničke zajednice provedeno, bilo diobom, bilo uspostavom etažnog vlasništva, ne može se ponovno tražiti provedba razvrgnuća, a pogotovo ne, na dijelu nekretnine, obzirom da bi takva odluka, utjecala na suvlasničke udjele. Uvažavajući izneseni stav, odlučeno je kao u točki II.) izreke te je u tom dijelu, prijedlog predlagatelja odbijen kao neosnovan. Ponovno se ukazuje predlagatelju, kako isti, ima na raspolaganju, sukladno odredbama ZVDSP-a, pravne institute, kojima može tražiti zaštitu svojih suvlasničkih prava, u odnosu na ostale suvlasnike, a koji ga smetaju, odnosno uznemiravanju u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na nekretnini. Međutim za te pravne institute, predviđen je kontradiktorni, parnični postupak, a ne izvanparnični postupak, koji je predlagatelj inicirao. Bez obzira na ovu odluku, predlagatelj je, ukoliko za to ima pravni interes, u bilo kojem trenutku, u mogućnosti, tužbom inicirati parnični postupak, kao tužitelj, protiv ovdje protustranaka kao tuženika.
9. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 32. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/23), a u svezi s odredbom članka 154. stavak 1. i 155. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01,117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23: u nastavku teksta; ZPP). Prilikom dosude parničnog troška ovaj sud vodio se je zahtjevom za nadoknadu troška kojeg je punomoćnik protustranaka specificirao na ročištu održanom 2. srpnja 2024. te Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23: u nastavku teksta; Tarifa).
10. Troškovi priznati protustrankama sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku na jednom ročištu i to onome održanom 2. srpnja 2024, kao i troškova sastava dva podneska, i to onih upućenih sudu 12. veljače 2024. i 16. travnja 2024. Za svaku poduzetu radnju, predlagatelji ostvaruju pravo na naknadu iznosa od 50 bodova, prema Tbr.16 Tarife, dakle sveukupno 150 bodova. S obzirom na činjenicu da vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR, to protustrankma pripada pravo na naknadu iznosa od 300,00 EUR (150 bodova x 2,00 EUR = 300,00 EUR). Iznos od 300,00 EUR, valjalo je dalje uvećati, sukladno odredbi Tbr.46 Tarife, za iznos od 75,00 EUR, s osnove PDV-a, od 25%. Uvažavajući navedeno, zbog troškova koji im je prouzročio pokretanjem ovog postupka, a zbog čega su protustranke bile prisiljene angažirati kvalificiranog punomoćnika, predlagatelj je dužan protustrankama naknaditi novčani iznos od 375,00 EUR.
11. O trošku sudske pristojbe za odgovor na prijedlog, biti će odlučeno naknadno, po pravomoćnom dovršetku ovog postupka.
Krk, 2. listopada 2025.
S u d a c:
Anton Hlača
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste, a o žalbi odlučuje županijski sud.
U slučaju podnošenja žalbe, u trenutku predaje iste, za stranku koja podnosi žalbu, nastaje obveza plaćanja sudske pristojbe, sukladno odredbi članka 4. stavak 1. točka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18).
