Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž-435/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Melite Novoselac kao predsjednika vijeća, Jelene Bušić suca izvjestitelja i člana vijeća, te suca Svjetlane Tolj, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnice odvjetnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Albaneze Babić i Jasmina Milosavljević iz Krka, protiv tuženika ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dušan Trifunović, odvjetnik u Rijeci, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Krku poslovni broj P- 2724/2019-30 od 15. prosinca 2023. u sjednici vijeća održanoj 2. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužiteljice uvažava se kao osnovana, ukida presuda Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Krku poslovni broj P-2724/2019-30 od 15. prosinca 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O zahtjevu tužiteljice i tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Razvrgava se suvlasnička zajednica tužiteljice CŽ rođ. ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini upisanoj u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici, Stalnoj službi u Krku i to na čestici k.ĉ.br. [adresa], dvorište i stambena zgrada sa ukupno 159 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova uspostavom etažnog vlasništva na način i u skladu sa Potvrdom upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša i etažnim elaboratom vještaka građevinske struke koji čini sastavni dio ove presude."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.741,99 eur/13.125,00 kn, u roku od 15 dana. "

2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu izjavila je tužiteljica pobijajući je u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP). U žalbi ukazuje na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. i 6. ZPP-a, te na bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a. Predlaže da se pobijana presuda ukine, predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenja. Zahtjeva trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalba.

3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivio svim žalbenim navodima tužiteljice kao neosnovanim.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, postupak koji joj je prethodio kao i žalbene navode tužiteljice utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Pobijana presuda je jasna i razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama tako da se može ispitati zbog čega neosnovano u žalbi tužiteljica ukazuje na počinjenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

7. Međutim, osnovano u žalbi tužiteljica ukazuje da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.

8. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice da se razvrgne suvlasnička zajednica nje i tuženika na nekretnini upisanoj u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – nova, i to na k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i stambena zgrada sa ukupno 159 m2 na način i u skladu sa Potvrdom upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša i etažnim elaboratom vještaka građevinske struke koji će činiti sastavni dio presude.

9. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude utvrđene su sljedeće odlučne činjenice:

- da su tužiteljica i tuženik upisani kao suvlasnici u ½ dijela na nekretnini upisanoj u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – nova, i to na k. č. br. [katastarska čestica] , dvorište i stambena zgrada sa ukupno 159 m2 i to na temelju Ugovora o darovanju od strane njihovog oca

LŽ od 1. lipnja 2003.;

- da se predmetna nekretnina sastoji od suterena u kojem se nalazi poslovni prostor i pomoćna prostorija, prizemlja i kata;

- da stranke od izvršenog darovanja koriste svaka određeni realni dio predmetne nekretnine i to u pogledu apartmana koji se nalaze u prizemlju i katu, a da poslovni prostor koriste na način da tuženik uživa veću površinu istog poslovnog prostora tako da tužiteljica u naravi koristi 455/1000 dijela, a tuženik 545/1000 dijela predmetnih nekretnina, odnosno u površini da uživa površinu od 12,82 m2 više od tužiteljice;

- da je prema uvjerenju Odjela za katastar nekretnina Krk od 21. rujna 2022. na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – nova evidentirana zgrada od približno 75 m2 prije 15. veljače 1968.;

- da je tužiteljica protiv tuženika pokretala izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasništva koji se vodio pod brojem R1-135/19 u kojem joj je tuženik osporio veličinu suvlasničkih udjela uslijed čega je isti postupak obustavljen i tužiteljica upućena na parnicu;

- da je tuženik u posebnom parničnom postupku koji se kod istoga suda vodi pod poslovnim brojem P-1383/22 kao tužitelj podnio tužbu, protiv ovdje tužiteljice kao tužene, radi utvrđenja da je vlasnik točno određenih realnih dijelova predmetne nekretnine zbog čega je predlagao da se isti postupak spoji na ovaj postupka radi zajedničkog raspravljanja;

- da je provedenim građevinskim vještačenjem utvrđeno da je predmetna zgrada dograđena bez podataka o tome kada je izvršena dogradnja, da li za dogradnju postoji akt o gradnji, a da je za uspostavu etažnog vlasništva nužno dokazati legalnost objekta, te da uspostava etažnog vlasništva predstavlja mogućnost podjele objekta u građevinskom smislu prema suvlasničkim udjelima bez naknadnih građevinskih radova dok nije moguće provesti etažiranje uz negativnu zabilježbu o nelegalnosti dijela objekta.

10. Tijekom postupka pred sudom prvog stupnja, a niti u žalbenom postupku nije sporno, da su parnične stranke, iako formalno upisane kao suvlasnici u ½ dijela predmetne nekretnine, zapravo izvršile realnu diobu na način da je svakome od njih pripao u samovlasništvo određeni posebni dio iste nekretnine kojim oni samostalno raspolažu i to na način da je tako izvršenom diobom tuženik uživa površinu za 12, 82 m2 veću nego što bi mu pripadala prema suvlasničkom udjelu upisanom u zemljišne knjige. Nadalje, postoji i volja stranaka da se izvrši uspostava etažnog vlasništva s tim što tužiteljica smatra da bi pri tome trebalo prije svega uvažiti suvlasničke udjele s kojima su upisani u zemljišne knjige dok je prema tuženiku pri tome nužno uvažavati trenutno stanje posjedovanja i uživanja predmetne nekretnine zbog čega je i predlagao spajanje ovoga postupka i postupka koji se vodi pod poslovnim broje P- 1383/22.

11. Sud prvog stupnja, prihvaćajući u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke kao stručan i objektivan i to posebno u dijelu da uopće nije moguće provesti razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva u situaciji kada je objekt ili dio objekta nelegalan, jer se u takvoj situaciji ne može pribaviti potvrda nadležnog tijela iz čl. 73. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12. i 152/14. u daljnjem tekstu: ZV), odbija tužbeni zahtjev tužiteljice.

12. Prema odredbi čl. 73. st. 2. ZV-a niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnog dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenog vlasništva posebnog dijela. Međutim, za uspostavu vlasništva posebnog dijela moraju biti ispunjene određene pretpostavke i to prije svega pretpostavka iz st. 3. čl. 73. ZV-a koja pretpostavlja postojanje potvrde nadležnog tijela da je određeni stan ili druga prostorija samostalna uporabna cjelina.

13. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 79/06. – dalje ZIDZV) promijenjeni su uvjeti za izdavanje potvrde da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina, a ta je potvrda prema odredbama ZV-a i nadalje uvjet za uspostavu vlasništva posebnog dijela na nekretnini. Nakon stupanja na snagu naprijed navedenih izmjena ZV-a, pitanje izdavanje predmetne potvrde uređeno je, prije svega, odredbama čl. 73. st. 3. i 4. ZV- a te odredbama čl. 10. ZIDZV-a.

14. Naime, odredbama ZV-a i ZIDZV-a propisani su različiti uvjeti za izdavanje potvrde da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina te njezin različit sadržaj, ovisno o tome je li zgrada u kojoj se nalazi stan ili druga prostorija za koji se traži izdavanje potvrde ucrtana u katastarskom operatu do stupanja na snagu izmjena tog zakona tj. do 25. srpnja 2006. ili nakon stupanja na snagu tog zakona. Osnovna razlika između tih potvrda je u tome što se za zgrade ucrtane u katastarskom operatu do 25. srpnja 2006. takva potvrda može izdati za stan ili drugu prostoriju koja se nalazi u zgradi izgrađenoj bez građevinske dozvole ili protivno toj dozvoli, s time što tada mora sadržavati napomenu o tome koji je posebni dio zgrade izgrađen bez te dozvole odnosno protivnoj toj dozvoli, dok se za zgradu ucrtanu u katastarskom operatu nakon 25. srpnja 2006. takva dozvola ne može izdati, jer je preduvjet za to između ostalog da je zgrada u kojoj se nalazi stan ili druga prostorija za koji se traži potvrda upisana u katastarski operat i zemljišne knjige i da su stan ili druga prostorija za koje se traži potvrda izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

15. Iako sud prvog stupnja, a i građevinski vještak konstatiraju da je tužiteljica dostavila dokaz da je predmetna zgrada izgrađena i upisana u katastarski operat prije 15. veljače 1968., smatraju da se time ne dokazuje legalnost naknadno dograđenih dijelova, te da stoga očito neće niti biti u mogućnosti ishoditi potvrdu iz čl. 73. st. 3. ZV-a, a time niti uspostaviti etažno vlasništvo.

16. Međutim, s obzirom na odredbu čl. 10. ZIDZV-a, ostalo je neutvrđeno kada je točno zgrada sa posebnim dijelovima i kojim dijelovima upisana u katastarski operat, odnosno da li je to bilo prije 25. srpnja 2006. ili nakon toga, te da li je moguće pribaviti potvrdu nadležnog tijela koja će sadržavati napomenu koji je posebni dio zgrade izgrađen bez građevinske dozvole donosno protivnoj toj dozvoli, a time je upitna i pravilnost primjene materijalnog prava.

17. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će upotpuniti činjenično stanje i to dopunom ranije provedenog građevinskog vještačenja ili ako to ne bude moguće provođenjem novog građevinskog vještačenja po drugom vještaku, i to na način da utvrdi da li se u odnosu na konkretnu građevinu može pribaviti potvrda nadležnog tijela sukladno čl. 10. ZIDZV-a, te ukoliko utvrdi da može, izraditi prijedlog etažnog elaborata, nakon čega će sud prvog stupnja donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

18. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka jer ona ovisi o uspjehu pojedine stranke u pogledu glavne stvari.

19. Odluka o troškovima žalbenog postupka tužiteljice i tuženika donesena je na temelju čl. 166. st. 3. ZPP-a.

20. S obzirom na navedeno, valjalo je primjenom čl. 370. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

Osijek, 2. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Melita Novoselac