REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-2239/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja BI iz [adresa], zastupan po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ivančić i Čulić d.o.o., Split, Dražanac 3A, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovnog broja: Us I-1804/2024-7 od 28. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 2. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovnog broja: Us I-1804/2024-7 od 28. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika, klase: UP/II-361-05/23-26/294, urbroj: 531-03-4-24- 3 od 28. svibnja 2024. godine te rješenja prvostupanjskog upravnog tijela, klase: UP/I- 361-03/13-04/1625, urbroj: 2181-1-10-3/26-23-5 od 19. svibnja 2023. godine. Navedenim rješenjem tuženika od 28. svibnja 2024., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog tijela od 19. svibnja 2023., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene stambene zgrade na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužitelj je protiv citirane presude podnio žalbu smatrajući da sud nije otklonio brojne tužiteljeve prigovore iznesene u tužbi navodeći da je tijekom prvostupanjskog upravnog postupka po obavljenom očevidu uklonio nedostatke koji su na istom utvrđeni i prilagodio prostorne gabarite građevine onima iz projektne dokumentacije o čemu da je odmah obavijestio prvostupanjsko upravno tijelo koje nije provelo potom novi očevid na licu mjesta već da je donijelo osporeno rješenje na temelju prvotno provedenog očevida iako ga je tužitelj obavijestio o prilagodbi gabarita građevine. Sud nije otklonio daljnji prigovor tužitelja da upravna tijela nisu valjano obrazložila razloge zbog kojih se pojedine odredbe GUP-a primjenjuju ili ne primjenjuju odnosno nije obrazloženo o tome da je na uređenim plažama moguća gradnja građevina skupine BRP-e do maksimalno 200 m[2] /ha cjelovite uređene površine kupališta. Ističe da se radi o području zaštićene park šume Marjan na koje se primjenjuju i odredbe članka 56. GUP-a koja propisuje između ostalog da se i postojeće stambene građevine unutar park šume mogu održavati i rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim gabaritima do prenamjene ili uklanjanja, što ne obuhvaća pomoćne građevine, poljske kućice i gospodarske građevine. Sud niti upravna tijela nisu uzeli u obzir primjenu članka 56. GUP-a koji se primjenjuje u ovom slučaju. Tužitelj smatra da je stavljen u poziciju u kojoj se propusti državnih i javnih tijela ispravljaju na njegovu štetu jer nije mogao utjecati na činjenicu u kojoj zoni će u prostornoplanskoj dokumentaciji biti predmetna zgrada koja je na istom mjestu već više od pola stoljeća i koja je pretežito stambene namjene. Tužitelj ne može snositi krivnju za greške državnih tijela te se poziva na odluku Europskog suda za ljudska prava Gashi protiv Republike Hrvatske br. 32457/05 od 13. prosinca 2007. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu u cijelosti ili istu poništiti i vratiti na ponovno suđenje.
3. Tuženik se nije očitovao, iako je dostava poziva istom uredno iskazana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ocjenjujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.- dalje: ZUS), ovaj Sud ocjenjuje da osporenom presudom, uz obrazloženje kakvo je njome dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
6. Upravni sud se u obrazloženju osporene presude poziva na odredbu članka 6. stavak 1. podstavak 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19., dalje: Zakon), kojom odredbom je propisano da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom grada Zagreba ili Generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom zahtjevu ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao površina javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom.
7. Tijekom provedenog postupka prvostupanjski sud je na temelju činjenica utvrđenih u upravnom postupku i činjenica utvrđenih tijekom upravnog spora ocijenio da se predmetni objekt – zgrada prema GUP-u grada Splita nalazi u zoni športsko- rekreacijske namjene – R3 kupališta, za koje vrijede odredbe članka 14. navedenog GUP-a, te unutar područja posebnih uvjeta korištenja, zaštićene prirodne vrijednosti "PŠ-park šuma".
8. U konkretnom slučaju je tužitelj prvostupanjskom upravnom tijelu podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene stambene zgrade, izgrađena na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je zahtjevu priložio arhitektonsku snimku izvedenog stanja predmetne zgrade te tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, u koje je prvostupanjsko tijelo izvršilo uvid kao i u digitalnu ortofoto kartu u mjerilu 1:5000 DGU nakon čega je utvrđeno da je predmetna zgrada vidljiva na navedenoj karti. Međutim, uvidom u važeću prostornoplansku dokumentaciju, utvrđeno je da se predmetna građevina u odnosu na koju je podnesen zahtjev nalazi u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Splita (Službeni glasnik grada Splita, br. 1/06., 15/07., 3/08., 3/12., 32/13., 52/13., 41/14. i 55/14. -proč.tekst, dalje: GUP), i to u zoni športsko-rekreacijske namjene "R3-kupališta" te unutar područja posebnih uvjeta korištenja, zaštićene prirodne vrijednosti "PŠ-park šuma". Treba reći da je u postupku proveden i očevid 4. travnja 2023., uz nazočnost tužitelja je utvrđeno da je zgrada završena, da je stambene namjene te da veličina iste odgovara gabaritima prikazanim u arhitektonskoj snimci. O svemu je sastavljen i zapisnik s fotografijama. Zahtjev je odbijen uz obrazloženje da se predmetna zgrada u odnosu na koju je podnesen zahtjev ne može ozakoniti obzirom da se nalazi unutar građevinskog područja naselja koja je GUP-om grada Splita određena kao površina javne i društvene namjene za sadržaj sportskih funkcija (odredba članka 6. stavak 1. podstavak 3. Zakona).
9. Nadalje, prvostupanjski upravni sud je utvrdio koristeći dokumentaciju priloženu spisu predmeta da je na predmetnim česticama zemljišta već postojao građevinski objekt prije 1968. godine, te da je sadašnji vlasnik 2003. godine ishodio građevinsku dozvolu (31. ožujka 2003.) za rekonstrukciju tadašnje građevine, te ujedno u više navrata dograđivao i nadograđivao predmetnu građevinu tako da predmetna građevina, ugrađenog tipa, etažnosti E=2=P+PT se sastoji od dvosobnog stana na dvije etaže. Građevinska bruto površina građevine sukladno građevinskoj dozvoli je 34,78 m[2] , a sadašnja površina građevine je 77,89 m .
10. Prvostupanjski upravni sud se pozvao i na mjerodavnu odredbu članka 14. GUP-a Grada Splita kojom je propisano da športska i rekreacijska namjena sadrže površine za šport i rekreaciju, a na površinama rekreacijska namjena – kupališta-R3 se mogu uređivati plaže i oblikovati obalna linija, odnosno zadržavati obala u prirodnom stanju (na poluotoku Marjan i području Dujmovo-Orišac-Stobreč). Površine se mogu uređivati za boravak na otvorenom uz obveznu sadnju visokog zelenila. Na uređenim plažama moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji, spremišta rekvizita), ukupne BRP-e do maksimalno 200 m[2] /ha cjelovite uređene površine kupališta.
11. Slijedom citirane odredbe članka 14. GUP-a Grada Splita pravilno prvostupanjski upravni sud zaključuje da nije u navedenoj zoni predviđena gradnja građevina stambene namjene.
12. Stoga kako se predmetna zgrada prema GUP-u Grada Splita nalazi u zoni PŠ- Park šuma Marjan, i u odnosu na koju se primjenjuje citirana odredba članka 14. GUP- a Grada Splita, osnovano je odbijen zahtjev tužitelja u skladu s citiranom odredbom članka 6. stavak 1. alineja 3. Zakona.
13. Nadalje, iako je zgrada, čije se ozakonjenje traži, dijelom izgrađena prije 1968. godine, nakon tog datuma je nadograđivana i rekonstruirana bez valjanog akta za građenje pa je za rekonstrukciju trebalo ishoditi akt kojim se takva rekonstrukcija odobrava, što je tužitelj i učinio podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Stoga se ovdje radi o nezakonito izgrađenoj zgradi u smislu članka 2. Zakona, međutim, za ozakonjenje iste moraju biti ispunjeni uvjeti propisani citiranim Zakonom, čemu ovdje nesporno nije udovoljeno.
14. Glede prigovora tužitelja treba reći da je na temelju odredbe članka 49. stavak 3. ZUS-a sud ovlašten uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski upravni sud i učinio u postupku donošenja osporene odluke, te činjenično stanje utvrdio na temelju postojeće dokumentacije u spisu predmeta, nakon čega pravilno zaključuje da u konkretnom predmetu nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužiteljice.
15. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a, riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 2. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
