Poslovni broj: Usž-3822/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja TB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-304/2025-8 od 24. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-304/2025-8 od 24. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/424, URBROJ: 443-02-05-12-25-15 od 21. veljače 2025. te je odbijen je zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova upravnog spora. (točke I. i II. izreke).
1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbačen je zahtjev tužitelja za prekid postupka izvršenja rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/424, URBROJ: 443-02-05-12- 24-8 od 18. listopada 2024. o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja prema PPU Grada Umaga.
2. Tužitelj je protiv navedene presude podnio žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navodi da sud nije proveo dokaze predložene u tužbi niti da je obrazložio koje je dokaze proveo, a što predstavlja bitnu povredu odredaba upravnog postupka. Navodi da ni tuženik, a ni sud nisu utvrdili koja bi to bila relevantna dokumentacija koja je dovela do krajnjeg stajališta suda da je postavljeni tužbeni zahtjev neosnovan. Navodi da su izreka i obrazloženje presude u opreci, da su navodi suda nerazumljivi, a da, zbog nedostatnog utvrđivanja dokaza, sud nije mogao utvrditi koje bi to bile odlučne činjenice, a koje bi rezultirale, u konačnici, donošenjem pobijane presude. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak uz obvezu tuženiku naknaditi tužiteljici troškove spora.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24, dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.
6. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta tuženika prema kojem nije ispunjena niti jedna od pretpostavki propisanih odredbom članka 55. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., dalje u tekstu: ZUP), da bi se moglo udovoljiti zahtjevu tužitelja za prekidom postupka izvršenja rješenja o uklanjanju građevine.
7. Naime, odredbom članka 55. stavka 1. ZUP-a propisano je da ako se u postupku rješavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, službena osoba može riješiti to pitanje ili postupak prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne riješe. Stavkom 2. istoga članka propisano je da će se postupak prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili majčinstva te u drugom slučaju propisanom zakonom. Kad se prethodno pitanje odnosi na kazneno djelo, a nema mogućnosti za kazneni progon, službena osoba razmotrit će i to pitanje.
8. Prvostupanjski sud se pozvao na navedenu zakonsku odredbu kao i na odredbu članka 133. stavka 1. ZUP-a kojom je propisano da se rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava nakon što postane izvršno, dok stavak 2. istoga članka Zakona, regulira trenutak nastanka izvršnosti (istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe).
9. Kraj činjenice da je tužitelj u upravnom postupku predlagao prekid izvršenja rješenja kojim mu je naređeno uklanjanje građevine temeljeći istog na navodu da je pokrenuo spor pred prvostupanjskim sudom radi ocjene zakonitosti tog rješenja o uklanjanju, to je pravilno isti sud ocijenio da takav spor ne predstavlja prethodno pitanje za postupak izvršenja tog rješenja, jer je rješenje o uklanjanju postalo izvršno, a što je uvjet za pokretanje postupka izvršenja.
10. Tužitelj, prethodno navedena utvrđenja ne dovodi u sumnju, već isključivo prigovorima procesne naravi upire na nezakonitost prvostupanjske presude.
11. Međutim, kraj činjenice da je upravni sud na temelju odredbe članka 49. stavka 3. ZUS-a ovlašten uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja pobijane odluke, što je prvostupanjski sud i učinio te uzimajući u obzir dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka, a obzirom na pravilnost i potpunost utvrđenja činjeničnog stanja u upravnom postupku osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja, to žalbenim navodima, nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjske odluke. Osim navedenog, u odnosu prigovor neprovođenja predloženih dokaza, tužitelj je u tužbi predložio jedino uvid u spis tuženika, koji uvid je prvostupanjski sud izvršio i zakazivanje rasprave, koju je također, prvostupanjski sud i održao 24. lipnja 2025., a kojoj tužitelj, iako uredno pozvan, nije nazočio.
12. Zaključno se napominje da iako je tuženik osporavanim rješenjem odbacio umjesto odbio navedeni zahtjev tužitelja za prekid postupka izvršenja, time nije povrijedio zakon na štetu tužitelja, a slijedom čega je pravilno prvostupanjski sud pojasnio da radi toga nije bilo potrebno predmet vraćati na ponovni postupak jer se radi o nedostatku koji ne utječe na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Time je prvostupanjski sud postupio sukladno odredbi članka 116. stavka 2. ZUS-a kojom je propisano da će sud odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka.
13. Slijedom svega navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 1. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
