Poslovni broj: Usž-1966/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članova vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja PORTA GROUP d.o.o., Obala kneza Trpimira 21, (prethodno Porta Sukošan d.o.o.) i TENANT d.o.o., Solin, Kralja Zvonimira 19, koje zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri d.o.o., Zadar, Ulica Zrinsko-Frankopanska 38, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zadra, Zadar, Narodni trg 1, radi obnove postupka izdavanja građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2808/2022-15 od 24. siječnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2808/2022-15 od 24. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II-361-03/22-02/82, URBROJ: 531- 07-01-03/07-22-4 od 31. listopada 2022. te za poništenje rješenja Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo KLASA: UP/I-361-03/21-01/328, URBROJ: 2198/01-5-21-18 od 11. siječnja 2022. (točka I. izreke). Točkom II. izreke je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troška upravnog spora.

1.1. Osporenim rješenjem tuženika od 31. listopada 2022. odbijena je, kao neosnovana, žalba tužitelja izjavljena protiv citiranog prvostupanjskog rješenja od 11. siječnja 2022. godine, kojim je odbačen prijedlog za obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/21-01/328, URBROJ:2198/01-5-21-15 od 20. listopada 2021.

2. Tužitelji su protiv navedene presude izjavili žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navode da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio kako nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom članka 123. stavka 1. točka 2. i 3. Zakona o općem upravnom postupku, a koji bi omogućavali obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole. Pojašnjavaju da iz podataka spisa predmeta proizlazi kako zainteresirana osoba nije, u smislu odredbe članka 25. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje, provela postupak osiguranja dokaza koji je obvezan u svim postupcima izvlaštenja, jednako kao što iz očitovanja dostavljenog tužiteljima 15. prosinca 2021., od strane tijela nadležnog za postupak izvlaštenja, proizlazi da uz prijedlog za izvlaštenje nisu dostavljeni obvezatni prilozi, a slijedom čega je navedeni prijedlog odbijen. Stoga smatraju da je rješenje o izdavanju građevinske dozvole doneseno temeljem neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu. Tvrde da je investitor podnio fiktivan i očito nezakonit zahtjev za izvlaštenje, za koji je unaprijed znao da nadležno tijelo po njemu ne može postupiti jer nije priložio niti jedan zakonom propisan prilog i nije proveo obvezan prethodni postupak osiguranja dokaza, a što svakako predstavlja novu činjenicu i dokaz u smislu odredbe članka 123. stavka 1. točka 2. Zakona o općem upravnom postupku.

2.1. Nadalje tvrde da činjenica što investitor uopće na vodi postupak izvlaštenja jer mu je zahtjev odbijen, predstavlja prethodno pitanje u smislu odredbe članka 123. stavka 2. točka 3. Zakona o općem upravnom postupku, jer da je za tu činjenicu prvostupanjsko tijelo, pred kojim se vodio postupak izdavanja predmetne građevinske dozvole znalo, zasigurno bi dovelo do drugačijeg rješenja za investitora. Obrazloženje suda da je u postupku izdavanja građevinske dozvole bilo potrebno dostaviti samo prijedlog za izvlaštenje smatraju pretjeranim formalizmom i preuskim tumačenjem zakonske norme, a što dovodi do zlouporabe prava. Tvrde da je smisao odredbe članka 109. Zakona o gradnji da upravno tijelo, koje izdaje građevinsku dozvolu ima dokaz da investitor ima pravo graditi na nekretninama u obuhvatu namjeravane gradnje te da nužno mora postojati pravna osnova, odnosno na zakonu osnovano pravo koje ga ovlašćuje na gradnju. Ukazuju na to da je tijelo koje je izdalo spornu građevinsku dozvolu (Grad Zadar, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju) ustvari nadležno tijelo samog investitora odnosno zainteresirane osobe pa ne može biti govora o tome da im nije bilo poznato da investitor ne vodi postupak izvlaštenja i da ga nije niti pokrenuo, odnosno da je prijedlog za izvlaštenje samo formalno protokolirao. Naglašavaju da zahtjev za izvlaštenje nije, sam po sebi, taj koji investitoru daje mogućnost gradnje na tuđim nekretninama, već činjenica da se vodi postupak izvlaštenja radi gradnje koja je od općeg interesa u smislu posebnih zakona. Zaključno tvrde da izdavanje građevinske dozvole investitoru za gradnju na nekretnini na kojoj nema nikakva prava i bez suglasnosti vlasnika predstavlja ograničavanje prava vlasništva bez pravne osnove i protivno zakonu, a što je suprotno Ustavom Republike Hrvatske zajamčenoj nepovredivosti prava vlasništva. Slijedom svega navedenog predlažu preinačiti prvostupanjsku presudu i dozvoliti obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole.

3. Tužitelj i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, "Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. Osnovano su upravna tijela prijedlog tužitelja za obnovu postupka okončanog pravomoćnom građevinskom dozvolom KLASA: UP/I-361-03/21-01/328, URBROJ: 2198/01-5-21-15 od 20. listopada 2021. odbacila sukladno odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09, 110/21., dalje: ZUP). Ovo iz razloga jer tužitelji nisu učinili vjerojatnim okolnosti na kojima zasnivaju svoj prijedlog za obnovu postupka (članak 124. stavak 2. ZUP-a).

7. Tužitelji smatraju da su ispunjeni uvjeti za obnovu postupka okončanog naprijed navedenom građevinskom dozvolom od 20. listopada 2021. i to iz razloga propisanih odredbom članka 123. stavka 1. točka 1. i 2. te stavka 2. točka 3. istog članka Zakona.

8. Prema odredbi članka 123. stavka 1. točka 1. ZUP-a obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim ili upotrjebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

9. Da bi se radilo o novim činjenicama i novim dokazima potrebno je da se radi o takvim činjenicama, odnosno dokazima koji su postojali u vrijeme vođenja prvog postupka, ali se tada za njih nije znalo ili se znalo ali oni nisu mogli biti pribavljeni pa ni upotrijebljeni u tom postupku, već su pribavljeni poslije okončanja tog postupka.

10. Odredbom članka 109. stavka 5. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., 145/24.) propisano je da se dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra, između ostalog i poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje.

11. Tužitelji naime, prijedlog za obnovu postupka temelje na okolnosti što je zainteresirana osoba, prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje predmetne građevinske dozvole, sukladno odredbi članka 109. Zakona o gradnji („Narodne novine“ („Narodne novine“ broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.) pravni interes za izdavanje iste u postupku dokazala prijedlogom za izvlaštenje koji je predala Upravnom odjelu za povjerene poslove državne uprave Zadar 21. rujna 2021., a za koji prijedlog su tužitelji provjerom kod nadležnog ureda utvrdili da je nepotpun jer nije sadržavao zakonom propisanu dokumentaciju propisanu Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade.

12. Međutim, navedene okolnosti se i po ocjeni ovog Suda ne smatraju novim činjenicama, odnosno dokazima u smislu prethodno citirane odredbe članka 123. stavka 1. točka 1. ZUP-a. Predmetnom građevinskom dozvolom od 20. listopada 2021. dozvoljeno je zainteresiranoj osobi gradnja građevine infrastrukturne namjene prometnice, vodovoda, odvodnje, javne rasvjete i DTK kanalizacije, 2b skupine, a koji zahvat je utvrđen zahvatom u interesu Republike Hrvatske sukladno odredbi čl. 105. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21.). Prilikom podnošenja dokumentacije u postupku izdavanja građevinske dozvole, zainteresirana osoba je, sukladno naprijed navedenoj odredbi članka 109. stavka 5. Zakona o gradnji, pravni interes dokazala dostavom, spisu predmeta priložnim prijedlogom za provođenje postupka izvlaštenja KLASA: 944- 01/19-01752, URBROJ: 2198/01-5-21-10 od 21. rujna 2021., s otisnutim prijemnim štambiljem nadležnog javnopravnog tijela od 21. rujna 2021. Slijedom ovako utvrđenog činjeničnog stanja to naknadno odbijanje zahtjeva za izvlaštenje, odnosno ne provođenje postupka osiguranja dokaza, ne predstavlja novu činjenicu koja je postojala u vrijeme donošenja građevinske dozvole i koja bi kao takva, mogla dovesti do obnove postupka izdavanja građevinske dozvole. Naime, iz citirane odredbe članka 109. stavka 5. Zakona o gradnji, ne proizlazi, kako to pogrešno smatraju tužitelji, da Zakon uvjetuje postojanje pravnog interesa s ishodom pokrenutog postupka izvlaštenja, već je dovoljno da je zahtjev za izvlaštenje podnesen i da se zainteresirana osoba pozvala na odredbu zakona gdje je propisan interes Republike Hrvatske za gradnju, a čemu je, u tom postupku udovoljeno.

12.1. Pravilnost ovakvog utvrđenja proizlazi i iz, usporednog iščitavanja odredbe članka 109. stavka 1. točka 2. Zakona o gradnji, koja propisuje da je za dokazivanje pravnog interesa, prilikom izdavanja građevinske dozvole, dostatan i javnobilježnički ovjeren predugovor, a iz čega proizlazi zakonska dosljednost da je prilikom dokazivanja pravnog interesa u postupcima izdavanja građevinske dozvole dovoljno pravno relevantnu okolnost učiniti vjerojatnom, neovisno hoće li se u konačnici realizirati, kako to pravilno zaključuje tuženik.

13. Nema uvjeta ni obnovi postupka iz razloga propisanog odredbom članka 123. stavka 1. točke 2. ZUP-a kojom je kao razlog za obnovu postupka predviđen slučaj ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu. U konkretnom slučaju građevinska dozvola je donesena na temelju spisu predmeta priležeće dokumentacije, između ostalog i prijedloga za izvlaštenje koji je predan tijelu nadležnom za postupanje i koji je naveden u obrazloženju predmetne građevinske dozvole, a ne na izjavi stranke kao dokaznom sredstvu, a što je pravilno obrazložio i prvostupanjski sud.

14. Također, nema mjesta niti primjene odredbe članka 123. stavka 2. točka 3. ZUP- a kojom je propisano da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije. Naime, predmetna građevinska dozvola se nije temeljila na prethodnom pitanju, u smislu odredbe članka 55. ZUP-a o kojem bi drugo upravno tijelo donijelo drugačiju odluku, već je bilo potrebno, kao dokaz pravnog interesa, dostaviti prijedlog za izvlaštenje, a o čijoj valjanosti se unutar postupka izdavanja građevinske dozvole ne odlučuje.

15. Zaključno se pojašnjava da, osim što prigovori tužitelja kojim upiru na ograničavanje prava vlasništva navodeći da za izdavanje predmetne građevinske dozvole nisu dali suglasnost nije jedan od razloga koji bi doveo do obnove tog postupka, tužiteljima je, u postupku izdavanja građevinske dozvole, sukladno odredbi članka 116. stavka 1. Zakona o gradnji, omogućeno javnim pozivom izvršiti uvid u spis predmeta te posljedično tome iznijeti prigovore, a na koji se poziv tužitelji nisu odazvali.

16. Stoga, kako tužitelji nisu učinili vjerojatnim razloge na kojima zasnivaju prijedlog za obnovu postupka, ovaj Sud nalazi zakonitom osporenu presudu prvostupanjskog suda kojom je u konačnici potvrđeno rješenje kojim je odbačen prijedlog za obnovu postupka imajući pritom na umu da je člankom 126. stavkom 1. ZUP-a propisano da je nadležno tijelo dužno, kad primi prijedlog za obnovu postupka, ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom, pa ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

17. Kako, dakle, tužitelj žalbenim navodima nisu doveli u sumnju zakonitost osporene presude, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

18. Valjalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 1. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić