REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-2135/2025-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Slaven Šego, odvjetnik u Zagrebu, Trnjanska cesta 63, P.P. 152, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe INF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 1064/2024-9 od 14. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1064/2024-9 od 14. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP-II-932-07/24-07/160, URBROJ: 541-11/2- 24-2 od 20. ožujka 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Sinj, KLASA: UP/I-932-07/23-04/103, URBROJ: 541-28-03/5-23-2 od 30. studenog 2023., te se odbija tužiteljev zahtjev za naknadu troškova spora.

2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 20. studenog 2023., kojim su u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] izmijenjeni podaci za k. č. br. [katastarska čestica], na način da su dosadašnji korisnici BN, odnosno CN, oboje iz [adresa], brisani, te su kao vlasnici upisani VN za 1/3, zainteresirana osoba za 1/3 dijela i NN za 1/3 dijela.

3. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba upravnog spora. U žalbenim razlozima iznosi da tijekom upravnog postupka nije bio pozvan na dostavu vlasničkog lista za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz kojeg bi bilo razvidno njegovo vlasništvo na tim česticama. Ukazuje da se tijekom upravnog postupka očitovao kako je stvarno stanje vlasništva na predmetnim nekretninama različito od upisanog u zemljišnim knjigama, o čemu se obvezao dostaviti odgovarajuće dokaze, ali je upravni postupak okončan bez da je to uspio učiniti. Ističe da je u sudski spis dostavio Sporazum o priznanju prava vlasništva sklopljen 27. prosinca 2024. između njega i zainteresirane osobe, kojim mu je priznato pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Stoga zaključuje da je u spis, u skladu s člankom 97. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18. i 39/22.), dostavio odgovarajuću ispravu o njemu kao vlasniku i ovlašteniku predmetnog zemljišta. Na temelju navedenog Sporazuma zatražena je i uknjižba njegovog prava vlasništva u zemljišnim knjigama, ali još nije provedena. Smatra da neusklađenost zemljišnoknjižnog stanja i podataka u katastru čini spornim identifikaciju predmetnih čestica. Pozivajući se na stav izražen u presudi Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-305/17-19, prema kojem je izvod iz zemljišne knjige odgovarajuća isprava u slučaju kada se identifikacijom može utvrditi ista nekretnina, prema mišljenju tužitelja, u konkretnom slučaju se provedba promjene u katastarskom operatu može izvršiti na temelju geodetskog elaborata. Iznosi da se prema izvatku iz zemljišne knjige trebalo u posjedovnom listu izmijeniti uz nositelje prava i podatke o nekretninama, koji se bez geodetskog elaborata ne mogu provesti. Budući da je u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja vlasništvo nad predmetnim česticama bilo sporno, prvostupanjsko tijelo postupilo je suprotno načelu materijalne istine iz članka 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21.) kao i zaključka sa sjednice ovog Suda od 6. srpnja 2000. godine. Smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu spora obzirom da osporena presuda nije dostatno obrazložena i ne sadrži relevantne razloge, odnosno prvostupanjski sud se samo poziva na odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina bez da daje razloge za njihovu primjenu u konkretnom slučaju. Predlaže ovom Sudu poništiti osporenu presudu i riješiti predmetnu stvar, podredno vrati predmet ne ponovni postupak.

3. Tuženik i zainteresirana osoba, uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 134. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. – dalje ZUS), ovaj Sud nalazi da time što je odbio tužbeni zahtjev, prvostupanjski sud nije povrijedio zakon na štetu tužitelja, te je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

6. Naime, prema odredbi članka 126. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Sud nalazi da se, suprotno žalbenim navodima, osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski sud je odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je pravilnom primjenom odredbe članka 97. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, osnovano zaključio da je na temelju rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, pod poslovnim brojem Z-45587/2022 od 23. studenoga 2022. i izvatka iz zemljišne knjige za z. k. ul [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], od 30. studenog 2023., zakonito izvršena promjena upisanih nositelja prava na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Naime, odredbom članka 97. stavka 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da se upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu. Odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige (stavak 4.).

9. Budući da je iz navedenog rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu i zemljišnoknjižnog izvatka, kao odgovarajućim ispravama, razvidno pravo suvlasništva zainteresirane osobe na predmetnim nekretninama, zainteresirana osoba je u skladu s citiranim odredbama upisana u posjedovni list katastarskog operata, neovisno o tome tko je u posjedovnom listu bio upisan kao posjednik tih nekretnina i u čijem se posjedu te nekretnine nalaze, pa stoga nisu pravno odlučni prigovori tužitelja kojima upire na svoje pravo posjeda.

10. Na drukčiji zaključak ne upućuju ni žalbeni prigovori, u kojima se tužitelj poziva na naknadno sklopljen Sporazum o priznanju prava vlasništva 27. prosinca 2024. između njega i zainteresirane osobe, kojim mu je priznato pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Naime, prigovore o upisu novih vlasnika na predmetnim nekretninama tužitelj ne može s uspjehom isticati u ovom postupku u kojem se provodi isključivo upis vlasnika prema zemljišnoknjižnom stanju u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja (30. studenog 2023.).

11. Neosnovani su i prigovori istaknuti u žalbi u odnosu na bitnu povredu odredbe upravnog spora do koje je došlo zbog nedostatnog obrazloženja presude, odnosno razloga na kojima se presuda temelji, jer upravo suprotno, obrazloženje presude sadrži sve propisano odredbom članka 119. stavka 5. ZUS-a.

12. S tim u vezi Sud nalazi potrebnim dodatno istaknuti da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, kako je to ovdje i učinjeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim, a iz kojih razloga posljedično proizlazi neosnovanost tužbenih prigovora na kojima tužitelj inzistira i u žalbi.

13. Kako, dakle, tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

14. Na kraju, Sud nalazi neosnovanim i zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka, jer tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom sporu pa mu, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu tog troška, radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.

15. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagrebu, 30. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić