Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-445/2025-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Irene Kvaternik i Koraljke Bumči kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĆH, zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – iz članka 117 stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 , 61/15, 101/17,118/18 , 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 I 36/24 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Gospiću broj K-366/2024 od 13. ožujka 2025. podnio optuženik, u javnoj sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025. u prisutnosti optuženika i njegovog branitelja Tomislava Hotka, odvjetnika iz Zagreba,

    p r e s u d i o  j e

    I. Prihvaća se žalba optuženog ĆH, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se prihvaća kazna zatvora izrečena optuženom ĆH za kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. KZ/11 zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašen krivim u trajanju 1 (jedne) godine i 8 (osam) mjeseci, te se na temelju članka 57. KZ/11 optuženiku izriče djelomična uvjetna osuda na način da se ima izvršiti dio kazne zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, a dio kazne u trajanju 1 (jedne) godine se neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog djela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog djela kazne zatvora.

    II.Uslijed odluke pod točkom I. na temelju članka 54. KZ/11 u neuvjetovani dio izrečene kazne zatvora optuženom ĆH uračunava se vrijeme uhićenja i istražnog zatvora od 30. lipnja 2024. do 24. rujna 2024., te od 08. listopada 2024. do 14. listopada 2024.

    III. U ostalom dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski u Gospiću proglasio je krivim optuženog ĆH zbog počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela - tjelesnom ozljedom

    – iz članka 117. stavak 2. KZ/11 te ga je, na temelju istog zakonskog propisa, osudio na kaznu zatvora u trajanju 1(jedne) godine i 8 (osam) mjeseci, a uz primjenu članka 57. KZ/11 optuženiku je izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se dio kazne zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci ima izvršiti, a dio kazne zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci se neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog djela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja uvjetovanog djela kazne zatvora.

    1.1. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku je u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunato vrijeme uhićenja i istražnog zatvora od 30. lipnja 2024. do 24. rujna 2024., te od 08. listopada 2024. do 14. listopada 2024.

    1.2. Na temelju članka 70. KZ/11 optuženom je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja može trajati do proteka roka provjeravanja primjenom djelomične uvjetne osude, a najdulje 2 (dvije) godine.

    1.3. Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – u daljnjem tekstu: ZKP) u vezi članka 148. stavak 2. točke 1., 6. i 8. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.002,40 eura u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude kao i nagradu i nužne izdatke opunomoćenice oštećene o kojima će se odlučiti posebnim rješenjem, dok se optuženik oslobađa dužnosti naknade paušalne svote.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženik, po branitelju Tomislavu Hotku, odvjetniku iz Zagreba, zbog odluke o kazni, te predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da se optuženiku kazna zatvora zamjeni radom za opće dobro, odnosno da se optuženiku izrekne uvjetna osuda s najduljim rokom provjeravanja, a podredno da se snizi bezuvjetna kazna zatvora. Predložio je da drugostupanjski sud optuženiku i branitelju dostavi obavijest o terminu javne sjednice drugostupanjskog suda. Povodom prijedloga optuženika održana je javna sjednica drugostupanjskog suda na koju su pristupili optuženik i njegov branitelj. Branitelj optuženika je naveo da se optuženik pomirio sa suprugom, oštećenicom u ovom kaznenom postupku, da mu je ona oprostila, da se supruga nalazi u petom mjesecu trudnoće i s optuženikom čeka dijete, te da bi odlaskom optuženika na izdržavanje kazne zatvora bila ugrožena cijela obitelj jer je optuženik jedini hranitelj višečlane obitelji, te da je inkriminirani događaj bio eksces u ponašanju optuženika koji se neće ponoviti. Optuženik je naveo da je otac četvero malodobne djece koje ima s oštećenom, te otac dvoje malodobne djece koje ima sa drugom ženom iz prethodne veze, te da čeka sedmo dijete, da je vlasnik OPG-a, da su mu roditelji bolesni i nema tko osim njega raditi na OPG, da ima jedno bolesno dijete koje često sa suprugom vozi liječniku na preglede u Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici u Zagrebu, te da mu je žao i kaje se zbog počinjenog kaznenog djela, te da se nikada neće ponoviti takvo ponašanje.

    2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    2.2. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    3. Žalba optuženika je osnovana.

    4. Optuženik je, pobijajući žalbom prvostupanjsku presudu zbog odluke o kazni, naveo da je prvostupanjski sud prilikom odluke o kazni kao olakotno cijenio da je isti otac šestero malodobne djece, dok mu je otegotnim cijenjena dosadašnja višekratna kaznena i prekršajna osuđivanost, da je prvostupanjski sud olakotne okolnosti podcijenio, a otegotne precijenio. Ističe da se nakon izricanja pobijane presude pojavila nova okolnost koja nije postojala u vrijeme izricanja kazne po prvostupanjskom sudu, a koja bi utjecala da kazna za optuženika bude blaža. Navodi da je njegova supruga, ovdje oštećena, trudna i čeka dijete, te da će postati otac sedmog djeteta, što ukazuje da se optuženik stabilizirao u privatnom životu, te je potreban supruzi i djeci, da doprinosi za uzdržavanje i brine o obitelji. Iako je točno da je višestruko osuđivan ističe da se nije radilo o nasilnim kaznenim djelima, pa se njegovo inkriminirano ponašanje treba promatrati kao eksces u ponašanju.

    5. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

    6. Pravilno je prvostupanjski sud, odlučujući koju će kaznu po vrsti i mjeri izreći optuženiku za počinjeno kazneno djelo, utvrdio kao olakotno da je otac šestero maloljetne djece o kojima je dužan brinuti i doprinositi za njihovo uzdržavanje, dok je kao otegotno cijenio da je višestruko kazneno osuđivana i prekršajno kažnjavana osoba. Iz izvatka kaznene evidencije proizlazi da je isti prije počinjenja ovog kaznenog djela u četiri navrata osuđivan zbog kaznenih djela krađe za koja su mu izricane uvjetne osude, te da je u tri navrata kažnjavan zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i jednom zbog prekršaja protiv javnog reda i mira. Kada se ima na umu da je optuženik ranije osuđivan u četiri navrata, doduše zbog kaznenih djela protiv imovine, te da mu je svaki puta kao vrsta kazne izrečena uvjetna osuda, dakle dana mu je mogućnost da bez izvršenja kazne zatvora svoje ponašanje uskladi s pozitivnim društvenim normama ponašanja, što očito nije polučilo svrhu kažnjavanja i optuženik je nastavio s činjenjem kaznenih djela, a imajući na umu i njegovu višestruku prekršajnu kažnjavanost, između ostalog dva puta i zbog prekršaja protiv javnog reda i mira koji u sebi sadrže element nasilja, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 8 (osam) mjeseci, pri čemu je pravilno ocijenio da postoji visok stupanj vjerojatnosti, obzirom optuženik do sada nije osuđivan zbog kaznenog djela protiv života i tijela, da optuženik i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela pa je ispravno primijenio djelomičnu uvjetnu osudu.

    7. Međutim, cijeneći okolnost istaknutu u žalbi optuženika, koja je dokumentirana medicinskim nalazom Opće bolnice u Gospiću od 09. svibnja 2025., a koju prvostupanjski sud nije cijenio jer mu nije bila poznata u vrijeme donošenja pobijane presude, da je žrtva kaznenog djela u 5. mjesecu trudnoće te s optuženikom čeka zajedničko peto dijete, a koje je optuženikovo sedmo dijete, valjalo je djelomično prihvatiti žalbu optuženika, preinačiti pobijanu presudu u odluci o kazni na način da je prihvaćena kazna zatvora izrečena optuženom za kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. KZ/11 zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašen krivim u trajanju 1 (jedne) godine i 8 (osam) mjeseci, te na temelju članka 57. KZ/11 optuženiku izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se ima izvršiti dio kazne zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, a dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine se neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog djela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog djela kazne zatvora.

    8. Ovaj drugostupanjski sud smatra da će se, obzirom na stupanj krivnje optuženika te utvrđene olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom od strane ovog drugostupanjskog suda ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11 na način da će izrečena kaznena sankcija u dovoljnoj mjeri utjecati kako na optuženika tako i na sve druge da se suzdrže od činjenja kaznenih djela te shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela i da se klone takvog i sličnog postupanja. Ostale okolnosti istaknute u žalbi i na javnoj sjednici vijeća, s obzirom na naprijed navedeno, nisu od utjecaja na odluku o kazni pa nisu prihvaćene kao okolnosti zbog kojih bi optuženiku trebala biti izrečena, po vrsti i mjeri, blaža kazna.

    9. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    10. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 486. stavak 1. ZKP odlučiti kao u izreci.

    U Zagrebu 30. rujna 2025.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Gordana Mihela Grahovac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.