Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-521/2025-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac, kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Koraljke Bumči kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv 1. optužene BA i dr., zbog kaznenog djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – neisplate plaće – iz članka 132. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbama 1. optužene BA i 2. optužene pravne osobe ... protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-995/2020-25 od 23. srpnja 2024., u javnoj sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025. u nazočnosti branitelja 1. optuženice, odvjetnika Maria Mikulića

r i j e š i o  j e

Prihvaćaju se žalbe 1. optužene BA i 2. optužene pravne osobe ... ., ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivima 1. optuženu BA zbog počinjenja pod točkom 1. kaznenog djela – neisplate plaće - iz članka 132. stavak 1. KZ/11, a pod točkom 3. zbog kaznenog djela - neisplate plaće - iz članka 132. stavak 1. KZ/11 i kaznenog djela - povrede prava iz socijalnog osiguranja - iz članka 134. KZ/11, a 2. optuženu pravnu osobu trgovačko društvo ... pod točkama 2. i 4. proglasio je odgovornim za tri kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja i to dva kaznena djela neisplate plaće iz članka 132. stavak 1. KZ/11 u vezi članka 1. stavak 2. i članka 3. stavak 1. i 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Narodne novine 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, 114/22 i 114/23 – dalje u tekstu ZOOPOZKD) i jedno kazneno djelo povrede prava iz socijalnog osiguranja iz članka 134. KZ/11 u vezi članka 1. stavak 2. i članka 3. stavak 1. i 2. ZOOPOZKD, činjenično pobliže opisana u izreci presude, te je 1. optuženoj BA na temelju članka 132. stavak 1. KZ/11 za kazneno djelo pod točkom 1. utvrđena kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, na temelju članka 132. stavak 1. KZ/11 za kazneno djelo pod točkom 3. utvrđena joj je kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, na temelju članka 134. KZ/11 za kazneno djelo pod točkom 3. utvrđena joj je kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci , te je na temelju članka 51. KZ/11 osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, te joj je na temelju članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko 1. optužena BA u roku 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, a 2. optuženoj pravnoj osobi trgovačkom društvu ... na temelju članka 132. stavak 1. KZ/11 za kazneno djelo pod točkom 2. utvrđena je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 eura, na temelju članka 132. stavak 1. KZ/11 za kazneno djelo pod točkom 4. utvrđena je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 eura, na temelju članka 134. KZ/11 za kazneno djelo pod točkom 4. utvrđena je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 eura te je na temelju članka 51. KZ/11 izrečena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 13.000,00 eura, te je na temelju članka 13. stavak 1. i 2. ZOOPOZKD izrečena uvjetna osuda na način da se novčana kazna u iznosu od 13.000,00 eura neće izvršiti ako optužena pravna osoba .... u roku 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

1.2.U slučaju opoziva uvjetne osude 2. optužena pravna osoba ... je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 40 dana, te će se u slučaju neplaćanja novčana kazna naplatiti prisilno sukladno članku 10. ZOPOKD.

1.3.Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22, 36/24 – u daljnjem tekstu: ZKP) 1. i 2. optuženici su dužni naknaditi troškove paušala u iznosu od 400,00 eura, svaki od optuženika po 200,00 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela 1. optužena BA po branitelju Mariu Mikuliću, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točke 3. i 11. ZKP i članka 468. stavak 3. ZKP te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. ZKP s prijedlogom da se žalba prihvati, ukine prvostupanjska presuda i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz zahtjev da se optuženicu i branitelja obavijesti o sjednici vijeća drugostupanjskog suda.

3. Protiv navedene presude žalbu je podnijela 2. optužena pravna osoba TD .... po predstavnici BAB, odvjetnici iz [adresa], zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP i članka 468. stavak 3. ZKP, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se žalba prihvati, ukine prvostupanjska presuda i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbe nije podnesen.

5. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5.1. Održana je javna sjednica drugostupanjskog suda o kojoj su uredno obaviješteni Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, 1. optužena BA i njen branitelj odvjetnik Mario Mikulić. Na sjednicu vijeća pristupio je branitelj 1. optužene odvjetnik Mario Mikulić, dok nisu pristupili uredno obavješteni ŽDO u Zagrebu i 1. optužena BA, te je isti naveo da u cijelosti ostaje kod svih žalbenih navoda, ukazujući na bitne povrede odredaba kaznenog postupka koje je počinio prvostupanjski sud, a koje su detaljno iznesene u žalbi.

6. Žalbe 1. optužene BA i 2. optužene pravne osobe .... su osnovane.

7.1. 1. optužena BA u žalbi pravilno ukazuje da je prvostupanjski sud proveo raspravu 18. srpnja 2024. bez njene nazočnosti iako nije propisno upozorena sukladno članku 404. stavak 5. ZKP i upozorena na posljedice nedolaska.

7.2. Naime, uvidom u raspravni zapisnik od 8. srpnja 2024. proizlazi da je iduća rasprava određena za 18. srpnja 2024. te je utvrđeno da je prvostupanjski sud upozorio 1. optuženu BA i zamjenika predstavnika 2. optužene pravne osobe da se rasprava može održati u njihovoj odsutnosti, te je konstatirano da je branitelj 1. optužene naveo da nije u mogućnosti pristupiti na navedenu raspravu iz razloga što koristi godišnji odmor od 15. srpnja 2024. do kraja kolovoza 2024. Sud je potom 18. srpnja 2024. proveo raspravu u odsutnosti 1. optužene BA i njenog branitelja, ispitao svjedokinju LAB, „izvršio uvid“ u isprave, reproducirao snimku prvog ispitivanja optužene, odlučio da se „…daljnji dokazi neće provoditi budući je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno…“ te zaključio raspravu, stranke su iznijele završne govore, te je određena objava presude za 23. srpnja 2024. kada je ista i objavljena.

7.3. Na opisani način, nije ostvarena samo bitna povreda iz članka 468. stavak 1. točka 3. ZKP na koju ukazuje 1. optužena BA jer je rasprava provedena u njenoj odsutnosti bez da je pravilno upozorena sukladno članku 404. stavak 5. ZKP, već je u kaznenom postupku 1. optuženoj BA teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čime je ostvarena i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP.

7.4. Prvostupanjski sud je u točki 3. obrazloženja pobijane presude naveo „… Reproducirana je snimka prvog ispitivanja optuženice, a sama optuženica je unatoč urednoj obaviještenosti o raspravi izostala s rasprave od 18. srpnja 2024. pa je propustila priliku da iskazuje. Ako je uopće htjela iskazivati….Sud je odlučio provesti raspravu unatoč izostanku njezinog branitelja budući da su i branitelj i 1. optuženica obaviješteni o toj raspravi i to na prethodnoj kada su oboje nazočili braniteljevoj najavi da neće biti u mogućnosti pristupiti na raspravu….što ujedno znači da su oboje bili upoznati s okolnošću navodne spriječenosti i imali dovoljno vremena da eventualno angažiraju zamjenskog branitelja budući da je razmak između rasprava iznosio 10 dana.“

7.5. Iz spisa predmeta proizlazi da je 1. optužena BA bila prisutna na prvoj raspravi održanoj 8. srpnja 2024. kada se očitovala o osnovanosti optužbe da se ne smatra krivom, da je sud odlučio ispitati oštećenice u svojstvu svjedoka ĆAB i LA, da je iduća rasprava određena 18. srpnja 2024., da su 1. optuženica i zamjenik predstavnika 2. optužene pravne osobe upozoreni da se rasprava može održati u njihovoj odsutnosti, bez upozorenja na posljedice. U postupku je provedena još samo jedna rasprava 18. srpnja 2024. na koju uredno pozvana 1. optužena BA niti njen branitelj nisu pristupili, pa je ista provedena u njihovoj odsutnosti, unatoč navodima branitelja na raspravi od 8. srpnja 2024. o nemogućnosti pristupa zbog korištenja godišnjeg odmora.

7.6. Slijedom navedenog proizlazi da su u postupku provedene dvije rasprave, da je samo na prvoj bila prisutna 1. optužena BA, te su u postupku izvedeni samo dokazi optužbe, a osuda se temelji isključivo na dokazima optužbe. 1. optužena BA stoga nije imala niti jednu mogućnost tijekom postupka ispitati svjedoke optužbe jer je sud smatrao da njena prisutnost na raspravi nije nužna prema članku 404. stavku 5. ZKP. U takvoj pravnoj situaciji, potrebna je posebna pozornost kod ocjene je li ispunjen uvjet za primjenu članka 404. stavka 5. ZKP, odnosno da prisutnost optuženika na raspravi „nije nužna“. Tu ocjenu potrebno je i valjano obrazložiti. No, prvostupanjska presuda ne sadrži valjano obrazloženje zašto prisustvo 1. optužene BA na raspravi nije nužno. Citirana zakonska odredba uvjete za održavanje rasprave u odsutnosti optuženika propisuje skupno, odnosno oni moraju biti ispunjeni istovremeno pa ne može jedan uvjet opravdavati drugi. Jedan je uvjet da prisustvo na raspravi nije nužno, a drugi da je optuženik prije toga bio ispitan ili se očitovao o optužbi. Pogrešno je uvjet da se optuženik očitovao o optužbi koristiti kao razlog da njegova prisutnost nije nužna, a upravo tako je postupio prvostupanjski sud.

7.7. Na opisani način povrijeđeno je i konfrontacijsko pravo 1. optužene BA, kao sastavni dio načela pravičnog suđenja jer je to pravo optuženiku zajamčeno člankom 29. Ustava RH i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu: EKLJP), a osim u navedenim odredbama Ustava RH i EKLJP, konfrontacijsko pravo naznačeno je i u članku 438. ZKP. („…Optuženik ima pravo postavljati pitanja…svjedoku, a predsjednik vijeća upitati će ga ima li što primijetiti na njihov iskaz“). Unatoč jasnim ustavnim, konvencijskim i zakonskim odredbama, 1. optuženoj BA nije pružena stvarna i primjerena mogućnost osporiti dokaze optužbe, odnosno iskaz svjedokinje LAB jer je pogrešno primijenjena odredba članka 404. stavka 5. ZKP. Uz navedeno rasprava u odsutnosti 1. optužene BA je dovršena, čime joj nije dana mogućnost iznošenja obrane, zbog čega je, raščlanjujući cjelokupno provedeni postupak, očito da postupanje prema 1. optuženoj BA nije bilo pravično.

7.8. Pri tome, ovaj drugostupanjski sud primjećuje da ponašanje 1. optužene BA u postupku nije ukazivalo da ona zloupotrebljava svoja prava ili svojim radnjama namjerno odugovlači ovaj kazneni postupak, jer se njezin izostanak s rasprave održane 18. srpnja 2024. za koju je imala saznanja da neće pristupiti njen branitelj koji je prethodno iznio razlog spriječenosti, ne može smatrati očitom zlouporabom.

8. Pravilno 1. optužena BA i predstavnica 2. optužene pravne osobe ... u žalbama navode da predstavnici 2. optužene pravne osobe u prvostupanjskom postupku nije dana mogućnost iznošenja obrane, čime joj je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava RH i člankom 6. EKLJP, te člankom 434. ZKP. Iako je zamjenik predstavnika optužene pravne osobe bio prisutan raspravi 18. srpnja 2024. prvostupanjski je sud proveo raspravu, zaključio dokazni postupak, te nakon iznošenja završnih govora odredio termin objave presude te u potpunosti zanemario pristupiti ispitivanju predstavnika optužene pravne osobe.

9. U pravu su 1. optužena BA i 2. optužena pravna osoba ... kada u žalbi navode da je prvostupanjski sud na raspravi održanoj 18. srpnja 2024. odbio dokazne prijedloge optužbe i obrane, a da u presudi nije naveo razloge odbijanja. Naime, u točki 8. obrazloženja prvostupanjski je sud samo paušalno, bez navođenja jasnih i valjanih razloga, naveo kako smatra da nije bilo potrebno provoditi eventualne daljnje dokaze pa ih stoga nije provodio. Međutim, sud nije naveo iz kojih razloga nije prihvatio pribaviti spis nadležnog inspektorata, ispitati svjedoke ĆA i oštećenu LA. Pri tome, iz spisa je vidljivo da je sud dopisom od 10. srpnja 2024. za potrebe kaznenog postupka zatražio od Državnog inspektorata spis [broj], a koji je od strane Državnog inspektorata i dostavljen uz podnesak od 18. srpnja 2024. koji prileži na listu 130 spisa. Na opisani način prvostupanjski je sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

10. Pravilno oboje žalitelja u žalbi ukazuju da se pobijana presuda ne može ispitati jer je nerazumljiva i u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama s obzirom da je prvostupanjski sud analizirao samo iskaz jedino ispitane svjedokinje LAB na kojem temelji kaznenu odgovornosti oboje optuženika, svakog za tri kaznena djela. Tako u točki 6. obrazloženja pobijane presude sud navodi da „ …Iz ostalih dokaza ne proizlazi suprotno već se naprotiv učvršćuje spomenuti zaključak, odnosno dolazi se do utvrđenja i da je do počinjenja kaznenih djela došlo i u odnosu na oštećenicu LA.“ Iz navedenog nije jasno na koje se to ostale dokaze prvostupanjski sud referira, odnosno koje je sporne činjenice na temelju kojih dokaza smatrao utvrđenim, čime je izostala temeljita i valjana analiza svakog pojedinog dokaza i ocjena svih dokaza u njihovoj međusobnoj povezanosti, pa pobijana presuda uopće ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a oni izneseni su potpuno nejasni. Nadalje, u pravu je 1. optužena BA da je izreka presude nejasna i nerazumljiva jer u odnosu na kaznena djela pod točkama 2., 3. i 4. nedostaje zakonski opis kaznenih djela za koja su optuženici proglašeni krivima. Zbog svih opisanih nedostataka ostvarena je bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP na koju s pravom ukazuju optuženici.

11. Nadalje, s pravom oboje optuženika ukazuju da je prvostupanjski sud „izvršio uvid“ u materijalnu dokumentaciju, kako je to naveo u obrazloženju presude i na raspravnom zapisniku od 18. srpnja 2024. iako se dokazi ispravom prema članku 329. stavak 3. ZKP izvode njezinim čitanjem ili pregledavanjem, pa kako ti dokazi nisu pročitani ni pregledani na raspravi, presuda je utemeljena na dokazima koji nisu ispravno izvedeni na raspravi čime sud nije pravilno primijenio niti odredbu članka 450. stavak 1. ZKP na koji način je ostvarena i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP.

12. U pravu su oboje optuženika kada u žalbi ukazuju da je ostvarena i žalbena osnova pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, sud nije potpuno pa time niti pravilno utvrdio sve odlučne činjenice koje bi izvan svake sumnje ukazivale da su optuženici počinili kaznena djela za koja se terete optužbom. Ispitana je samo oštećena LAB, te je zatražen, ali u dokaznom postupku nije pročitan i pregledan dostavljeni spis Državnog inspektorata [broj] radi pribavljanja evidencija o radu za oštećenice, te nije ispitana oštećena LA radi utvrđivanja okolnosti koje su navedene u prijavama na temelju kojih je iniciran kazneni postupak te nije ispitana svjedokinja ĆA na okolnost trajanja radnog odnosa, organizacije radnog vremena, dostave obračunskih lista plaće i načina isplate plaće oštećenoj LA. Zbog navedenog činjenično stanje nije potpuno pa time ni pravilno utvrđeno, čime je ostvarena i navedena žalbena osnova.

13. Zbog navedenih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze, koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano, pri tome će uvažiti primjedbe i otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. stavak 5. ZKP te će u slučaju provođenja rasprave u odsutnosti uredno pozvane 1. optužene BA ili predstavnika 2. optužene pravne osobe ... jasno i valjano obrazložiti zašto njihova nazočnost nije nužna, odnosno zašto smatra da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 404. stavak 5. ZKP, pri tome vodeći računa da je nužno osigurati optuženicima mogućnost iznošenja obrana. S obzirom na navode obje žalbe da je nad trgovačkim društvom ... otvoren stečaj u ponovljenom postupku prvostupanjski će sud putem sudskog registra nadležnog trgovačkog suda provjeriti status 2. optužene pravne osobe ...

15. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 483. stavak 1. ZKP odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 30. rujna 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac