Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-842/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Irene Kvaternik kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ČAE zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući povodom žalbe državnog odvjetnika podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1312/2021.-36 od 3. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu broj K-1312/2021.-36 od 3. rujna 2024. oslobodio je optužbe optuženog ČAE da bi počinio kazneno djelo protiv gospodarstva utajom poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. KZ/11. i kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava iz članka 278. stavak 1. KZ/11. u vezi sa člankom 51. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisana u izreci pobijane presude.
2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1.-5. te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članak 467. stavak 1. u vezi sa člankom 468. stavak 1. točka 11. ZKP) i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 467. stavak 3. u vezi sa člankom 470. stavak 2. ZKP s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu, prvostupanjsku presudu ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
4. Optuženi KAE je podnio odgovor na žalbu putem branitelja Josipa Bilić-Prcića, odvjetnika u Zagrebu, s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu.
5. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
7. U pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP jer je izreka presude nerazumljiva, a u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama zbog čega se prvostupanjska presuda ne može ispitati. Naime, prvostupanjski sud je oslobodio optuženika optužbe da bi počinio terećena kaznena djela, međutim, nije naveo na temelju koje zakonske osnove je optuženika oslobodio optužbe, niti to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude. Odredbom članka 459. stavak 9. ZKP propisano je da ako se optuženik oslobađa optužbe, u obrazloženju će se navesti iz kojih razloga navedenih u članku 453. ZKP to čini, što je prvostupanjski sud propustio primijeniti i izričito navesti iz kojih razloga oslobađa optuženika optužbe.
8. Pri obrazlaganju svoje odluke prvostupanjski sud gubi iz vida odredbu članka 459. stavak 5. ZKP kojom je propisan sadržaj obrazloženja presude i ne strukturira obrazloženje svoje odluke u skladu s ovom odredbom. Prema ovoj odredbi u obrazloženju presude sud će navesti činjenice koje stranke nisu osporile, a izložit će zbog kojih je razloga sporne činjenice našao dokazanima ili nedokazanima, dajući pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zbog kojih razloga nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka, zbog kojih je razloga odlučio ne ispitati neposredno svjedoka ili vještaka čiji je iskaz ili pisani nalaz pročitan, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a osobito pri utvrđivanju postoji li kazneno djelo i krivnja optuženika i pri primjeni određenih odredaba kaznenog zakona na optuženika i njegovo djelo. U pobijanoj presudi prvostupanjski sud niti jednom riječju ne navodi koje činjenice su za njega sporne, koje nesporne, koju činjenicu iz činjeničnog opisa nalazi dokazanom, koju ne i na temelju čega je to zaključio, već obrazloženje strukturira na način da prvo reproducira nalaz i mišljenje vještaka za informatiku koji nalaz ima veze s kaznenim djelom krivotvorenja isprava, međutim, ne obrazlaže što je iz istog zaključio. Potom navodi koje je dokaze proveo, sporadično ih reproducira i paušalno iznosi svoju ocjenu dokazne snage, međutim, ne povezuje svoje zaključke, ne dovodi u vezu pojedinačno izvedene dokaze, niti međusobno, niti u vezi s obranom optuženika, tako da se doista ne može zaključiti kojim se to dokazima i kojim utvrđenim činjenicama prvostupanjski sud rukovodio kada je zaključio da optuženik nije počinio terećena kaznena djela.
9. Zaključak suda da iz dokaza ne proizlazi da bi upravo optuženik počinio inkriminirane radnje nije potkrijepljen odgovarajućom analizom provedenih dokaza, a i kontradiktoran je nakon toga navedenom zaključku prema kojem prvostupanjski sud navodi da je sve u sferu nagađanja pa da se može reći da postoji dvojba o tome, da postoji mogućnost da je optuženik počinio to kazneno djelo, ali i mogućnost da je to netko drugi počinio, međutim, propušta pobliže objasniti je li iz provedenih dokaza zaključio da nije dokazano da bi optuženik počinio terećena kaznena djela, ili nakon analize provedenih dokaza postoji sumnja oko postojanja neke ili nekih odlučnih činjenica koja tvore obilježja terećenih kaznenih djela koja je riješio primjenom pravila iz članka 3. stavak 3. ZKP.
10. S obzirom da se presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud je u skladu s odredbom članka 487. stavak 4. ZKP ocjenjivao i ove žalbene navode.
11. S tim u vezi u pravu je žalitelj kada tvrdi da pri zaključku kako optuženi KAE nije bio ovlašten za zastupanje Udruge Postojim, prvostupanjski sud nije cijenio činjenicu da je ovlaštena za zastupanje BAE svu ovlast za raspolaganje novcima sa računa Udruge dala suprugu, odnosno optuženiku koji je nosio izvode iz banke, predavao ih ČA na knjiženje, vršio uplate za plaće zaposlenicima na način da ih je isplaćivao kao fizička osoba, a na njegovo ime je izdana i jedna Visa kartica, što upućuje kakva je njegova uloga u Udruzi. O tome je svjedočio svjedok ČA, čiji iskaz sud nije primjereno cijenio, a ovaj je svjedok iskazao da mu je optuženik, inače vrhunski informatičar, prosljeđivao izvatke iz banke tvrdeći da su originalni. Svjedok KA koji je pružao knjigovodstvene usluge Udruzi Postojim je naveo da je zaposlenicima optuženik osobno uplaćivao plaće, a iz izvadaka koje je dobivao proizlazi da zaposlenicima uz neto plaće nisu uplaćivani doprinosi, tako da osnovano žalitelj ukazuje da iz iskaza svjedoka i nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da upravo optuženik nije podnosio nadležnoj ispostavi Porezne uprave prijave dužnih poreza i prireza za plaće zaposlenika Udruge pa posljedično nisu podmireni dužni iznosi poreza i prireza za plaće zaposlenika Udruge.
12. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti ukazane povrede odredaba kaznenog postupka, ponovno će izvesti sve već provedene dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, vodeći računa da utvrdi i one činjenice na koje je ukazao drugostupanjski sud te savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, potom izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama.
13. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 30. rujna 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Koraljka Bumči
