Poslovni broj: Usž-2547/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda , Eveline Čolović Tomić , predsjednice vijeća , Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić , članice vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja SF, [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Natalija Đuran Tršinski , odvjetnica sa sjedištem ureda u Zaboku , Matije Gupca 30 , protiv tuženika Krapinsko-zagorske županije , Krapina , Magistratska 1 , OIB: 20042466298 , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Općine Bedekovčina , Bedekovčina , Trg Ante Starčevića 4 , OIB: 33523559931 , radi obveze sufinanciranja katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga, odlučujući o žalbi tuženika i zainteresiranih osoba protiv presude Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us I-3068/2024-12 od 26. ožujka 2025. , na sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025.

pretpostavljam da je

Odbijaju se žalbe tuženika i zainteresiranih osoba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us I-3068/2024-12 od 26. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanom presudom prvostupanjskog suda poništeno je rješenje tuženika , KLASA: UP/II-410-08/23-01/143 , URBROJ: 2140-07/3-24-3 od 22. svibnja 2024. (točka I. izreke), poništeno je privremeno rješenje Općine Bedekovčina , Jedinstvenog upravnog odbora . odjela , KLASA: UP/I-931-01/22-01/171 , URBROJ: 2140-8-4-1-23-3 od 12. rujna 2023. (točka II. izreke), naloženo je tuženiku da u roku od 60 dana od dana dostavi pravomoćne presude. Naknadi tužiteljici trošak upravnog spora u iznosu od 62,50 eura sa zateznim kamatama, au preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog upravnog spora je odbijen.

2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja, izjavljena protiv privremenog rješenja od 12. rujna 2023., kojim se tužitelju, kao nositelju prava na nekretninama evidentiranim u posjedovnom listu [broj posjedovnog lista] katastarske općine [katastarska općina], sveukupne površine 4438 m², određuje obveza u sufinanciranju nove katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga, u udjelu ½ u iznosu od 106,02 Eura, odnosno 798,84 kuna.

3. Tuženik je protiv osporene presude izjavio žalbu kojom osporava tumačenje odredbe članka 8. stavka 17. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/18. i 39/22., dalje Zakon o državnoj izmjeri). Prema navodima tuženika, Općina Bedekovčina i Državna geodetska uprava su radi izrade katastra nekretnina na području k. o. [katastarska općina], sklopile Ugovor o javnoj nabavi usluga – katastarska izmjera i izrada elaborata radi izrade katastra nekretnina na području k. o. [katastarska općina]. Tim ugovorom Općina Bedekovčina se obvezala osigurati 60% sredstava, a Državna geodetska uprava 40% sredstava potrebnih za provođenje katastarske izmjere. Navedeni iznos od 60% sredstava, koje se obvezala snositi Općina Bedekovčina, financira se iz sredstava koje na lokalnoj razini prikuplja sama Općina obvezivanjem nositelja prava na nekretninama u k. o. [katastarska općina] na uplatu u općinski proračun. Tvrdi da Općina Bedekovčina od vlasnika zemljišta nije pribavila iznos koji prelazi 60% sredstava potrebnih za provođenje katastarske izmjere čime, prema mišljenju tuženika, nije prekoračila ograničenje propisano člankom 8. stavkom 17. Zakona o državnoj izmjeri. Slijedom iznijetog, smatra da nisu ispunjene okolnosti za primjenu članka 159. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24. dalje ZUS), radi čega predlaže da se poništi prvostupanjska presuda.

4. Zainteresirana osoba je izjavila žalbu protiv prvostupanjske presude zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. U bitnom, smatra da je sud počinio bitnu povredu odredaba upravnog spora jer se samoinicijativno upustio u ocjenu zakonitosti pojedinačne odluke koja nije bila predmet spora te jer se nije očitovao o navodima tužbe. Navodi da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo zauzevši u presudi stav da je zainteresirana osoba bila u obvezi iz svojih proračunskih sredstava osigurati najmanje 50 % od ukupnog iznosa potrebnih sredstava, dok su nositelji prava na nekretninama dužni osigurati najviše 50% ukupnog iznosa potrebnih sredstava. Prema zaključenom Sporazumu između Državne geodetske uprave i Općine Bedekovčina određeno je kako Općina Bedekovčina za katastarsku izmjeru u k. o. [katastarska općina] osigurava 60% troškova, odnosno 1.250.364,72 eura. Prema članku 8. stavku 17. ukupan iznos visine sredstava koji se može odrediti da osiguraju nositelji prava za pojedinu nekretninu ne smije biti veći od iznosa koji osigurava jedinica lokalne samouprave, a kako jedinica lokalne samouprave, tj. Općina Bedekovčina osigurava prema sporazumu 60 % sredstava, stoga ista može odlukom predstavničkog tijela (temeljem čl. 8. st. 13.) uključiti u financiranje poslova katastra fizičke i pravne osobe, a ukupan iznos tih sredstava koje osiguravaju nositelji prava na nekretninama ne može biti veći od ukupno ugovorenih 60 %, tj. koliko je sukladno sporazumu sa Državnom geodetskom upravom obveza Općine Bedekovčina pa, stoga, Općina Bedekovčina prema Zakonu može cijeli taj iznos koji se je obvezala osigurati prema Sporazumu, prevaliti na nositelje prava, no ne može tražiti od nositelja prava više od tog iznosa tj. preko tih 60 %, a što ista niti ne traži. U iznos od 60% sredstava spadaju i troškovi za nekretnine Općine Bedekovčine i Republike Hrvatske čiji trošak izmjere snosi Općina Bedekovčina, kao što snosi i za one nositelje prava koji su oslobođeni plaćanja (jer imaju sukladno Zakonu sve uređeno - nositelji prava na nekretninama koji su nekretninu evidentirali na temelju Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 16/07., 152/08., 124/10., 56/13., 121/16. i 9/17.) ili ovoga Zakona. Također, Općina Bedekovčina snosi troškove i za one nositelje prava koji su korisnici zajamčene minimalne novčane naknade (a oslobođeni su plaćanja sufinanciranja prema Odluci) pa je, slijedom navedenog, netočan zaključak suda kako ja Općina Bedekovčina svojom Odlukom faktično prenijela 100% troškova katastarske izmjere na nositelje prava, a ne samo polovicu, kako je to dopušteno odredbama Zakona. Sud je stoga, pogrešno primijenio materijalno pravo zaključivši kako članak 3. Odluke nije u suglasnosti s člankom 8. stavkom 17. Zakona o državnoj izmjeri, odnosno da mu je izričito protivan, već je, upravo suprotno, članak 3. Odluke u skladu s člankom 8. stavkom 17. toga Zakona. Žalitelj ističe kako iz odredbi citiranog članka 8. Zakona nigdje ne proizlazi obveza Općine Bedekovčina da iz svojih proračunskih sredstava osigura najmanje polovicu od ukupnog iznosa potrebnih sredstava koje je preuzela obvezu osigurati Sporazumom. S obzirom da je pogrešna odluka o glavnoj stvari, pogrešna je i odluka o troškovima kojom je tužitelju priznat trošak upravnog spora. Predlaže poništiti presudu prvostupanjskog suda i vratiti predmet na ponovno suđenje.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalbe nisu osnovane.

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je poništio rješenje tuženika i privremeno rješenje prvostupanjskog tijela, pri čemu je za svoju odluku naveo obrazložene razloge utemeljene na podacima spisa predmeta i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

8. Naime, prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju utvrdio nezakonitost rješenja javnopravnih tijela obzirom da su donesena u skladu s Odlukom Općine [adresa] o visini iznosa sredstava koja nositelji prava na nekretninama osiguravaju za katastarsku izmjeru i obnovu zemljišnih knjiga za katastarsku Općinu [katastarska općina] („Službenik glasnik Krapinsko-zagorske županije“, broj 32/22., 36/22., 51/22., dalje Odluka), koja nije suglasna sa Zakonom o državnoj izmjeri, na temelju kojeg je ta Odluka donesena.

9. Prema ocjeni prvostupanjskog suda, odredba članka 3. Odluke nije suglasna s odredbom članka 8. stavka 17. Zakona o državnoj izmjeri, radi čega su, i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 159. stavka 1. ZUS-a, kojom je propisano da ako sud u postupku utvrdi da opći akt koji bi trebao primijeniti odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni sa zakonom, na konkretan slučaj može neposredno primijeniti zakon. Prvostupanjski sud nije postupio temeljem odredbe stavka 2. istog zakonskog članka i podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti sporne odredbe općeg akta obzirom da je ona prestala važiti prije pokretanja ovog upravnog spora stupanjem na snagu Odluke o izmjenama Odluke o visini iznosa sredstava koja nositelji prava na nekretninama osiguravaju za katastarsku izmjeru i obnovu zemljišnih knjiga za katastarsku općinu [katastarska općina] ("Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije", broj: 54/23.) pa se postupak ocjene zakonitosti ove Odluke nije provodio (rješenje, Usoz-105/25-3 od 18. srpnja 2025.).

10. Sukladno odredbi članka 8. stavka 17. Zakona o državnoj izmjeri, ukupan iznos sredstava kojeg trebaju osigurati nositelji prava za pojedinu nekretninu ne može biti veći od iznosa kojeg je dužna osigurati pojedina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u ovom slučaju Općina Bedekovčina, za potrebe obavljanja poslova iz Programa iz stavka 2. ovog članka, odnosno u ovom slučaju izmjere katastarske općine [katastarska općina].

11. Tuženik svojim žalbenim navodima ne spori da je Općina Bedekovčina dužna, prema sklopljenom Ugovoru o javnoj nabavi, od ukupne vrijednosti ugovorene izmjere k. o. [katastarska općina], osigurati iznos od 1.250.364,71 € te da se primjenom odredbe članka 3. Odluke visina sredstava kojima nositelji prava na nekretninama sudjeluju u sufinanciranju provedbe katastarske izmjere u odnosu na površinu nekretnina u posjedovnom listu iznosi 0,0478 eura/m2 odnosno 0,36 kn/m2. Međutim, tuženik smatra da Općina Bedekovčina nije nositelje prava na nekretninama u k. o. [katastarska općina] zadužila za iznos koji prelazi 60% sredstava potrebnih za provođenje katastarske izmjere te da nije prekoračila ograničenje propisano člankom 8. stavkom 17. Zakona o državnoj izmjeri.

12. Takvo je stajalište, međutim, upravo suprotno izričitoj odredbi članka 8. stavka 17. Zakona o državnoj izmjeri, prema kojoj se na nositelje prava na nekretninama ne može prebaciti većinski teret sufinanciranja provedbe katastarske izmjere, odnosno Općina Bedekovčina dužna je osigurati iznos koji je veći od iznosa za koji zadužuje nositelje prava na nekretninama.

13. Ovaj Sud je izvršio uvid u predmet Usoz-105/25 te iz očitovanja općinskog načelnika Općine Bedekovčina od 6. ožujka 2025. godine , pribavljenog u tom postupku, utvrdio da je Općina Bedekovčina dužna prema sklopljenom Ugovoru o javnoj nabavi, od ukupne vrijednosti ugovorene usluge izmjere k. o. [katastarska općina], osigurati iznos od 1.250.364,71 € te da je radi sufinanciranja provedbe katastarske izmjere na površini od 26.169.091,62 m2, od nositelja prava na nekretninama, rješenjima je zadužila iznos od 840.166,37 € primjenom odredbe članka 3. Odluke, kojom se određuje visina sredstava kojima nositelji prava na nekretninama sudjeluju u sufinanciranju provedbe katastarske izmjere u odnosu na površinu nekretnine u posjedovnom listu, a iznosi 0,0478 eura/m2 odnosno 0,36 kn/m2.

14. Slijedom iznijetog, ovaj Sud prihvaća ispravne razloge prvostupanjskog suda koji je, neposrednom primjenom članka 8. stavka 17. Zakona o državnoj izmjeri, ocijenio nezakonitim rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela s obzirom da je iz utvrđenog činjeničnog stanja razvidno da je ukupno zaduženi iznos sredstava nositelja prava za pojedinu nekretninu veći od iznosa koji je dužan osigurati Općinu Bedekovčina za potrebe obavljanja poslova izmjere. k. o. [katastarska općina], odnosno da se iznosom od 0,36 kn/m2 (0,0478 eura/m2), koji je određen spornim člankom 3. Odluke, znatno premašuje iznos koji prema odredbama Zakona o državnoj izmjeri smiju snositi nositelji prava na nekretninama, odnosno u konkretnom slučaju tužitelj .

15. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tuženika i zainteresiranih osoba , ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

16. Slijedom navedenog, trebalo je, temeljem članka 135. stavka 1. ZUS-a , odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 30. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić