Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-334/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ljudevita Zoričića, kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gorana Stošića i Ane Jeleč-Pecirep kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja- protutuženika NĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika-protutužitelja DĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vedriš&partneri iz Zagreba, radi predaje posjeda nekretnine i uspostave prijašnjeg stanja, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika podnesenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-7559/2021 od dana 22. ožujka 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 30. rujna 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana te se u toč. I. izreke potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-7559/2021 od dana 22. ožujka 2024. godine.

II. Uvažava se žalba tužitelja te se u toč. II. izreke preinačava prvostupanjska presuda na način da se odbija kao neosnovan protutužbeni zahtjev koji glasi: „Nalaže se tužitelju-protutuženiku JĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da stambeni prostor u prizemlju oko stana ETAŽNO VLASNIŠTVO (E9) koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 26,48 m2 nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oznake zk.č.br. 1576 dvorište i stambena zgrada, [adresa] površine 407 m2 sveukupno površine 519 m2, u naravi stambene prostorije u posjedu protutuženika, o svom trošku vrati u prvobitno stanje kakvo je bilo prije izvršenog preuređenja, odnosno da izvrši sljedeće radove:

a) radove na kupaonici s predprostorom i izdvojenom sobom (posjed TĆ) – bivše drvarnice:

- demontaža svih sanitarnih uređaja u kupaonici zajedno s instalacijama vodovoda i kanalizacije uključivo i njihovo blindiranje,

- demontaža radijatora (ljestve) u izdvojenoj sobi,

- demontaža uzlaznih kasetiranih vrata kod izdvojene sobe,

- rušenje razdjelnog zida između kupaonice i predprostora kupaonice kompletno s opločenjem od keramičkih pločica uz prethodno demontiranje vrata od kupaonice,

- rušenje razdjelnog zida predprostora i kupaonice prema izdvojenoj sobi na sjevernoj strani zajedno s opločenjem od keramike,

- skidanje obloge od knaufa sa zidova zajedno s podkonstrukcijom,

- razbijanje opločenja od keramičkih pločica na podovima prostorija,

- zazidavanje otvora širine 1,40 m u nosivom zidu prema kuhinji,

- uklanjanje razvoda električnih kablova za rasvjetna tijela s prekidačima te uvođenje električne struje kao što je bilo prvobitno,

- izrada grube žbuke prostora prvobitnih drvarnica na nosivim zidovima i na stropnoj svodnoj konstrukciji,

- izravnanje poda cementnom glazurom,

- izrada drvenih letvanih pregrada uključivo i vrata za drvarnice kao što je bilo prijašnje stanje,

- izrada i ugradnja novih vanjskih ulaznih vrata u predprostor spremišta ,

- zidarska obrada špalete oko ulaznih vrata uključivo i izrada nadvoja,

b) radove na sobi s kuhinjom (ranije stan N):

- demontiranje kuhinjske opreme i uređaja na prostoru buduće kupaonice,

- zazidavanje prostora ispod nove armirano betonske grede s ugradnjom vrata za odvajanje kuhinje od prostora za novu kupaonicu,

- zidanje razdjelnog zida između kupaonice i drvarnice/spremišta od bivšeg korisnika TĆ,

- izrada instalacija za kupaonicu s WC-om (razvod instalacija vodovoda i kanalizacije i električne struje),

- opločenje zidova i poda nove kupaonice keramičkim pločicama,

- dobava i ugradnja sanitarnih uređaja i ostale kupaonske opreme,

c) radovi na elementima pročelja:

- demontaža velikog kasetiranog lučnog prozora i dvoja vanjska vrata s ovalnim lunetama,

- skidanje termofasade,

- bočno zazidavanje prozorskog otvora s izradom horizontalnog nadvoja poput prozora, na etaži 1. kata

- izrada i ugradnja drvenih ulaznih vrata u stan i vrata u drvarnicu TĆ poput prvobitnih,

- žbukanje prizemnog dijela pročelja grubom i finom fasadnom žbukom, sve u roku od 15 dana.“

III. Preinačava se odluka o troškovima postupka te se tuženik obvezuje naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu 25.213,80 EUR u roku 15 dana.

IV. Zahtjev tuženika za naknadom troška žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u toč. I. izreke naloženo je tuženiku vratiti u prvobitno stanje stambeni prostor na etaži potkrovlja nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. Br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake zk.č.br. 1576, dvorište i stambena zgrada, [adresa], površine 407 m2, sveukupno površine 519 m2,u naravi stambene prostorije u površini 87,89 m2 (potkrovlje 71,74 m2 + dvije galerije površine 16,12 m2) te neuređeni tavanski prostor površine 23,09 m2, sobu 1 površine 14,35 m2, sobu 2 površine 16,09 m2, sobu 3 površine 21,07 m2, predprostor s kuhinjom površine 13,97 m2, kupaonicu površine 5,29 m2, spremište s bojlerom površine 0,97 m2, neuređeni tavan površine 23,09 m2, galeriju 1 površine 7,48 m2 i galeriju 2 površine 8,67 m2, koje se sve prostorije nalaze tlocrtno točno iznad stana tuženika na prvom katu zgrade, i to na način da izvede u izreci pobliže navedene radove na etaži 1. kata stana tuženika i radove na etaži potkrovlja stana tuženika sve sukladno nalazu i mišljenju izrađenom u postupku koji se vodio kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. brojem P-7471/16, od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Mirka Hvale, dipl ing. arh. iz Zagreba, izrađenom u postupku koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. brojem P-7599/21 od strane vještaka Mirka Hvale, te da nakon izvršenja radova predmetni tavanski prostor slobodan od osoba i stvari, preda u suposjed svim suvlasnicima stambene zgrade opisane kao nekretnina upisana u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake zk.č.br. 1576, dvorište i stambena zgrada, [adresa], dvorište površine 112 m2, stambena zgrada [adresa] površine 407 m2, sveukupno površine 519 m2, sve u roku 15 dana.

2. U toč. II. izreke naloženo je tužitelju-protutuženiku da stambeni prostor u prizemlju oko stana ETAŽNO VLASNIŠTVO (E9) koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 26,48 m2 nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake zk.č.br. 1576 dvorište i stambena zgrada, [adresa], dvorište površine 112 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 407 m2, sveukupno površine 519 m2, u naravi stambene prostorije u posjedu protutuženika o svom trošku vratiti u prvobitno stanje kakvo je bilo prije izvršenog preuređenja, na način pobliže preciziran u toč. II. izreke, i to sve u roku 15 dana. U toč. III. izreke odlučeno je da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

3. Protiv prvostupanjske presude žalbe su iz svih žalbenih razloga iz članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje: ZPP) protiv odgovarajućih dijelova podnijeli tužitelj i tuženik – tužitelj pobija toč. II. i III. izreke a tuženik toč. I. i II. izreke – uz prijedloge da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda a podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Tužitelj je podnio i pravovremenu dopunu žalbe.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tuženika nije osnovana dok je žalba tužitelja osnovana.

U odnosu na žalbu tuženika

6. Iako je tuženik podnio žalbu iz svih žalbenih razloga iz članka 353. st. 1. ZPP on u žalbi ne navodi u čemu bi se ostvarila bitna povreda parničnog postupka, već se žalbeni razlozi iscrpljuju u osporavanju pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja i pravilnosti primjene materijalnog prava. Obzirom da ni ispitivanjem pobijane presude u smislu članka 365. st. 2. ZPP nisu utvrđene povrede na koje se pazi po službenoj dužnosti, to žalba izjavljena iz ovog razloga nije osnovana.

7. Žalitelj nije u pravu niti kada osporava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja i pravilnost primjene materijalnog prava.

8. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio sljedeće činjenice:

- da je tuženik upisan kao suvlasnik u suvlasničkom omjeru 1/3 posebnog dijela nekretnine opisanog kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E- 1) u naravi četverosobni stan na prvom katu s nusprostorijama,

- da je tuženik vlasništvo stekao temeljem kupoprodajnog ugovora iz 1987. godine kojim mu je prodavateljica HĆ prodala u naravi jednu sobu na sjeverozapadnoj strani, jednu sobu na zapadnoj strani, kuhinju, kupaonicu, ostavu, djevojačku sobu, smočnicu, verandu s balkonom te pravo korištenja podruma i tavana iznad tog dijela stana te da se radi o stanu izuzetom od nacionalizacije,

- da je očevidom na mjestu spora utvrđeno da je na dijelu tavanskog prostora iznad stana tuženika uređen stambeni prostor u površini 87,89 m2 dok drugi dio tavana u površini 23,09 m2 nije uređen, da se u stambeni prostor na tavanskom prostoru koji je u potpunosti u funkciji stana tuženika može pristupiti jedino prolazom kroz stan tuženika i da je adaptacijom stana tuženik onemogućio pristup tavanskom prostoru kojem se prije adaptacije pristupalo sa stubišta,

- da je tijekom 1996. godine protiv tuženika podnesena prijava radi izvođenja građevinskih radova na tavanskom prostoru ali je nadležno tijelo postupajući po toj prijavi utvrdilo očevidom od 29. studenog 1996. godine da se izvedeni radovi (uklanjanje šute, postavljanje daščane oplate na grede itd.) smatraju održavanjem građevine a ne izvođenjem građevinskih radova,

- da je tuženik izvodio radove adaptacije i prenamjene tavanskog prostora bez suglasnosti tadašnjih nositelja stanarskog prava odnosno sada suvlasnika stambene zgrade i dvorišta.

9. Odlučujući o postavljenom tužbenom zahtjevu prvostupanjski je sud utvrdio da predmet spora (dio tavana) predstavlja zajednički dio zgrade kroz koji se ulazilo kroz stubište koje sad predstavlja pristup prema stanu tuženika (svjedoci TĆ, CĆ, ČĆ, ĆĆ). Prema utvrđenju prvostupanjskog suda do prenamjene tavana u stambeni prostor došlo je 1990. godine pa je u tom pravcu primijenio tada važeći Zakon o prenamjeni zajedničkih prostorija u stanove („Narodne novine“ br. 37/88, 43/90, 25/91, 91/96, dalje: ZPZPS) koji u člancima 14., 16., 19. i 24. propisuje postupak i pretpostavke za prenamjenu zajedničkih prostorija u stanove te u tom pravcu sud utvrđuje da tuženik nije postupio sukladno tim odredbama. Nadalje, sud je utvrdio i da predmet spora sukladno članku 5. st. 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada predstavlja zajednički dio zgrade 10. Prvostupanjski je sud iz iskaza naprijed navedenih svjedoka pravilno utvrdio da je tavan bio zajednički dio zgrade i da su ostali stanari u njega pristupali preko stubišta koje sad predstavlja pristup stanu tuženika te da nisu dali pristanak na radove koje je tuženik izveo, pa zato nisu osnovani žalbeni navodi tuženika da je vlasništvo prijepora stekao sklapanjem kupoprodajnog ugovora s HĆ. Predmet spora se ne može smatrati „nusprostorijama“ stana na prvom katu jer iz činjenica utvrđenih u postupku proizlazi da se radi o dijelu zgrade koji je služio zgradi kao cjelini.

11. Međutim, postupajući u granicama ovlaštenja iz članka 373.a st. 1. ZPP ovaj drugostupanjski sud je iz materijalnih dokaza u spisu predmeta utvrdio da je do prenamjene spornog tavanskog prostora došlo nakon stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) a ne oko 1990. godine kako je to prvostupanjski sud utvrdio. Da je tome tako proizlazi iz zaključka Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Građevinska inspekcija, područni ured Centar, od 23. prosinca 1996. godine (str. 97. spisa predmeta) u kojem se navodi da nema uvjeta za pokretanje postupka protiv tuženika jer se izvedeni radovi smatraju održavanjem građevine.

11.1. Prema tome, u vrijeme kada se provodio upravni postupak iz kojeg je proizašao i gore navedeni zaključak donesen 23. prosinca 1996. godine, tuženik nije poduzimao građevinske radove usmjerene na prenamjenu tavanskog prostora. Do toga je došlo u razdoblju nakon okončanja predmetnog postupka, pa se stoga ovdje primjenjuju odredbe ZV-a a ne ZPZPS.

12. Člankom 156. st. 1. ZV-a propisano je da dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim i tuđim zgradama kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.

12.1. Člankom 41. st. 1. ZV propisano je da za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja (naročito promjene namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, pravo građenja na cijeloj stvari itd.) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

13. Stoga, obzirom da tuženik nije imao suglasnost svih ostalih suvlasnika za prenamjenu tavanskog prostora, što spada u posao izvanredne uprave, temeljem članka 46. st. 2. ZV-a tužitelj je osnovano zatražio predaju predmeta spora u posjed uz uspostavu prijašnjeg stanja. Zbog toga jer nije bio pošteni posjednik predmeta spora, tuženik nije mogao steći niti pravo vlasništva dosjelošću.

14. Obzirom da se nisu ostvarili istaknuti žalbeni razlozi kao ni oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi temeljem ovlaštenja iz članka 365. st. 2. ZPP, valjalo je temeljem članka 373.a. st. 1. toč. 2. ZPP odlučiti kao u toč. I. izreke, dok je zahtjev tuženika za naknadom troška žalbenog postupka odbijen kao neosnovan primjenom članka 166. st. 1. ZPP u vezi članka 154. st. 1. ZPP (toč. IV. izreke).

U odnosu na žalbu tužitelja

15. Žalba tužitelja podnesena iz žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP nije osnovana. Prvostupanjski je sud, naime, dao jasne i iscrpne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni, a niti izreka presude proturječi razlozima navedenim u obrazloženju.

16. Među strankama u ovoj parnici nije sporno da je tužitelj upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik posebnog dijela nekretnine – stana u prizemlju koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini 26,48 m2, koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa], sagrađenoj na čestici br. 87, po novoj izmjeri čestica br. 1576 k. o. [katastarska općina]. Nije sporno ni da je tuženik izvršio radove rekonstrukcije stana i prenamjenom postojećih šupa povećao površinu svog stana koji sad iznosi oko 33 m2.

17. Prvostupanjski je sud potpuno i pravilno utvrdio sljedeće činjenice:

- da su suvlasnici stambene zgrade u [adresa], i dvorišta upisani kao nositelji prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine koji je povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, te da šupe nisu upisane u zemljišnim knjigama,

- da su rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture od 24. srpnja 2015. godine privremeno obustavljeni radovi rekonstrukcije, protiv tog rješenja tužitelj je podnio žalbu koja je odbijena rješenjem Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture od 26. listopada 2015. godine a ujedno je i odbačen zahtjev tužitelja za izdavanje prethodnog odobrenja za zamjenu stolarije u prizemnom stanu,

- da iz Izjava koje su potpisali KĆ, ČĆ, BĆ i još dvoje suvlasnika proizlazi da su bili suglasni da se šupe prenamjene u stambeni prostor i pripoje stanu tužitelja.

18. Iz naprijed utvrđenih činjenica prvostupanjski je sud zaključio da je za prenamjenu šupa bila potrebna suglasnost svih suvlasnika zgrade na adresi [adresa] i temeljem članka 41. st. 1. ZV prihvatio protutužbeni zahtjev.

19. Postupajući u granicama ovlaštenja iz članka 373.a st. 1. ZPP ovaj drugostupanjski sud nalazi da se naprijed izneseni zaključak prvostupanjskog suda ne može prihvatiti kao pravilan.

19.1. Naime, iz stanja spisa predmeta proizlazi da su šupe bile izvanknjižno vlasništvo samo vlasnika pojedinih stanova, jer su Izjave potpisali vlasnici onih stanova koji su faktički i koristili navedene šupe (dok, primjerice, tuženik DĆ u svom stranačkom iskazu na str. 277. spisa navodi da on ni nije imao šupe u dvorištu). Zato se ne može prihvatiti kao pravilno stajalište prvostupanjskog suda da je za prenamjenu šupa bila potrebna suglasnosti svih suvlasnika. Ovo iz razloga jer predmetne šupe ne predstavljaju dijelove nekretnine koji su zajednički a niti se njihova namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela (čl. 67. st. 6. ZV-a) jer bi jedino u tim situacijama bila potrebna suglasnost svih suvlasnika za njihovu prenamjenu.

20. Stoga je temeljem članka 373.a st. 1. toč. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u toč. II. izreke.

21. Tužitelj je imao opravdani trošak sastava tužbe u iznosu 500 bodova (Tbr.

7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, „Narodne novine“ 138/23, dalje: Tarifa), za zastupanje na ročištima održanim 18. svibnja 2017., 18. srpnja 2017., 19. rujna 2017., 2. studenog 2017., 18. svibnja 2018., 29. listopada 2018., 28. siječnja 2022., 13. ožujka 2022., 8. srpnja 2022. i 8. veljače 2024. godine po 500 bodova za svako (Tbr. 9. toč. 1. u svezi Tbr. 7. toč. 1. Tarife), za pristup na ročište od 27. rujna 2018. 125 bodova ( Tbr. 9. toč. 5. Tarife) te za pristupe na ročišta objave presude od 13. prosinca 2018. i 22. ožujka 2024. godine po 250 bodova za svako (Tbr. 9. toč. 3. Tarife). Nadalje, tužitelj je imao opravdani trošak sastava podnesaka od 17. svibnja 2017., 15. veljače 2018., 27. siječnja 2022. i 24. listopada 2022. godine u iznosu po 500 bodova za svaki (Tbr. 8. toč. 1. u vezi Tbr. 7. toč. 1. Tarife), zatim trošak sastava podneska od 18. rujna 2017. godine u iznosu 100 bodova (Tbr. 8. toč. 4. Tarife), trošak sastava žalbe protiv presude od 13. prosinca 2018. i trošak sastava žalbe od 28. ožujka 2024. godine u iznosu po 625 bodova za svaku (Tbr. 10. toč. 1. u svezi Tbr. 7. toč. 1. Tarfife). Ukupan iznos naprijed navedenog troška, prema vrijednosti boda od 2 EUR i uvećan za PDV od 25%, iznosi 23.687,50 EUR.

21.1. Tužitelju nije priznat kao osnovan dva puta zatražen trošak sastava podneska od 1. ožujka 2018. godine, jer se radi o navodima koje je mogao istaknuti i na ročištu glavne rasprave, kao ni zatraženi pristup ročištu od 22. svibnja 2023. godine jer iz stanja spisa predmeta ne proizlazi da je tog dana održano ročište.

21.2. Naprijed navedenom iznosu valja pridodati i trošak uplaćenog predujma za vještačenje u iznosu 199,08 EUR, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 663,61 EUR (Tar. br. 1. toč. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi, „Narodne novine“ br. 37/23, dalje: Uredba) te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 663,61 EUR (Tar.br.2. toč. 1. Uredbe). Stoga ukupan priznati trošak tužitelja iznosi 25.213,80 EUR.

21.3. Stoga je temeljem članka 166. st. 2. ZPP odlučeno kao u toč. III. izreke.

22. Zahtjev tuženika za naknadom troška žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan u toč. IV. izreke jer isti nije uspio u žalbenom postupku (čl. 166. st. 1. ZPP u svezi čl. 154. st. 1. ZPP).

U Šibeniku 30. rujna 2025. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ljudevit Zoričić