Poslovni broj: Usoz-122/2024-6
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović, Blanše Turić, Snježane Horvat-Paliska i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta po zahtjevu ED, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa opunomoćenik Mladen Smoljan, odvjetnik u Zagrebu, Klaićeva 48, na sjednici vijeća održanoj 29. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
Zahtjev se odbija.
Obrazloženje
1. ED i TD podnijeli su ovom Sudu zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o statusu nerazvrstane ceste - javnog dobra u općoj uporabi KLASA: 340- 01/24-01/227, URBROJ: 2198/01-1-24-7 Grada Zadra od 22. travnja 2024. („Glasnik Grada Zadra“, 5/24.; u daljnjem tekstu: Odluka).
2. U zahtjevu prije svega navode da osporena Odluka nije suglasna sa zakonom ni sa statutom javnopravnog tijela jer zakonske i statutarne odredbe koje se navode kao temelj njena donošenja nisu valjana osnova za donošenje Odluke. Pozivaju se na praksu ovoga Suda u vezi s tim pravnim pitanjem koju smatraju mjerodavnom u ovom slučaju.
2.1. Nadalje ističu da je u zemljišnim knjigama izvršena provedba geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, KLASA: 932-06/2024-02/1845 od 12. lipnja 2024. s prijavnim listom kojim je na nekretnini u suvlasništvu podnositelja zahtjeva (kč. br. [katastarska čestica], suha, put 338 m2, k. o. [katastarska općina]), proveden upis promjene površine na 101 m2 jer je površina navedene nekretnine geodetskim elaboratom i prijavnim listom pripojena kč. br. [katastarska čestica], nerazvrstana cesta, [adresa], EDS, površine 447 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zadra. Ovo rješenje direktna je posljedica osporene Odluke. Naglašavaju da je predmetna nekretnina sada u zemljišnim knjigama uknjižena kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivom vlasništvu Grada Zadra na temelju članka 2. osporene Odluke, dok je ranije bilo uknjiženo vlasništvo podnositelja zahtjeva. Na taj su način podnositelji ostali bez vlasništva površine 237 m2 za koju je nezakonitom Odlukom utvrđeno da predstavlja nerazvrstanu cestu. Tu su nekretninu podnositelji kupili i platili po tržišnoj cijeni te uknjižbom u zemljišnim knjigama stekli pravo vlasništva, da bi sada izgubili pravo vlasništva na navedenom dijelu. Predmetnom Odlukom neposredno se zadire u njihova vlasnička prava. Navode da je riječ o nekretnini koja nikada nije bila nerazvrstana cesta. Nikada se nije koristila za promet vozila niti je bila pristupačna većem broju korisnika niti po svojim karakteristikama predstavlja građevinu po kojoj je omogućeno odvijanje prometa (asfalt, kolnik, nogostup, signalizacija). Riječ je o nekretnini koja je zajedno s ostalim česticama u vlasništvu podnositelja od svih ostalih čestica omeđena i odvojena suhozidom.
2.2. Smatraju da članak 131. Zakona o cestama („Narodne novine“, 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22. – rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/23. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 133/23.; u daljnjem tekstu: ZoC) na koji se poziva Odluka ne daje ovlaštenje za donošenje odluke o nerazvrstanim cestama jer ta zakonska odredba uređuje način rješavanja pravnog statusa nerazvrstane ceste (a što proizlazi i iz odluka ovoga Suda, poslovni broj: Usoz- 17/21 od 26. rujna 2023., Usoz-16/2021 i Usoz-20/21 od 23. svibnja 2022., u vezi s odlukom Ustavnog suda, broj: U-I-6326/11 od 7. veljače 2017.).
2.3. Mišljenja su da u odnosu na njihovu nekretninu (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ni odredba članka 107. stavka 3. ZoC-a nije valjana osnova za donošenje osporene Odluke jer ta nekretnina nije obuhvaćena Odlukom o proglašenju statusa nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi Grada [adresa] od 23. ožujka 2021. kojom su obuhvaćene ukupno 64 čestice čiji dijelovi ili cijele čestice, u naravi čine Ulicu Roberta Frangeša Mihanovića. Na temelju te Odluke naknadno je izrađen parcelacijski elaborat i u zemljišnim knjigama izvršen upis kč. br. [katastarska čestica] Ulica Roberta Frangeša Mihanovića, površine 1731 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kč. br. [katastarska čestica] Ulica Roberta Frangeša Mihanovića, površine 1453 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenoga zaključuju da su dijelovi čestica koji se navode u osporenoj Odluci, pa tako i dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi bili dijelovi nerazvrstane ceste, to bi bilo navedeno u odluci od 23. ožujka 2021. Međutim, nekretnina u vlasništvu podnositelja zahtjeva, kao ni druge nekretnine koje se u osporenoj Odluci navode kao dijelovi nerazvrstane ceste, na dan stupanja na snagu ZoC-a kao ni kasnije nisu bile nerazvrstana cesta, već je riječ o nekretnina u privatnom vlasništvu. Uz zahtjev dostavljaju posebnu geodetsku podlogu iz veljače 2011. iz koje je vidljiv dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 338 m2, koji se izdvaja u put, kao i povijesni zemljišnoknjižni izvadak iz kojega je vidljiv upis služnosti na teret kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist nekretnina u vlasništvu podnositelja. Predmetni put privatno je vlasništvo podnositelja zahtjeva i njime su se koristili samo podnositelji zahtjeva kako bi od Ulice Roberta Frangeša Mihanovića mogli doći do svojih nekretnina. Navode da razlozi donošenja osporene Odluke nisu motivirani potrebom usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem niti brigom jedinice lokalne samouprave da zajednici kojoj bi trebala služiti uredi odnose u javnim registrima, već je riječ o eklatantnom primjeru pogodovanja i korištenja institucija u posve druge svrhe.
2.4. Podnositelji upiru i na članak 73. stavak 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.; u daljnjem tekstu: ZoLP(R)S) kojim je propisano da opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, s tim da se iznimno može općim aktom iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu prvog dana od dana objave i da opći akt ne može imati povratno djelovanje. Ističu da je osporena Odluka u nesuglasju sa zakonom jer je određeno da stupa na snagu danom donošenja, a što prema navedenoj zakonskoj odredbi nije dopušteno. Stoga smatraju da Odluka u cijelosti nije suglasna sa zakonom i statutom, a ne samo u dijelu u kojem se neposredno dira u prava podnositelja zahtjeva kao vlasnika zk.čest.br. 1142/30, površine 338 m2 k. o. [katastarska općina]. Predlažu ukidanje Odluke u dijelu članka 1. alineje 4. koji glasi: „dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi dio nerazvrstane ceste naziva EDS“.
3. Očitovanje o zahtjevu dostavio je gradonačelnik Grada Zadra. U očitovanju se u bitnom ističe da je Grad Zadar, kao tijelo nadležno za upravljanje nerazvrstanim cestama na svom području, na temelju članaka 123. do 133. ZoC-a, Odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste („Narodne novine“, 44/12.) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave od 29. listopada 2012. (KLASA: 932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28) pokrenuo postupak evidentiranja nerazvrstane ceste radi upisa u zemljišne knjige i katastar. Postupak izrade geodetskog elaborata za evidentiranje predmetne nerazvrstane ceste započeo je javnim pozivom u lokalnom glasilu 15. veljače 2024. Javnim je pozivom Grad Zadar, kao upravitelj nerazvrstanih cesta na svom području, obavijestio nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta o započinjanju postupka evidencije nerazvrstane ceste. Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izvedena cesta započelo je 16. veljače 2024. uz stručnu pomoć ovlaštenih inženjera geodezije, a javni uvid u elaborat izvedenog stanja ceste bio je 27. ožujka 2024. Prije donošenja osporene Odluke, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, Odsjek za ceste i promet, na upit Povjerenstva za evidenciju komunalne infrastrukture o snimljenim dijelovima čestice zemlje koje predstavljaju cestu po skici obuhvata nerazvrstanih cesta tvrtke GEO-KOM d.o.o., očitovao se da se dijelovi predmetnih čestica 1141/17, 1141/18, 1141/2, 1141/22 i 1142/30, k. o. [katastarska općina], smatraju nerazvrstanom cestom sukladno ZoC-u. Tvrdnja podnositelja prijedloga da im se oduzima vlasništvo navedenom Odlukom nije točna jer se Odlukom samo utvrđuje da dijelovi nekretnina koji su u stvarnosti nerazvrstana cesta imaju status javnog dobra u općoj uporabi. Podnositelji prijedloga samo su formalno upisani kao vlasnici, dok u naravi predmetne nekretnine predstavljaju nerazvrstanu cestu. Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi te se na njoj ne mogu stjecati stvarna prava.
3.1. Grad Zadar smatra da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ima zakonsku ovlast za donošenje odluke o proglašenju nerazvrstane ceste javnim dobrom u općoj uporabi. Nadalje se ističe da se predmetna prometna površina na dan stupanja na snagu ZoC-a koristila za promet vozila i koju je svatko mogao slobodno koristiti te je time postala nerazvrstana cesta po samom zakonu. Smatrajući da osporeni opći akt nije u nesuglasju sa zakonom predlaže se odbijanje zahtjeva.
4. Zahtjev nije osnovan.
5. Osporenu Odluku donijelo je Gradsko vijeće Grada Zadra na 27. sjednici održanoj 26. ožujka i 22. travnja 2024. na temelju članka 107. stavka 3. i članka 131. ZoC-a, članka 62. stavaka 1. i 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ 68/18., 110/18. i 32/20.) i članka 27. Statuta Grada [adresa] („Glasnik Grada Zadra“, 9/09, 28/10, 03/13, 09/14, 3/18, 15/19, 2/20, 3/21 i 14/23 – pročišćeni tekst). Odluka je objavljena u „Glasniku Grada Zadra“, 5/24.
6. Odluka u osporenom dijelu propisuje:
Članak 1.
Utvrđuje se da su nekretnine oznake:
- dijelovi čest. zem. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina], u naravi dio nerazvrstane ceste naziva EDS,
Članak 2.
Temeljem ove Odluke ceste koje čine dijelovi čestica zemlje navedenih u članku 1. ove Odluke i prijavnog lista upisat će se u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru kao:
NERAZVRSTANA CESTA – JAVNO DOBRO U OPĆOJ UPORABI, neotuđivo vlasništvo GRADA [adresa]
[adresa]
OIB 09933651854.
Članak 3.
Nerazvrstane ceste iz članka 1. ove Odluke koriste se za promet vozilima na dan stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11).
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Glasniku Grada Zadra“.
7. Osporena Odluka donesena je, među ostalim, na temelju članka 107. stavka 3. ZoC-a koji propisuje da jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području. Navedena zakonska odredba, uz statutarnu odredbu članka 27. Statuta Grada [adresa], valjana je osnova za donošenje osporene Odluke. Stoga, unatoč ostalim zakonskim odredbama na koje se poziva osporena Odluka, nije moguće prihvatiti navode podnositelja o nevaljanoj pravnoj osnovi za donošene osporenog općeg akta.
8. Osporena Odluka, među ostalim, obuhvaća i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Zadar Općinskog suda u Zadru upisana kao suvlasništvo podnositelja zahtjeva.
9. Podnositelji osporavaju zakonitost određivanja dijela njihovih nekretnina kao dijela nerazvrstane ceste, tvrdeći, među ostalim, da se predmetna nekretnina na dan stupanja na snagu ZoC-a, a ni kasnije, nije koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi odnosno nije bila pristupačna većem broju korisnika.
10. Članak 98. stavak 1. ZoC-a definira nerazvrstane ceste kao ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZoC-a, i to posebice:
– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (“Narodne novine”, 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),
– ceste koje povezuju naselja,
– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,
– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,
– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,
– druge ceste na području naselja i gradova.
11. Za ocjenu zakonitosti osporene Odluke mjerodavan je članak 131. stavak 1. ZoC-a kojim je propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona (28. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.
12. Među strankama je sporno je li predmetna nekretnina na dan stupanja na snagu ZoC-a ispunjavala uvjete iz članka 131. stavka 1. ZoC-a da bi se mogla smatrati dijelom nerazvrstane ceste.
13. Sud smatra da podaci iz spisa predmeta odnosno dokumentacija koju su Sudu dostavile stranke upućuju na zaključak da je riječ o cesti koja udovoljava uvjetima iz ZoC-a da bi se mogla smatrati nerazvrstanom cestom.
14. Naime, iz spisa predmeta razvidno je sljedeće:
15. Rješenjem Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Z-19951/2024 od 7. srpnja 2024. u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušten je upis promjene površine čest. zem. [katastarska čestica] Suha 338 m2 (put 338 m2, nekretnina podnositelja zahtjeva u ovom upravnom sporu) tako da je sada čest. zem. [katastarska čestica], put površine 101 m2. Upis promjene dopušten je na temelju geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, KLASA: 932-06/2024-02/1845 od 12. lipnja 2024., prijavnog lista za zemljišnu knjigu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar, kopije katastarskog plana SPP, kopije katastarskog plana PNS, skice izmjere i dr. Navedeni dio čestice pripojen je kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nerazvrstana cesta, [adresa], EDS, površine 447 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zadra.
16. Navedene činjenice podnositelji ne osporavaju, već ih u zahtjevu u cijelosti potvrđuju. Iz navedenoga se može zaključiti da je nadležni ured za katastar potvrdio geodetski elaborat izvedenog stanja ceste kojim je provedeno evidentiranje stvarnog stanja nekretnine radi utvrđenja da je predmetna nekretnina u naravi dio nerazvrstane ceste.
17. Valja uputiti i na rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-6326/11 i dr. od 7. veljače 2017. u kojemu je navedeno da u postupku upisa u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta koje nisu upisane (ili nije upisano njihovo stvarno stanje) u smislu članka 131. ZoC-a, zemljišnoknjižni sud, u načelu, rješenje donosi na temelju prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda, kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine te sud provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Dakle, prijavni je list nadležnog katastarskog ureda, jedini relevantni dokument koji dokazuje stvarno stanje nekretnine u vrijeme stupanja na snagu ZoC-a.
18. Važno je istaknuti da se upis nerazvrstanih cesta koje su kao takve postojale u vrijeme stupanja na snagu ZoC-a u zemljišne knjige provodi na temelju prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda, dok se evidentiranje takvih cesta u katastru provodi na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Pritom valja reći da osobe koje smatraju da su im geodetskim elaboratom povrijeđena prava imaju mogućnost u postupku pred nadležnim katastarskim uredom, osporavati elaboratom utvrđene činjenice.
19. S obzirom na izneseno, Sud ocjenjuje da je faktično stanje na dan stupanja na snagu ZoC-a na predmetnoj nekretnini podnositelja čiji je dio osporenim općim aktom proglašen nerazvrstanom cestom, utvrđeno na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja ceste odnosno prijavnim listom nadležnog katastarskog ureda, a koja utvrđenja podnositelji zahtjeva u ovom sporu nisu uspješno osporili.
20. Slijedom navedenog, ocjena je Suda da podnositelji zahtjeva nisu dokazali da na dan stupanja na snagu ZoC-a predmetna nekretnina u njihovu vlasništvu nije udovoljavala uvjetima propisanim člankom 131. stavkom 1. ZoC-a da bi se mogla smatrati dijelom nerazvrstane ceste koja je, kao takva, postojala na dan stupanja na snagu ZoC-a. Stoga Sud ne nalazi nezakonitost osporene Odluke u dijelu koji se odnosi na nekretninu podnositelja. U takvoj situaciji ni ostali prigovori podnositelja ne mogu dovesti do drukčijeg ishoda ovog upravnog spora.
21. U odnosu na prigovore podnositelja u vezi s vlasništvom predmetnog dijela nekretnine valja uputiti na (recentnu) odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj:
U-III-3726/2021 od 24. lipnja 2025. koja izražava pravna stajališta koja su na odgovarajući način primjenjiva i u ovom predmetu. Prema mišljenju ovoga Suda, najvažnije stajalište Ustavnog suda u navedenom predmetu može se sažeti na način da vlasnik zemljišta na kojemu je prije stupanja na snagu mjerodavnog zakona (u ovom slučaju ZoC-a) izgrađena nerazvrstana cesta, odnosno vlasnik čije je zemljište u tu svrhu oduzeto bez plaćene naknade, ima pravo na naknadu tržišne vrijednosti oduzete imovine. Međutim, ovo stajalište ne dovodi u sumnju zakonitost osporene Odluke koja je deklaratornog karaktera i koja samo utvrđuje faktično stanje predmetne nekretnine na dan stupanja na snagu ZoC-a.
22. Sud nije razmatrao navode podnositelja koji se odnose na ostale čestice obuhvaćene osporenom Odlukom, a koje nisu u njihovu vlasništvu, jer podnositelji nemaju pravni interes za osporavanje Odluke u tom dijelu, a Sud, polazeći od podataka koji su razvidni iz spisa predmeta, ne nalazi razlog za ocjenu osporene Odluke u tom dijelu po službenoj dužnosti.
23. Ocjenjujući osnovanost prigovora podnositelja koji se odnosi na stupanje na snagu osporene Odluke, valja istaknuti sljedeće:
23.1. Člankom 4. osporene Odluke propisano je da Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Glasniku Grada Zadra“.
23.2. Prema članku 73. stavku 2. ZoLP(R)S-a, prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice. Sukladno članku 73. stavku 4. ZoLP(R)S-a, opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu prvog dana od dana objave.
23.3. Člankom 95. Statuta Grada Zadra propisano je da opći akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objave. Iznimno općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu prvog dana od dana objave. Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.
23.4. Opće je pravilo da propisi i opći akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objave. Razdoblje od dana objave do dana stupanja na snagu potrebno je radi upoznavanja adresata na koje se propis i opći akt odnosi s novim propisom odnosno općim aktom. Iznimka od pravila o stupanju na snagu propisa i općih akata najranije osmog dana od dana objave dopuštena je samo ako za ranije stupanje na snagu (prije osmog dana od dana objave) postoje osobito opravdani razlozi.
23.5. Budući da mjerodavni zakon (ZoLP(R)S) propisuje izuzetak od pravila o stupanju općeg akta na snagu nakon isteka vakacijskog razdoblja od osam dana od dana objave, dopušteno je propisati stupanje općeg akta na snagu dan nakon objave, ali samo iz opravdanih razloga, ali ti razlozi, prema stajalištu ovoga Suda, moraju biti navedeni u obrazloženju prijedloga općeg akta.
24. S obzirom na navedeno, Sud zaključuje da je odredba članka 4. osporene Odluke nesuglasna sa zakonom, ali i sa Statutom Grada [adresa]. Međutim, valja ponoviti višekratno izraženo stajalište Suda da nezakonitost završne odredbe općeg akta ne dovodi do nezakonitosti cijelog općeg akta, već se u slučaju kao što je konkretni primjenjuje opće pravilo prema kojem je opći akt stupio na snagu osmi dan od dana njegove objave s tim da je vacatio legis počeo teći prvi dan nakon objave akta.
25. Slijedom iznesenog, odgovarajućom primjenom članka 116. stavka 1. u vezi s člankom 169. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24.), odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 29. rujna 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
dr. sc. Sanja Otočan
