Poslovni broj: Usoz-99/2022-10

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE (Usoz-100/2022 i Usoz-101/2022)

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Ljiljane Karlovčan-Đurović , predsjednice vijeća , Gordane Marušić Babić , Radmile Bolanče-Vuković , Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek , članica vijeća , uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Matacin , zapisničarke , u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutog u povodu prijedloga NHiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], UHiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], AHiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NHSiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]i THiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje sve zastupa Srečka Cvitanovića , odvjetnica iz Supetra , Hrvatskih velikana 4b i KHosobno, OIB: [osobni identifikacijski broj], na sjednici vijeća održanoj dana 29. rujna 2025.

pretpostavljam da je

Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Supetra , urbroj: 2181-11-01/1-22-43 od 9. svibnja 2022. te Baze nerazvrstanih cesta na području Grada Supetra koje su sastavni dio navedene Odluke (" Službeni glasnik Grada Supetra " broj 11/22. od 9. svibnja 2022. ), u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica]i čest. zem. [katastarska čestica]sve k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. SH je podnijela obavijest o mogućoj nezakonitosti Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Supetra i Baze nerazvrstanih cesta na području Grada Supetra koja je sastavni dio navedene Odluke ("Službeni glasnik Grada Supetra" broj 11/22. od 9. svibnja 2022. – dalje u tekstu: osporena Odluka). Predložila je pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti navedene Odluke i sastavnog dijela Baze nerazvrstanih cesta na području Grada Supetra te je zatražila da ovaj Sud po službenoj dužnosti ocjeni navedeni akt u cijelosti. Ističe da je Odluka čiji je sastavni dio i Baza nerazvrstanih cesta donesena na temelju članka 107. i 109. Zakona o cestama („Narodne novine“ 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19. i 144/21.), članka 26. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ 68/18., (Usoz-100/2022 i Usoz-101/2022)

110/18. i 32/20.) i članka 32. Statuta Grada Supetra ("Službeni glasnik Grada Supetra" broj 94/13., 3/14., 19/15. i 4/21.). Citira navedene odredbe te smatra da niti jedna od tih njih ne daje ovlaštenje Gradu za donošenje Odluke o nerazvrstanim cestama niti Baze nerazvrstanih cesta. Ističe da citirane zakonske odredbe ne daju ovlaštenje Gradu da bez sudjelovanja stručnih osoba proizvoljno i "od oka" donese odluku kojom privatno vlasništvo proglašava nerazvrstanom cestom, a usko asfaltiranu česticu položenu ispod obiteljskih kuća ne proglasi nerazvrstanom cestom. Ističe da ima pravni interes za podnošenje obavijesti za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti navedenog akta jer je vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na koje se pristupa isključivo preko asfaltirane ceste položene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Njena kuća nosi anagrafsku oznaku [adresa]. godine Odlukom o imenovanju trgova i ulica u naselju [adresa] i [adresa] i obilježavanju zgrada kućnim brojevima Grada Supetra 30. ožujka 2011. [adresa]. Zgrade sagrađene na česticama [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica] nose anagrafske oznake [adresa], 2, 3, 4, 5, 6, 6a, 6b, 7, 9 i 11. Međutim, [adresa] spornom Odlukom nije uvrštena u Bazu nerazvrstanih cesta 2011. kada je stupio na snagu Zakon o cestama. [adresa] je bila ulica, a danas, iako se Grad poziva na odredbe Zakona o cestama, ona to više nije. Uopće nije jasno tko je i po kojem kriteriju odredio da navedene kuće koje su mahom građene 60-tih i 70-tih pred svojim vratima više nemaju ulice. Predlaže da se sporna Odluka zajedno sa Bazom nerazvrstanih cesta ukine u cijelosti. Navedeni prijedlog zaprimljen je kod ovoga Suda pod poslovnim brojem: Usoz-99/2022.

2. Podnositelji KH i UH u cijelosti također osporavaju osporenu Odluku sa sastavnim dijelom Baze podataka isto kao i podnositeljica SH. Ističu da sporna Odluka nije donesena na temelju valjane pravne osnove. Podnositelji ističu da imaju pravni interes za pokretanje postupka ocjene zakonitosti sporne Odluke s obzirom da su vlasnici nekretnine označene kao kat. zem. 4773 k. o. [katastarska općina] koja je uvrštena u spornu Bazu nerazvrstanih cesta na području Grada Supetra pod rednim brojem 23 kao dio [adresa]. Navode da [adresa] postoji barem od 1980. godine i da je u naravi položena između obiteljskih kuća s dvorištima koje nose katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] kuća i čest. zem. [katastarska čestica] dvor s jedne strane i čest. zgr. [katastarska čestica] kuća i čest. zem. [katastarska čestica] dvor s druge strane. [adresa] u ovom dijelu je evidentirana u katastru i ima svoju katastarsku oznaku, radi se o čest. zem. [katastarska čestica] i nema nikakvog razloga i nikakve logike proglašavati privatnu odavno formiranu građevinsku parcelu nerazvrstanom cestom. Ovakvim postupkom izravno je povrijeđeno pravo vlasništva podnositelja. Navodi da bilo kakvo objašnjenje da je Odluka o nerazvrstanim cestama s Bazom nerazvrstanih cesta samo temelj za izradu geodetskih elaborata to jest prijavnih listova kojima će se naknadno cijepati pojedine čestice, ceste ucrtati u katastarski plan i grad uknjižiti na cestu koja će imati svoju oznaku je pravno i zakonski neutemeljeno. Ističe da se čest. zem. [katastarska čestica] nisu mijenjale sve tri postoje već dugi niz godina u katastru i u zemljišnim knjigama su upisane čest. zem. [katastarska čestica] kao dvorišta, a 477/13 kao put. Ukoliko postoji neusklađenost u podacima o površini i slično smatra da se to ne ispravlja proglašavanjem nečijeg dvorišta nerazvrstanom cestom već geodetskim elaboratom. Eventualna neusklađenost digitalne katastarske mape ne daje pravo gradskim vijećnicima miješati se u privatno vlasništvo. Predlažu da ovaj Sud po službenoj dužnosti (Usoz-100/2022 i Usoz-101/2022)

pokrene postupak za ocjenu zakonitosti i ukine spornu Odluku u cijelosti. Navedeni prijedlog zaprimljen je kod ovoga Suda pod poslovnim brojem: Usoz-100/2022.

3. Predlagatelji AH, NHS i TH također traže ukidanje navedene Odluke u cijelosti. Također osporavaju pravnu osnovu za donošenje navedene Odluke. Ističu da je ovom i ovakvom Bazom nerazvrstanih cesta privatno vlasništvo proglašeno nerazvrstanom cestom, dakle, cestom su obuhvaćene privatne parcele sa izgrađenim obiteljskim kućama, dvorišta i slično, privatne parcele s uknjiženom služnosti puta u korist točno određene susjedne nekretnine, a npr. nisu obuhvaćene nekretnine koje na temelju dosadašnjih odluka grada nose naziv ulica. Ističu da imaju pravni interes za podnošenje navedenog prijedloga za pokretanje postupka budući da su suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je uvrštena u spornu Bazu nerazvrstanih cesta na području Grada Supetra pod rednim brojem 59 kao dio [adresa], odnosno suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je uvrštena u spornu Bazu nerazvrstanih cesta na području Grada Supetra pod rednim brojem 90 kao [adresa]. Čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dvorište, parking, vrtove u vlasništvu AH, TH i UHS. To dvorište i vrt nastavlja se na dvor i vrt čest. zem. [katastarska čestica] koje je također u vlasništvu AH i TH. Čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja privatni prilaz zgradi na čest. zem. [katastarska čestica]. Naime, prilikom gradnje zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] još 2004. ugovorom o zamjeni i uspostavi prava služnosti zasnovana je služnost puta i to na teret cijele čest. zem. [katastarska čestica] i točnog dijela [katastarska čestica] koji je opisan u ugovoru i točno označen u situaciji terena koja je sastavni dio ugovora. Služnost je upisana u zemljišnim knjigama u [broj ZK uloška] i [broj ZK uloška] kao teret i [broj ZK uloška] kao korist pod [broj ZK uloška]. Nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] kao prilaz svojoj nekretnini ovlašteni su koristiti i koriste isključivo suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica]. Ugovorom iz 2004. godine je dano ovlaštenje točno određenoj fizičkoj osobi da betonira i asfaltira dio čestice na koji se odnosi služnost. Usput navode da je predlagateljica Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Supetra gradonačelnica HH koja ima prebivalište na adresi [adresa]. Ova nekretnina nosi katastarsku oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u vlasništvu je majke gradonačelnice položena je odmah uz čest. zem. [katastarska čestica]. Ističu da se pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Supetru još uvijek vodi postupak koji je majka gradonačelnice pokrenula radi uspostave nužnog prolaza puta u korist nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preko na teret nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod poslovnim brojem: R1-23/22. Ističe da je zanimljivo i dobro vidljivo iz satelitske snimke da je [adresa] položena puno istočnije od predmetne čestice zem. [katastarska čestica] koja je u Bazi označena kao njezin dio. U naravi je nesporno da asfaltirana [adresa] metara zapadnije od [katastarska čestica] i da nema nikakve veze s ovom česticom. Eventualno produživanje [adresa] osiguralo bi kolni prilaz čest. zem. [katastarska čestica] s gornje strane te se tu postavlja pitanje eventualnog sukoba interesa. Grad Supetar je već 2019. imao intenciju nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] uvrstiti u komunalnu infrastrukturu pa je utvrđeno da na predmetnoj nekretnini nije položena nikakva komunalna infrastruktura, da nije bilo ulaganja Grada već isključivo privatnih te predmetna nekretnina nije uvrštena u Odluku o komunalnoj infrastrukturi Grada Supetra. Čest. zem. [katastarska čestica] betonirale su privatne osobe vlasnici, Grad Supetar u nju nije uložio nikakva sredstva. Ovim predmetnim česticama se ne koristi (Usoz-100/2022 i Usoz-101/2022)

cjelokupna javnost već isključivo vlasnici tih čestica i vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] u korist koje je i osnovana služnost. Stoga predlažu u cijelosti ukinuti Odluku o nerazvrstanim cestama na području Grada Supetra i njenog sastavnog dijela Baze podataka. Navedeni predmet zaprimljen je kod ovoga Suda pod poslovnim broj: Usoz-101/2022.

4. Kako se prijedlozi odnose na isti akt, spisi su spojeni radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke sukladno odredbi članka 107. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24. – dalje u tekstu: ZUS). Na navode svih prijedloga očitovao se donositelj općeg akta. Što se tiče navoda podnositeljice NH ističe da je jedan od uvjeta za pokretanje postupka ocjene zakonitosti općeg akta donošenje pojedinačne odluke koja se temelji na općem aktu, a da u konkretnom slučaju ne prileži pojedinačna odluka. Navodi da su potpuno netočni navodi podnositeljice obavijesti da Odluka nije u skladu sa zakonom. Odluka je donesena temeljem članka 107. Zakona o cestama. Upravo članak 107. stavak 3. daje ovlast Gradskom vijeću za sastavljanje Baze nerazvrstanih cesta na području Grada Supetra, koja čini sastavni dio Odluke. Ističe da su netočni navodi podnositeljice da se oduzima privatno vlasništvo. Navodi da se uređuje način upravljanja, građenja, održavanja, financiranja i korištenja nerazvrstanih cesta koje su kao takve, upravo člankom 131. stavak 1. Zakona o cestama proglašene nerazvrstanim cestama. Podnositeljica obavijesti o mogućoj nezakonitosti odluke u istom podnesku osporava Odluku o nerazvrstanim cestama na području Grada Supetra i traži da se u istu uvrsti katastarska čestica zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći kako je ista odlukom Općine Brač 1980. godine proglašena ulicom. Upravo traženje podnositeljice da se predmetna čestica uvrsti u po njoj spornu Bazu, nije utemeljena na Zakonu o cestama jer ista danom stupanja na snagu ovog Zakona, nije predstavljala cestu u smislu članka 131. stavka 1. istog Zakona, bez obzira što je ista 1980. godine odlukom Općine Brač proglašena ulicom. Uvidom u digitalnu ortofoto kartu iz 2011. godine, kada je stupio na snagu Zakon o cestama, utvrđeno je da navedena čestica danom stupanja na snagu Zakona o cestama, nije predstavljala cestu, što će se i potvrditi daljnjim radnjama u ovom postupku. Predlaže da ovaj Sud odbaci odnosno odbije prijedlog podnositeljice. Ukoliko se Sud odluči pokrenuti postupak ocjene zakonitosti općeg akta prilaže niz odluka drugih jedinica lokalne samouprave koje reguliraju istu materiju. Što se tiče odgovora na prijedlog KH i UH, donositelj u bitnome ponavlja sve što je vezano za ovlaštenje za donošenje sporne Odluke naveo i u odgovoru na prijedlog NH. Isto tako, smatra da nisu ovlašteni na podnošenje zahtjeva za ocjenu zakonitosti budući da nemaju pojedinačnu odluku. Što se tiče osporavanja valjanosti uvrštavanja konkretne katastarske čestice zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u spomenutu Bazu, navedeno, prema mišljenju donositelja, nije osnovano budući da se radi o nerazvrstanoj cesti, jer se radi o pristupnoj cesti do stambenih građevina u smislu članka 98. i 131. Zakona o cestama, a koje su kao takve uvrštene u spomenutu Bazu. Predlaže kao i u odgovoru na prijedlog NH da se navedeni zahtjev odbaci odnosno da se prijedlog odbije te prilaže slične odluke drugih jedinica lokalne samouprave.

5. U odgovoru na prijedlog AH, NHS i TH donositelj, vezano za pravnu osnovu donošenja odluke, navodi isto kao i u odgovoru na ostale prijedloge. Ističe da ne oduzima privatno vlasništvo, već uređuje način upravljanja, građenja, održavanja, financiranja i korištenja nerazvrstanih cesta (Usoz-100/2022 i Usoz-101/2022)

koje se kao takve koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, koje nisu razvrstane kao javne.

6. Osporavanje valjanosti uvrštavanja konkretne katastarske čestice zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u spomenutu Bazu također nije utemeljeno budući da je člankom 98. Zakona o cestama definirano što se sve smatra nerazvrstanom cestom te je stavkom 1. alinejom 5. istog članka određeno da nerazvrstanu cestu upravo čine pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina. Uvidom u digitalnu ortofoto kartu iz 2011. godine utvrđeno je da su navedene čestice danom stupanja na snagu Zakona o cestama predstavljale pristupnu cestu do stambenih zgrada te su iste u smislu članka 98. i 131. Zakona o cestama kao takve uvrštene u spomenutu bazu, a što se može utvrditi i očevidom. Predlaže da se predmetni zahtjev odbaci odnosno da se odbije.

7. Prijedlozi nisu osnovani.

8. Osporavana Odluka donesena je, između ostalog, na temelju članka 107. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/20. – dalje u tekstu: ZOC). Treba istaći da je navedeni Zakon mijenjan 2022. i 2023. godine ("Narodne novine", 114/22., 4/23. i 133/23.), međutim, navedena odredba članka 107. ZOC-a na temelju kojeg je donesena sporna Odluka nije mijenjana.

Odredbom članka 107. stavka 3. ZOC-a propisano je da jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području. Stoga je neosnovan prigovor svih podnositelja da navedena Odluka, osporena u ovom predmetu, nije donesena na temelju valjane pravne osnove.

9. Isto tako, valja istači da je točno da podnositelji nisu priložili pojedinačni akt koji je utemeljen na navedenoj osporenoj Odluci pa je stoga Sud odlučio postupak pokrenuti po službenoj dužnosti. Osim toga, valja istači da je prema članku 158. stavku 1. ZUS-a dovoljno da stranka za podnošenja zahtjeva za ocjenu zakonitosti općeg akta, dokaže pravni interes.

10. Za ocjenu zakonitosti sporne Odluke mjerodavne su odredbe članka 98. stavka 1. i 131. stavka 1. ZOC-a. Odredbom članka 98. stavka 1. ZOC-a propisano je da su nerazvrstane ceste ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog Zakona i to posebice:

- ceste koje su na području gradova s više od 35000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine", broj: 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),

- ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,

- terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,

- pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

- druge ceste na području naselja i gradova.

11. Odredbom članka 131. stavka 1. ZOC-a propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog Zakona, postaju nerazvrstane ceste. ZOC je stupio na snagu dana 28. srpnja (Usoz-100/2022 i Usoz-101/2022)

2011. Stoga je mjerodavno, za ocjenu zakonitosti sporne Odluke, jesu li sporne nekretnine na dan stupanja na snagu ZOC-a ispunjavale uvjete iz članka 131. stavka 1. ZOC-a da bi se mogle smatrati nerazvrstanom cestom. Ovaj Sud je temeljem dostupnih podataka, a to je uvid u digitalne ortofoto karte iz 2011. ocijenio da su sve sporne čestice ceste i to pristupne ceste do stambenih građevina. Kako nikakvih drugih podataka nema valja istači da podnositelji nisu uspjeli dokazati da se sporne nekretnine nisu koristile za promet vozila koje su pristupačne većem broju korisnika na dan stupanja na snagu ZOC-a. Upisi iz zemljišnih knjiga koji se odnose na vlasništvo navedenih nekretnina odnosno na pravo služnosti ne dokazuju suprotno. Stoga podnositelji zahtjeva u ovom sporu nisu uspješno osporili da se ne radi o nerazvrstanim cestama u smislu odredbe članka 98. stavka 1. i 131. stavka 1. ZOC- a.

12. Međutim, valja istači, što se tiče evidentiranja u katastar i upisa nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige, odredbom članka 131. stavka 4. ZOC-a propisano je da nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovog Zakona i rješenja nadležnog zemljišno-knjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Stavkom 5. propisano je da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovog članka zemljišno-knjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. U odnosu na ostale prigovore podnositelja valja istaknuti da članak 131. stavak 6. ZOC-a propisuje da će se nerazvrstane ceste iz stavka 1. tog članka upisati u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnim knjigama.

13. Slijedom navedenog, osporeni opći akt se, prema dostupnim podacima, za sada ne može ocijeniti nezakonitim, budući da je u postupku utvrđeno na temelju dostupnih podataka da je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju valjane pravne osnove utvrdilo da se sporne nekretnine danom stupanja na snagu ZOC-a koriste za promet vozila i da su pristupne većem dijelu korisnika te da se radi o pristupnim cestama do stambenih građevina.

13. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 116. stavka 1. u vezi s člankom 169. stavkom 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 29. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Ljiljana Karlovčan-Đurović