REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-87/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivoni Horvatić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anite Tokić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optužene ŠL, zbog kaznenih djela iz čl. 149. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. -ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., dalje: KZ/11.) i dr., u povodu privatne tužbe privatnog tužitelja ĆL podignute dana 24. siječnja 2022., nakon održane javne rasprave 23. rujna 2025., u prisutnosti opunomoćenika privatnog tužitelja, odvjetnika Ivana Stanića i odvjetnika EL, optužene ŠL i njezine braniteljice, odvjetnice Marijane Tomić, dana 26. rujna 2025. objavio je, a 23. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 453. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24 i 72/25; dalje: ZKP/08.)

optužena ŠL OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Š i Ć, rođene E, rođena **.**.1948. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, završen Filozofski fakultet u Zagrebu, u mirovini, a prije umirovljenja radila kao novinarka, neudana, majka jednog djeteta koje je rođeno 1974., mirovina iznosi oko 2.000,00 eura, te ostvaruje povremene prihode u vidu honorara, vlasnica stana površine oko 70 m2, prekršajno nekažnjavana i kazneno neosuđivana

oslobađa se optužbe

da bi

dana 20. listopada 2021. godine u Zagrebu, u tiskanom izdanju tjednika “Zagreb news" na strani 3 u naslovu, a i u tekstu pod naslovom “Ako ne ide drukčije, može li ĆL pošteno", a koji tekst je od istoga dana postao dostupan u elektroničkom izdanju publikacije na internet portalu https://zagrebnews.hr/digitalno/zn51/zn51/, u nakani klevetanja privatnog tužitelja ĆL te u nakani da ga uvrijedi, a sve s ciljem nanošenja štete ugledu i časti navedenoga, svjesna da iznosi neistine i uvrede, navela: “Ako ne ide drukčije, može li ĆL pošteno", “U izbornoj kampanji najavljivala se oštra revizija svih ugovora koje je taj prilično ozloglašeni poduzetnik imao s Gradom. ĆL je zbog godinama čvrstog i mutnog partnerstva s bivšim gradonačelnikom ML postao simbol koruptivnih sprega koje su vladale Zagrebom. Zajedno su se našli i na optuženičkoj klupi u jednom od brojnih sudskih postupaka koji su se protiv banditske družbe pokojnog ML vodili", “Bit će to veliki izazov i za njegov način poslovanja. Sigurno drugačiji od onoga na koji je s ML navikao.", “S ĆL je iz dobro poznatih razloga nužno imati precizan i čvrst ugovor. Svi ostali aspekti njegova funkcioniranja - glasine da je prikriveni vlasnik pola grada i jedan od gospodara Zagreba, da je s pokojnim ML bio u velikoj ljubavi začinjenoj šamaranjem i zavrtanjem ruku, da se u poslovanju služi nasilnim i mafijaškim metodama, da je, najnovije, na kriminalan način preuzeo veliki dio radijskog biznisa - nisu Tomaševićeva briga ni nadležnost. Nego su u zoni odgovornosti posve drugih instanci u državi. Istražnih i represivnih organa prije svega.", što je postalo dostupno većem broju osoba putem tiska i računalnog sustava i mreža, a koje neistine i uvrede štete časti i ugledu privatnog tužitelja ĆL,

dakle,

pred drugim za nekoga iznijela i pronijela neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita, a djelo je počinjeno putem tiska i računalnog sustava i mreža, zbog čega je postalo pristupačno većem broju osoba, te uvrijedila drugoga, a djelo je počinjeno putem tiska i računalnog sustava i mreža, zbog čega je postalo pristupačno većem broju osoba

čime bi

počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetom, koje je djelo opisano u čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po čl. 149. st. 2. KZ/11. te kazneno djelo protiv časti i ugleda - uvredom, koje je djelo opisano u čl. 147. st. 1. i 2. KZ/11., a kažn jivo po čl. 147. st. 2. KZ/11., a sve uz primjenu čl. 51. KZ/11.

II. Na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08 oštećenik kao tužitelj - ĆL OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je naknaditi trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 1.000,00 € što je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude te trošak nužnih izdataka optuženice te nagrade i nužnih izdataka braniteljice optuženice iz čl. 145. st. 1. toč. 7. ZKP/08 u iznosu koji će se odrediti posebnim rješenjem nakon što u spis budu zaprimljeni podaci o tim troškovima.

Obrazloženje

1. Privatni tužitelj ĆL je podnio privatnu tužbu dana 24. siječnja 2022. protiv optužene ŠL zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 2. KZ/11. i kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 2 KZ/11.

2. Optužena ŠL pozvana da se očituje o osnovanosti optužnog akta navela je da se ne smatra krivom.

3. Na kraju dokaznog postupka optužena ŠL je u svojoj obrani navela da će iznijeti svoju obranu te da će odgovarati jedino na pitanja svoje braniteljice. Navela je da je tekst koji je predmet ovog postupka objavljen u dvotjedniku Zagreb News. Jedna od ključnih teza tog teksta je pitanje trebaju li trgovačka društva privatnog tužitelja dobiti posao zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu, a tom temom su se bavili svi mediji u listopadu 2021. Naime, jedna od ključnih točaka izbornog programa kandidata za gradonačelnika RL je bila namjera revizije ugovora između trgovačkih društava privatnog tužitelja i Grada Zagreba i ta namjera je bila odlučujuća za pobjedu RL na izborima za gradonačelnika Zagreba. U listopadu 2021. javljaju se trgovačka društva privatnog tužitelja na natječaj koji je raspisan od strane Grada Zagreba za zbrinjavanje otpada i tada se pojavilo pitanje hoće li gradonačelnik RL potpisati taj ugovor i prekršiti svoje izborno obećanje. Ključna teza njezinog teksta koji je predmet ovog postupka je razmatranje tog pitanja. Njezin tekst je pisan u formi kolumne, a to nije istraživačko novinarstvo niti informativni tekst. Kolumna je forma autorskog teksta, a njoj privatni tužitelj prigovara što ga nije konzultirala prije pisanja svog teksta, iako to nije niti potrebno kada je u pitanju kolumna i kada novinar ima ozbiljan izvor za svoje stavove koje je iznio u kolumni. Izvori tog teksta su bili brojni i uvjerljivi, a nisu bili popularni za privatnog tužitelja. Prvi izvor za njezinu kolumnu je bila okolnost što se u to vrijeme vodio sudski postupak "afera Agram" u kojem su optuženi bili sada pokojni gradonačelnik ML i privatni tužitelj. Drugi izvor za njezinu kolumnu je bila opće poznata činjenica da je vlast gradonačelnika ML bila koruptivna, a ta činjenica proizlazi iz novina te iskaza njegovih suradnika koji su se nagodili s tužiteljem u svojim sudskim postupcima. Treći izvor je činjenica vrlo bliskih odnosa između pokojnog gradonačelnika ML i privatnog tužitelja, a o čemu je govorio HL koji je nekada bio u bliskim odnosima s privatnim tužiteljem, i to u više svojih intervjua u raznim medijima. Četvrti izvor su nalazi Državne revizije koji su joj bili dostupni , a iz kojih je vidljiva vrlo problematična javna nabava u pogledu zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu. Peti izvor za konkretan članak su bili njezini novinarski izvori. Istaknula je da se ovdje ne radi o njezinim tvrdnjama u tekstu, a više puta se u tekstu navodi da se radi o glasinama o privatnom tužitelju koje treba provjeriti. Ona u tom članku nije uvrijedila privatnog tužitelja, ona ga osobno ne poznaje i nikada prije, a niti poslije nije o njemu pisala. Dakle, nije bilo namjere vrijeđanja. Zaključak tog teksta je povoljan za privatnog tužitelja jer na kraju navodi da njegovo trgovačko društvo treba dobit i posao zbrinjavanja otpada ako ga može obaviti bolje i jeftinije od drugih.

4. Iz obrane optuženice proizlazi da ista ne osporava da je u vrijeme, na mjestu i pod okolnostima navedenima u činjeničnom opisu iznijela sve tvrdnje koje joj se stavljaju na teret, no osporava svoju kaznenu odgovornost pozivajući se višestruke izvore informacija za svoje navode u spornom tekstu čime , dakle, tvrdi da je imala razloga vjerovati u istinitost svojih tvrdnji, a poziva se i na razloge isključenja protupravnosti kada navodi da je tema njezinog članka izborna obećanja novog gradonačelnika vezano za zbrinjavanje otpada u Gradu Zagrebu i sudjelovanja u tome društava privatnog tužitelja. Osporava namjeru vrijeđanja s tvrdnjom da ne poznaje privatnog tužitelja i da nije pisala o njemu prije niti poslije ovog članka.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao u svojstvu svjedoka privatnog tužitelja, ĆL (list 46-48. te 70.-71. spisa) te je reproducirao dio snimke emisije od 5. listopada 2021. s N1 televizije u kojoj je gostovao HL. Potom je uz suglasnost stranaka pročitao presliku novinskog članka s lista 5 i 6 spisa, ispise s internetskih portala Index.hr s lista 50-54 spisa, Danas.hr s lista 55-61 spisa, Danas.hr s lista 62-63 spisa, privatnu tužbu protiv ŠLŠ s lista 73 -77 spisa, ispise s internetskih portala s lista 79-83 spisa, zapisnik iz predmeta ovog suda K-2483/2021 s lista 84 spisa, privatnu tužbu protiv CL s lista 86-90 spisa, ispis s internetskog portala RTL.hr s lista 91-93 spisa, zapisnike iz predmeta Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-225/22 s lista 94 spisa, zapisnike iz spisa ovog suda broj K-1860/21 s lista 96 spisa, privatnu tužbu protiv FL s lista 97-102 spisa, ispis s internetskog portala RTL.hr s lista 103-106 spisa, ispis s internetskog portala Nacional.hr s lista 107-113 spisa, presliku spisa Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-225/22 s lista 118-139 spisa, te isprave iz istog spisa s lista 149-156 spisa, rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K -2483/21-33. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz kaznene evidencije na listu 19 spisa te izvadak iz prekršajne evidencije na listu 17-18 spisa za optuženicu.

5.1. Svjedok, privatni tužitelj ĆL je naveo (list 46-48. spisa) da je on naslovom i tekstom objavljenim 20. listopada 2021. u tjedniku Zagreb News, a koji naslov glasi "Ako ne ide drugačije, može li ĆL pošteno", oklevetan i da je pretrpio uvredu od optuženice. Ona u tom tekstu za njega navodi da je on ozloglašeni poduzetnik, da je simbol koruptivnih sprega te ostale zlonamjerne tvrdnje, a koje nisu istinite. Vezano za navode o suradnji njegovog trgovačkog društva CIOS s pokojnim gradonačelnikom ML, svjedok je istaknuo da su svi ti poslovi dobiveni putem javnog natječaja, a u tekstu se navodi da bi se radilo o koruptivnoj sprezi, što nije istina. Optuženica se u svom tekstu trebala držati činjenica, time da ona ima pravo o njemu (svjedoku) misliti što god želi. Vezano za suradnju njegovog trgovačkog društva s bivšim gradonačelnikom ML i tvrdnjom da se ovdje radi o mutnom partnerstvu, svjedok je istaknuo da je on s novim gradonačelnikom RL zaključio u svibnju 2024. nove ugovore čija vrijednost daleko nadmašuje sve ugovore koje su njegova trgovačka društva zaključila s ML. Jedina razlika je u tome što se sada takvi ugovori javno objavljuju. Ovaj članak je zapravo medijski reket jer su se njegova (svjedokova) društva prestala oglašavati u navedenom mediju. On pretpostavlja da se tvrdnja iz navedenog članka da je s pokojnim ML bio u velikoj ljubavi začinjenoj šamaranjem i zavrtanjem ruci odnosi na navode koje je HL iznio u t jedniku „Nacional“, a za koji tjednik smatra da nije ozbiljan izvor. Dalje je naveo da su se prijašnji poslovni odnosi između njegovih trgovačkih društava i Grada Zagreba smatrali koruptivnim, a novi poslovni odnosi iz vremena gradonačelnika RL se smatraju transparentnim, iako se radi o poslovnim odnosima puno veće vrijednosti nego onima iz vremena gradonačelnika ML te sa značajno većim cijenama. Dalje je istaknuo da je on pravomoćno oslobođen u kaznenom postupku koji se vodio, pored os talih, protiv njega i ML, a koji se u medijima nazivao "Afera Agram" on osobno, a niti njegova trgovačka društva nikada nisu pravomoćno osuđeni za bilo kakvo kazneno djelo, a niti je on osobno osuđen za bilo kakvo kazneno djelo s elementima nasilja. Njemu se nije optuženica, a niti bilo tko iz redakcije medija obratio i dao mu priliku da iznese svoje viđenje događaja kojima se bavi predmetni članak. Navedeni članak je njemu i obitelji izazvao stres. On je poduzetnik već 45 godina, zapošljava 1200-1300 ljudi te njegova društva nikada nisu bila osuđivana. Ovakav i slični članci su izazvali značajne negativne posljedice u poslovanju njegovih društava jer su se njegovi poslovni partneri počeli odnositi prema njemu i njegovim društvima sa zazorom, a banke su zatvorile račune. Ovakav članak stvara negativnu reputaciju koja ostavlja značajne negativne posljedice u poslovnim odnosima. Vezano za tvrdnju da je on na kriminalan način preuzeo veliki dio radijskog biznisa, svjedok je istaknuo da se niti on, a niti njegova društva nikada nisu bavili takvom vrstom poslova. U listopadu 2021. je imao sudski postupak vezano za "Aferu Agram", a u kojem je prošle ili pretprošle godine donesena pravomoćna oslobađajuća presuda. Bila je još jedna istraga protiv njega koju je USKOK obustavio zbog nedostatka dokaza. Na upit na koji način je saznao za ovaj članak, svjedok je odgovorio da ima službu koja se bavi "pressklippingom" te je isti ili idući dan putem elektronske pošte saznao za navedeni članak. Na upit je li ikada HL dao neki intervju prije članka koji je predmet ovog postupka, svjedok je naveo da je isti u ljeto 2021. dao intervju koji je objavljen u tjedniku Nacional u kojem je u negativnom kontekstu spominjao povezanost obitelji pokojnog ML i njegove obitelji. Na daljnji upit koje je negativne posljedice on pretrpio u svom poslovanju, a s obzirom da je prethodno spomenuo da je sklopio vrijedne poslove s Gradom Zagrebom u vrijeme novog gradonačelnika, svjedok je naveo da se ovaj članak nije odrazio na javne natječaje s Gradom Zagrebom, ali se odrazio na poslovne odnose njegovih trgovačkih društava s drugim trgovačkim društvima koja su u privatnom vlasništvu. Na upit je li u "Aferi Agram" suoptuženik bio ML vezano za poslove s gospodarenjem otpadom, svjedok je odgovorio da jest. Na daljnji upit je li HL u svojem intervjuu u tjedniku Nacional rekao za njega da je on prikriveni vlasnik pola grada i jedan od gospodara Zagreba, da je s pokojnim ML bio u velikoj ljubavi začinjenoj šamaranjem i zavrtanjem ruku i da se u poslovanju služi nasilnim i mafijaškim metodama, svjedok je odgovorio da pretpostavlja da jest. Vezano za medijski reket koji je spomenuo na početku svog iskaza, pri tome je mislio na tjednik Nacional kojem su mjesečno plaćali 2.000,00 eura za oglašavanje, a što su prestali plaćati nakon objave intervjua sa ĐL. Svjedok dopušta mogućnost da su i drugi mediji poput N1, Jutarnjeg lista, Danas .hr, prenijeli intervju koji je HL dao tjedniku Nacional, a on pretpostavlja da se tu radilo o sprezi između tih medija. On (svjedok) je pokrenuo puno privatnih tužbi protiv novinara time da su se neki ispričali, a među njima ima i novinara iz tjednika Nacional. On je podnio kaznenu prijavu protiv CL zbog kaznenog djela iznude, a koja je sada u fazi izvida.

5.1.1. U dopuni svog iskaza od 28. siječnja 2025. s lista 70. -71. spisa svjedok je, na upit suda je li poduzimao bilo kakve pravne radnje bilo na kaznenom ili parničnom sudu i je li tražio od tjednika „Nacional“ da se objavi demanti, odgovorio da je protiv CL podnio kaznenu prijavu zbog kaznenog djela iznude vezano za taj intervju jer je isti u tom intervju tražio da mu on plati neka potraživanja koja mu ne duguje. Na upit kakva sila, odnosno prijetnja je prema njemu upotrjebljena, svjedok je odgovorio da je u to bolje upućen njegov odvjetnik. Na traženje suda da objasni svoj navod iz ranijeg iskaza prema kojem je ovaj intervju sastavni dio reketarenja od strane tjednika Nacional prema njemu, svjedok je naveo da je tjednik Nacional produljena ruka CL koji je putem tog intervjua pokušao od njega ishoditi dugovanje koje ne postoji. Na daljnji upit koje banke su zatvorile račune kao posljedicu inkriminiranog članka, svjedok je naveo da je Erste banka zatvorila njegov privatni račun. Na upit koji poslovni partneri su se počeli odnositi prema njemu i njegovim društvima sa zazorom, svjedok je odgovorio da su poslovne banke njegovih trgovačkih društava počele izbjegavati dolazak k njemu u firmu te su izmijenile svoj do tada srdačan odnos pa je on dio komunikacije s bankama propustio svojim suradnicima. Njemu je TL šest mjeseci prije prvog intervjua CL donio USB stick s nekim glupostima koje on (svjedok) nije htio preslušati, a pod time podrazumijeva da se ondje nalazio tobožn ji razgovor između CL i pripadnika SIPA-e te mu je TL rekao da je taj stick dobio od FL, glavnog urednika Nacionala. On (svjedok) je PL rekao da je to glupost i da on to ne želi slušati time da mu nije poznato je li TL to prenio FL. Na upit braniteljice je li zatvaranje računa u Erste banci direktna posljedica članka navedenog u privatnoj tužbi, svjedok je naveo da on u to ne može biti sasvim siguran te je moguće da je račun zatvoren zbog više intervjua sličnog sadržaja. On se više ne sjeća kada mu je točno zatvoren račun u Erste banci. Na upit je li dobio podatak od bilo koje banke da bi njihov zazor prema njemu bio vezan za članke objavljene u novinama ili za njegovu poziciju kao USKOK-ovog optuženika, svjedok je naveo da nije. Pouzdano zna da su ga iz Zagrebačke banke zvali na razgovor vezano za ishođenje kartice koju je uspio ishoditi tek prije 2 mjeseca, a banka je očito prije tog smatrala da je previše rizičan. Na upit je li poduzimao kakve radnje protiv tjednika Nacional, a vezano za intervju s ĐL, svjedok je odgovorio da je tužio izdavača i nakladnika time da danas više ne zna da li na građanskom ili kaznenom sudu. Na upit je li podnio kakve tužbe protiv drugih nakladnika koji su prenijeli taj isti intervju, svjedok je naveo da se ne sjeća da su drugi mediji prenijeli taj intervju te se ne sjeća je li poduzeo kakve radnje protiv Jutarnjeg lista i portala Danas.hr, dok televizijsku kuću N1 nije tužio, niti poduzimao druge radnje, a ne zna zbog čega bi on tužio druge nakladnike za nešto što je objavio Nacional. Na upit zbog čega je onda tužio optuženu ŠL zbog istog tog sadržaja, svjedok je odgovorio da sadržaj ŠL predstavlja klevete i vrijeđanje.

5.2. Iz priloženih isprava proizlazi slijedeće:

5.2.1. Iz ispisa s internetskog portala Zagreb News s lista 5. spisa je vidljivo da je dana 20. listopada 2021. objavljen članak naslova „Ako ne ide drugačije, može li ĆL pošteno“ na kojem se nalazi slika optuženice uz podnaslov „Kolumna ŠL“. Tekst kolumne glasi:

„Hoće li angažiranje ĆL za posao zbrinjavanja zagrebačkog biootpada, vrijedan 36 milijuna kuna, birači platforme Možemo! i gradonačelnika RL shvatiti kao izdaju izbornih obećanja? U izbornoj kampanji najavljivala se oštra revizija svih ugovora koje je taj prilično ozloglašeni poduzetnik imao s Gradom. ĆL je zbog godinama čvrstog i mutnog partnerstva s bivšim gradonačelnikom ML postao simbol koruptivnih sprega koje su vladale Zagrebom. Zajedno su se našli i na optuženičkoj klupi u jednom od brojnih sudskih postupaka koji su se protiv banditske družbe pokojnog ML vodili.

Naravno, RL bi jako volio zaobići zagrebačke kraljeve smeća. Pokazalo se, međutim, da gradska poduzeća ne mogu sama zbrinjavati biootpad. Pokazalo se i da su Pripuzova poduzeća dala najpovoljniju ponudu za taj posao, za skoro tri milijuna kuna manju od procijenjene vrijednosti. Konkurenti iz Austrije nisu priložili ni svu potrebnu dokumentaciju. Kako Zagreb ne bi bio zatrpan smećem, gradonačelnik će vjerojatno teška srca potpisati ugovor s M. Takvu odluku ne treba tumačiti kao Tomaševićevu kapitulaciju, kako su neki mediji već požurili tvrditi. Gradska vlast dužna je osigurati funkcioniranje Zagreba. Ako potrebni posao ĆL može obaviti jeftinije i bolje od drugih, nema razloga da ga ne dobije.

Bit će to veliki izazov i za njegov način poslovanja. Sigurno drugačiji od onoga na koji je s ML navikao. U proteklih nekoliko mjeseci, otkako je vlast u Zagrebu preuzeo RL sa svojom ekipom, ĆL pokušava pokazati mišiće. Prvo se naglo povukao iz posla s biootpadom, vjerojatno uvjeren da će u Zagrebu isprovocirati napuljski scenarij, pa će brda nezbrinutog smeća po gradu slomiti novog gradonačelnika. Potom se javno rugao njegovim potezima, posebno nabavci drobilica za krupni otpad. Onda ga je odlučio pritisnuti ovrhama. Ali opstrukcija se nije pokazala uspješnom. A njemu je očito stalo do toga da i dalje posluje s Gradom, pa se javio na natječaj.

S ĆL je iz dobro poznatih razloga nužno imati precizan i čvrst ugovor. Svi ostali aspekti njegova funkcioniranja – glasine da je prikriveni vlasnik pola grada i jedan od gospodara Zagreba, da je s pokojnim ML bio u velikoj ljubavi začinjenoj šamaranjem i zavrtanjem ruku, da se u poslovanju služi nasilnim i mafijaškim metodama, da je, najnovije, na kriminalan način preuzeo veliki dio radijskog biznisa – nisu Tomaševićeva briga ni nadležnost. Nego su u zoni odgovornosti posve drugih instanci u državi. Istražnih i represivnih organa prije svega. Gradonačelnikova je odgovornost da posao s ĆL bude potpuno čist, bez i najmanje trunke sumnje. Za sve ostalo treba pitati na adresama koje nisu pod ingerencijom gradske vlasti u Zagrebu.“

5.2.2. Članak naveden u toč. 5.2.1. je objavljen 20. listopada 2021. i na internetskoj stranici portala Nacional.hr. (list 6. spisa).

5.2.3. Iz snimke emisije od 5. listopada 2021. s N1 televizije snimljene u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, u kojoj je gostovao odbjegli tajkun HL proizlazi da je HL novinaru ŽL dao opširan intervju u kojem je naveo da je kroz višegodišnje druženje s obitelji ĆL shvatio da se radi o ozbiljnoj organizaciji koja ima dugogodišnji staž i redovno primjenjuje metode koje su nezakonite poput zastrašivanja, propucavanja, likvidacija itd., kao i da su braća ĆL, kojima se on obraćao, čelni ljudi te organizacije. On (HL) je kroz vrijeme koje je tamo proveo, saznao dovoljno informacija zbog kojih ne govori neargumentirano. Dalje je naveo da je sustav braće ĆL duboko involviran u hrvatskom društvu jer su prisutni i u obavještajnoj zajednici, policiji, pravosuđu, medijima, političarima, kao i da imaju velik utjecaj i u lokalnim samoupravama, a najeklatantniji primjer je [adresa] i ML. Rekao je da on (HL) zna sve što su radili u gradu i da je (ML) Bandić bio njihov projekt na početku karijere jer su mu se „oni približili, napravili sitne usluge, malo zastrašivanja i premlaćivanja i počeli su cirkulirati prvi novci“ čime da je ML ušao u željezni stisak organizacije. „ ML je pokušao nekoliko puta oteti se, ali to je završilo šamaranjem od UL i drugim maltretiranjem. Sve što je ML radio u Zagrebu to je bilo pod njihovom kontrolom i uputom", dodao je. "Oni su na neki način potpuno kontrolirali njegov život" i " ML nije mogao iz tog zagrljaja.". HL je dalje naveo da je sa suradnicima dobio koncesiju za mrežu radio postaja, koje je on kupio. Jedan od njegovih suradnika u tom poslu je IL na kojeg je glasio Top Radio i koji se povukao iz tog posla, a na Hrvačićevo mjesto je došao ĆLŠ koji je u vlasništvo radija uveo Petra Pripuza 2017., nakon čega je on (HL) tražio mirno rješenje s braćom UL, što je kod njih nemoguće „kad ono što otmu nikad ne vrate“. HL je u tom razgovoru za braću ĆL i JL i njihovu „organizaciju“ također naveo da se gradonačelnik ML nije mogao istrgnuti iz njihovog „zagrljaja“ jer su oni sila i moć; da su oni određivali Bandićev politički život i sve poslove, kao i da su sve velike Bandićeve afere - njihovi interesi i halapljivost. Na upit boji li se tužbi, rekao da je on s njima proveo puno vremena i da su se oni imali potrebe hvaliti pa da se ne boji njihovih tužbi. Isto tako je naveo da ga je ĆL htio reketariti u iznosu 15.000.000 kn vezano za povrat vlasništva nad radijskim koncesijama, a da je princip njihovog rada da ono što otmu, nikada ne vrate. Više puta je ponovio da je sve istina o čemu je govorio i da on stoji iza izrečenog te da posjeduje dokumentaciju o tome. Dodao je da je bio u kontaktu s tajnim službama, kao i da su zamjenici ravnatelja USKOK-a došli u Mostar gdje su s njim razgovarali i zaprimili njegovu prijavu o svemu tome koju je podnio jer smatra da braća ĆL i njihova organizacija predstavljaju ozbiljnu prijetnju hrvatskom društvu.

5.2.4. Iz ispisa s interneta (list 50.-53. spisa) je vidljivo da je 5. listopada 2021. na portalu Index.hr objavljen članak naslova „ HL: Znam sve što je obitelj ĆL radila u [adresa], ML je bio njihov projekt“. U članku se navodi bitan sadržaj razgovora CL prilikom gostovanja na N1 televiziji kod novinara ŽL u emisiji Pressing koji sadržaj je iznesen pod točkom 5.2.3. ovog obrazloženja.

5.2.5. Iz ispisa s interneta (list 61.-63. spisa) je vidljivo da je 14. listopada 2021. na portalu Danas.hr. objavljen članak naslova „Leoparda više nema, kondor još leti/Tko je ĆL ML je zvao nadimkom, ekspresno je postao milijarder, a sad je Holdingu opalio ovrhu“ autorice NL. U članku se, pored ostalog, navodi da ĆL, kao suradnik ML, nije bio samo jedan običan poduzetnik koji se javljao na natječaje i inzistirao na visokim poslovnim standardima na koje se poziva u aktualnim priopćenjima, nago da je u vrijeme vladavine gradonačelnika ML „bio dio ekipe, dio političko-poslovne elite koja je gospodarila Zagrebom kroz različite aspekte poslovanja, a u zadnjoj fazi mandata pokojnog ML - smatralo se da je bio jači i od njega samog. Da ML sluša ĆL više nego što ĆL sluša ML. To je, prim jerice, tvrdio i kontroverzni poduzetnik HL u svom posljednjem intervjuu na N1 televiziji, kao svjedok iznutra, čovjek koji je i poslovao i surađivao s braćom ĆL i pratio kako oni, zapravo, grade svoje carstvo. ML se iz njihova zagrljaja nije mogao otrgnuti. Kada su u pitanju lukrativni projekti, on nije ni o čemu samostalno odlučivao, izjavio je HL i u intervjuu za tjednik Nacional.“ Dalje se navodi da je iz snimanih razgovora između ML i ĆL vidljivo da su koristili nadimke na način da je ĆL bio „ R“, a ML „ H“ i da u tim razgovorima gradonačelnik „zvuči više kao potrčko, kao operativac koji traži mjesto za istovar.“ Također je navedeno da je ĆLŠ u razgovoru za RTL Direkt rekao da u Zagrebu ne postoji nitko značajniji u poslovnom segmentu tko nije radio ili susreo barem jednog od članova te obitelji čime je isti „tako zapravo i sam posvjedočio o snazi utjecaja obitelji ĆL. Na kraju autorica navodi da je ironično što se ĆL, koji je donedavno imao na direktnoj liniji gradonačelnika koji je dalje komandirao kako nešto srediti „a da to nitko ne sazna“, pred očima javnosti prezentira kao „ptičica (što je novinarkina referenca na nadimak R) kojoj su propisi i zakoni jedini smjerokaz u životu“.

5.2.6. Iz privatne tužbe na listu 73-77. spisa je vidljivo da je da je ĆL podnio privatnu tužbu zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 2. KZ/11. u predmetu ovog suda broj K-2483/2021 protiv ŠLŠ navodeći da je ista neistinito navela za njega dana 25. rujna 2021. u okviru manifestacije Weekend Media Festival da je isti sa svojim bratom opasni dečko iz podzemlja, da su oni dvojica stvarni vlasnici pola radijskog prostora i da su kontrolirali Grad Zagreb. O tome je priložen članak na listu 79-83. spisa. Iz sudskog zapisnika od 27. lipnja 2024. u predmetu ovog suda broj K-2483/2021 je vidljivo da se ŠLŠ ispričala ĆL i da je privatna tužba odbačena jer ju je ĆL povukao nakon isprike.

5.2.7. Iz isprava na listu 86-95. i 118-138. te 149-156. spisa je vidljivo da je ĆL podnio privatnu tužbu protiv CL zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 2. KZ/11. jer da je HL **.**.2021. u informativnoj emisiji RTL DANAS neistinito naveo da je organizirani kriminal pod sofisticiranim vođenjem i koordinacijom C ozbiljna ugroza za hrvatsko društvo i državu. Na listu 107.- 113. spisa se nalazi ispis s internetskog portala Nacional.hr od 28. travnja 2024. u kojem se prenosi sadržaj pisanog odgovora (pisani odgovor se nalazi na listu 135. - 138. spisa) okrivljenog CL na privatnu tužbu koju je ĆL podnio protiv njega u kojem odgovoru, pored ostalog, HL navodi da u cijelosti ostaje pri svemu što je javno iznio o liku i djelu ĆL te izražava spremnost svaku od iznesenih tvrdnji argumentirati i potkrijepiti konkretnim dokazima. Njegova saznanja su neposredna, točna, dokaziva i povezana sa stvarnim događajima i aktivnostima ĆL i njegove ‘organizacije’. Saznanja su neposredna jer ĆL, njegovog brata JL i cijelu njihovu bližu i daljnju porodicu jako dobro poznaje više od 20 godina te je bio više desetaka puta prisutan na gotovo svim porodičnim i poslovnim druženjima na kojima su se često vodili detaljni i iscrpni razgovori o poslovima i aktivnostima ‘organizacije’ i njenih članova. Dalje je naveo da je redovan, legalan posao braće ĆL bio samo krinka, jer se velika većina poslova, koji su donosili daleko najveći dio prihoda, odvijala preko dobro ustrojene ‘organizacije’, koja se učestalo koristila nezakonitim polugama kao što su korupcija, prijetnje, zastrašivanje, palež, premlaćivanje, otimačine, likvidacije pri čemu je prvo mjesto u ‘organizaciji’ pripadalo ĆL bez kojega se nije donosila niti jedna važna odluka. Osim neposrednih saznanja iz svakodnevnih kontakata i druženja s članovima ‘organizacije’, autentičnima se mogu smatrati i saznanja koja je dobio od bliskih poslovnih suradnika, najčešće žrtvi aktivnosti ‘organizacije’, među kojima je i pokojni (ML) Bandić koji je tvrdio da ga je ĆL često fizički maltretirao, da je kod njega i u CIOS-u ostalo i ne vraća mu preko 80 milijuna eura njegova novca te da je isti (ML) morao provesti brojne nezakonite i unosne poslove s Gradom po nalogu ‘organizacije’. Dalje je naveo da mu je „organizacija“ otela tvrtke okupljene u sustavu brojnih radijskih postaja, vrijedne više desetaka milijuna eura, a kao dokaz priložit će više desetaka notarskih obrađenih dokumenata te brojne druge dokaze iz kojih je vidljivo da je ‘organizacija’ braće ĆL uz pomoć ĆLŠ te podršku visokopozicionirane osobe iz Vlade RH-a, nezakonito i amoralno prisvojila njegove tvrtke (brojne radijske postaje), u njih zaposlila svoju djecu i tako ostvarila nezakonitu, golemu materijalnu korist… Hobotnica ‘organizacije’ braće ĆL involvirana je u gotovo sve sfere hrvatskog društva s već spomenutim polugama korupcije, prijetnji, zastrašivanja, prisile, premlaćivanja, propucavanja, paleži, likvidacija… i kao takva gotovo je paralelna vlast uz sinergiju moći nezakonito stečenih milijardi. Točno je da je ML kao gradonačelnik djelovao po njihovu diktatu te je bio puki izvršitelj njihovih zamisli, protiv kojih se povremeno pokušavao boriti. A kada bi se usprotivio, tada bi se suočio s represivnim mjerama. ML je bio projekt braće ĆL. Prvo su ga naoko bezazleno uvukli u nekoliko aktivnosti pa kada bi nešto zaškripalo, onda bi se koristila sila. ML se iz njihova zagrljaja nije mogao otrgnuti. Kada su u pitanju lukrativni projekti, on nije ni o čemu samostalno odlučivao. Nijedan ključni projekt prenamjene zemljišta u Zagrebu nije proveden a da to nije odgovaralo interesima Pripuzove organizacije. Namještao im je značajne građevinske projekte, a odlučivali su i o svim ostalim bitnim gradskim projektima. U navedenom sudskom predmetu je u svibnju i lipnju 2025. određen istražni zatvor i suđenje u odsutnosti protiv CL.

5.2.8. Iz isprava na listu 97. do 101. spisa je vidljivo da je ĆL podnio privatnu tužbu protiv FL zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 2. KZ/11. u predmetu ovog suda broj K-1869/2021 zato što je 29. lipnja 2021. u tiskanom izdanju tjednika Nacional neistinito naveo da je CL optužio JL i čepinsku mafiju za seriju naručenih ubojstava, bombaških i oružanih napada ; da je CL naveo da su mu se JL i F osobno pohvalili da su sudjelovali u brojnim kaznenim djelima, da je Nacional došao u posjed Kutline eksplozivne prepiske s braćom JL i ĆL i da ih je CL u tim porukama optužio da su mu oteli radijski sustav najpopularnijih radijskih postaja kao što su Narodni radio, Antena, Radio Dalmacija i brojne druge; da je CL u internoj prepisci s braćom ĆL napisao da je pokojni zagrebački gradonačelnik bio njihov potrčko i vazal, a iznio je i optužbu da planiraju njegovo ubojstvo, da je CL upozorio da je Bandićeva administracija i nakon njegove smrti premrežena pojedincima koji su bili pod utjecajem Pripuzove organizacije, da je CL naveo kako je općepoznato da su pokojnog ML pripadnici Pripuzove organizacije šamarali i prisiljavali na razne stvari da je ML bio dio te hobotnice i da o tome on (CL) ima neposredna saznanja.

5.2.9. Iz ispisa s interneta na listu 103-106. spisa je vidljivo da je na portalu RTL Vijesti 31. prosinca 2021. objavljen članak „ ĆL reagirao na izjavu CL u RTL-u Danas: Netočna je, neosnovana i zlonamjerna“ u kojem članku je objavljen razgovor s ĆL u kojem isti demantira točnost navoda CL emitiranih u informativnom programu RTL televizije 28. prosinca 2021. da je naveo da je organizirani kriminal pod sofisticiranim vođenjem i koordinacijom braće ĆL ozbiljna ugroza za hrvatsko društvo i državu.

6. Razmatrajući dokaze, sud je prihvatio kao autentičnu snimku i dokumentaciju priloženu u spis budući da autentičnost tijekom postupka nije dovedena u pitanje. Nisu prihvaćeni dijelovi iskaza svjedoka ĆL u onom dijelu u kojem su suprotni ispravama te stavovima suda budući da su usmjereni na neutemeljeno održavanje osnovanosti privatne tužbe, dok su ostali navodi u bitnome prihvaćeni. Obrana optuženice je u bitnome prihvaćena jer je logična, uvjerljiva i podudara se sa sadržajem isprava, općepoznatim činjenicama i logikom stvari. Napominje se da priložene isprave iz drugih sudskih predmeta koje je pokrenuo privatni tužitelj protiv drugih osoba nisu bile korisne za utvrđivanje činjeničnog stanja budući da niti jedan od tih predmeta nije završio pravomoćnom sudskom presudom kojom bi se utvrdile istinitost ili neistinitost navoda koji bi bili povezani s navodima koji su predmet ovog postupka.

7. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog optužbe da se ispita u svojstvu svjedoka TL na okolnosti o kojima je govorio privatni tužitelj u svom svjedočkom iskazu budući da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno provedenim dokazima. Imajući u vidu da su izvidi po zakonu tajni, nije bilo svrhovito tražiti podatke je li USKOK postupio na temelju navoda CL iz intervjua na televiziji N1 budući da USKOK ne bi smio dostaviti takve podatke pa je sud odbio i taj dokazni prijedlog.

7.1. Nije prihvaćen dokazni prijedlog optuženice da se od Erste banke d.d. pribavi podatak kada je zatvoren račun privatnog tužitelja i iz kojih razloga, a od Zagrebačke banke o razlozima izdavanja kartice privatnom tužitelju budući da je činjenično stanje dovoljno rasvijetljeno izvedenim dokazima.

8. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći i analizirajući svaki dokaz posebno i njihovu međusobnu povezanost sud je utvrdio da u postupku nije utvrđena kaznena odgovornost optuženice za kazneno djelo klevete iz čl. 149. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11. niti za kazneno djelo uvrede iz čl. 147. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11 .

9. Analizom spornog novinarskog teksta i činjeničnog opisa privatne tužbe sud je zaključio da bi kazneno djelo klevete iz čl. 149. KZ/11. mogle predstavljati slijedeće tvrdnje o privatnom tužitelju jer se njihova istinitost ili neistinitost može utvrditi, a mogle bi izazvati prezir i negaciju njegove ličnosti kod osoba kojima su dostupne:

- da je bio godinama u čvrstom i mutnom partnerstvu s bivšim gradonačelnikom ML;

- da je dio sprega koje su vladale Zagrebom;

- da su se privatni tužitelj i gradonačelnik ML zajedno našli i na optuženičkoj klupi u jednom od brojnih sudskih postupaka koji su se vodili protiv pokojnog ML i njegove družbe;

- da će to (suradnja s novom gradskom vlasti) biti veliki izazov za njegov način poslovanja, sigurno drugačiji od onoga na koji je s ML navikao;

- da je s privatnim tužiteljem iz dobro poznatih razloga nužno imati precizan i čvrst ugovor;

- da su svi ostali aspekti njegova funkcioniranja - glasine da je privatni prikriveni vlasnik pola grada i jedan od gospodara Zagreba da je s pokojnim ML bio u velikoj ljubavi začinjenoj šamaranjem i zavrtanjem ruku, da se u poslovanju služi nasilnim i mafijaškim metodama, da je, najnovije, na kriminalan način preuzeo velik i dio radijskog biznisa - u zoni odgovornosti posve drugih instanci u državi, istražnih i represivnih organa prije svega. Naime, iz tih izjava bi proizlazilo da se privatni tužitelj u svom poslovanju s Gradom i u suradnji s bivšim gradonačelnikom služio nezakonitim i nedopuštenim metodama koje su rezultirale sudskim postupkom, da ima znatan i nelegitiman utjecaj u Gradu i da je opasna osoba sklona nasilju. Te sve tvrdnje mogu izazvati prezir i osudu prema privatnom tužitelju od strane osoba kojima su postale poznate.

9.1. Prema odredbi iz čl. 149. KZ/11 kazneno djelo klevete čini onaj tko pred drugim za nekoga iznese ili prenese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita. Iz takvog zakonskog opisa proizlazi da se kazneno djelo klevete može počiniti samo s izravnom namjerom, a s kojom namjerom počinitelj postupa kada je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran u njihovo ostvarenje (čl. 28. st. 2. KZ/11). Prema tome, povezujući zakonsku definiciju izravne namjere s bitnim obilježjima kaznenog djela klevete, proizlazi da subjektivni element tog kaznenog djela postoji kada počinitelj zna za neistinitost činjenične tvrdnje koju iznosi za drugu osobu te je pritom svjestan da se radi o činjeničnoj tvrdnji koja može naškoditi njezinoj časti i ugledu (Nije potrebna namjera klevetanja odnosno povrede časti i ugleda koja se navodi u činjeničnom opisu .).

9.2. Kod takvog stanja stvari, za tvrdnje optuženice o glasinama („koje nisu Tomaševićeva briga ni nadležnost“ jer su „u zoni odgovornosti prvenstveno istražnih i represivnih organa“) - da je privatni tužitelj prikriveni vlasnik pola grada i jedan od gospodara Zagreba, da je s pokojnim ML bio u velikoj ljubavi začinjenoj šamaranjem i zavrtanjem ruku, da se u poslovanju služi nasilnim i mafijaškim metodama, da je, najnovije, na kriminalan način preuzeo veliki dio radijskog biznisa nije ostvareno obilježje kaznenog djela u vidu pouzdanog znanja počinitelja da se radi o neistinama (što je sastavnica subjektivnog elementa ovog kaznenog djela). Naime, iz sadržaja spornog teksta je vidljivo da optuženica za ove konkretne okolnosti o privatnom tužitelju ne tvrdi da izvjesno postoje, već je na temelju saznanja s kojima je raspolagala i čije izvore je spomenula u svojoj obrani, izrazila vjerojatnost njihovog postojanja jer ih je kvalificirala kao glasine. Dakle, pretpostavke - sumnje o postojanju činjenica, koje osoba, koja ih iznosi i temelji na određenim izvorima saznanja, valja razlikovati od situacije kada onaj tko iznosi takve činjenične tvrdnje pouzdano i izvjesno zna da su neistinite. Navedene glasine se očito temelje na navodima intervjua kojeg je HL dao 5. listopada 2021. novinaru ŽL u emisiji N1 televizije (citirano pod toč. 5.2.3. ove odluke), na članku naslova „ HL: Znam sve što je obitelj ĆL radila u [adresa], ML je bio njihov projekt“ objavljenom 5. listopada 2021. na internetskom portalu Index.hr (list 50.-53. spisa – citirano pod toč. 5.2.4. ove odluke) te na članku naslova „Leoparda više nema, kondor još leti/Tko je ĆL ML je zvao nadimkom, ekspresno je postao milijarder, a sad je Holdingu opalio ovrhu“ autorice NL koji je 14. listopada 2021. objavljen na portalu Danas.hr. (citirano pod toč. 5.2.5. ove odluke, nalazi se na listu 61.-63. spisa).

9.3. Kada bi se uzelo da se radi o činjeničnim tvrdnjama (a ne o glasinama koje po svojoj naravi ne mogu biti kleveta jer nisu iznesene kao podatak utemeljen na objektivnoj stvarnosti), tada je očito da je optuženica imala opravdani razlog vjerovati u njihovu istinitost jer se pozvala na sudski postupak „Afera Agram“ u kojem je privatni tužitelj bio optuženik zajedno s pok. gradonačelnikom ML, na intervjue CL i na novinarske izvore. Ti isti izvori saznanja su također temelj za daljnje tvrdnje optuženice da je privatni tužitelj bio godinama u čvrstom i mutnom partnerstvu s bivšim gradonačelnikom ML; da je dio sprega koje su vladale Zagrebom, kao i tvrdnja da je s privatnim tužiteljem iz dobro poznatih razloga nužno imati precizan i čvrst ugovor i da će to (suradnja s novom gradskom vlasti) biti veliki izazov za njegov način poslovanja, sigurno drugačiji od onoga na koji je s ML navikao.

9.4. Naime, HL je u televizijskom razgovoru s novinarom (kojeg je u bitnome 5. listopada 2021. prenio i portal Index.hr) rekao da je pok. gradonačelnik ML na početku svoj karijere bio projekt ĆL i JL jer su mu se „oni približili, napravili sitne usluge, malo zastrašivanja i premlaćivanja i počeli su cirkulirati prvi novci“ čime da je ML ušao u željezni stisak organizacije; da je „ ML pokušao nekoliko puta oteti se, ali to je završilo šamaranjem od UL i drugim maltretiranjem; da je sve što je ML radio u Zagrebu bilo pod njihovom kontrolom i uputom; da su na neki način potpuno kontrolirali njegov život i da ML nije mogao iz tog zagrljaja jer su oni sila i moć; da su oni određivali Bandićev politički život i sve poslove, kao i da su sve velike Bandićeve afere – posljedica njihovih interesa i halapljivosti. Vezano za preuzimanje radijskog posla, HL je naveo da je sa suradnicima dobio koncesiju za mrežu radio postaja, koje je kupio i čiji formalni vlasnik je u jednom trenutku postao ĆLŠ koji je 2017. uveo ĆL u vlasništvo radija, nakon čega je on (HL) tražio mirno rješenje s braćom ĆL, što je kod njih nemoguće „kad ono što otmu nikad ne vrate“. U odnosu na to je dalje rekao da je ĆL htio njega reketariti u iznosu 15.000.000 kn vezano za povrat vlasništva (ĐL) nad radijskim koncesijama, a da je princip njihovog rada da, ono što otmu, nikada ne vrate.

9.5. U članku NL objavljenom 14. listopada 2021. na portalu Danas.hr je navedeno da ĆL u vrijeme vladavine gradonačelnika ML „bio dio ekipe, dio političko-poslovne elite koja je gospodarila Zagrebom kroz različite aspekte poslovanja, a u zadnjoj fazi mandata pokojnog ML - smatralo se da je bio jači i od njega samog“. Također je navedeno da je iz snimanih razgovora između ML i ĆL koji su reproducirani u sudskom postupku protiv ML, ĆL i drugih vidljivo da gradonačelnik „zvuči više kao potrčko, kao operativac koji traži mjesto za istovar.“ Isto tako je navedeno da je ĆLŠ u razgovoru za RTL Direkt rekao da u Zagrebu ne postoji nitko značajniji u poslovnom segmentu tko nije radio ili susreo barem jednog od članova te obitelji čime je isti tako zapravo i sam posvjedočio o snazi utjecaja ob itelji ĆL.

9.6. Vezano za tvrdnju da je s privatnim tužiteljem iz dobro poznatih razloga nužno imati precizan i čvrst ugovor i da će to (suradnja s novom gradskom vlasti) biti veliki izazov za njegov način poslovanja, sigurno drugačiji od onoga na koji je s ML navikao - ista se očito odnosi na navode CL prema kojima je privatni tužitelj sklon nezakonitim i problematičnim metodama rješavanje odnosa s poslovnim partnerima (poput odnosa s pok. gradonačelnikom) zbog čega je optuženica izvela zaključak da bi za novog gradonačelnika bilo uputno precizno definirati prava i obveze.

9.7. Prema tome, sporne tvrdnje (da je privatni tužitelj bio godinama u čvrstom i mutnom partnerstvu s bivšim gradonačelnikom ML; da je dio sprega koje su vladale Zagrebom, kao i tvrdnja da je s privatnim tužiteljem iz dobro poznatih razloga nužno imati precizan i čvrst ugovor i da će to (suradnja s novom gradskom vlasti) biti veliki izazov za njegov način poslovanja, sigurno drugačiji od onoga na koji je s ML navikao) imaju logičan i smislen temelj u navodima CL i NL, činjenici vođenja kaznenog postupka protiv privatnog tužitelja i sadržajima koji su izneseni tijekom tog kaznenog postupka i potom u medijima.

9.8. Vezano za navode CL iznesene u razgovoru s novinarom ŽL na kojima se u većoj mjeri temelje sporni navodi optuženice izneseni u tekstu, sud je zaključio da je optuženica imala osnovanog razloga vjerovati njegovim tvrdnjama budući da je isti u intervjuu više puta ponovio da stoji iza svih svojih tvrdnji, da posjeduje dokumentaciju o onome što je govorio, da se ne boji tužbi, da se puno družio s braćom ĆL jer je u kumskom odnosu sa JL i da su se u tim druženjima braća JL imali potrebe hvalisati. Na uvjerljivost njegovih navoda ukazuje okolnost da su zamjenici ravnatelja USKOK-a obavili s ĐL razgovor u Mostaru (što ukazuje na okolnost da su posvetili ozbiljnu pažnju njegovim tvrdnjama), a što zacijelo ne bi učinili pod pretpostavkom da se radi o čistim dezinformacijama i konstrukcijama. Također je HL spomenuo da je bio u kontaktu s tajnim službama iz istih razloga.

9.9. Kad se dalje uzme u obzir da se u vrijeme pisanja spornog teksta na Županijskom sudu u Zagrebu vodio kazneni postupak protiv privatnog tužitelja i pok. gradonačelnika ML zbog kaznenih djela zlouporaba i korupcije koji se kolokvijalno nazivao „Afera Agram“, a nužna pretpostavka za vođenje takvog kaznenog postupka je osnovana sumnja (dakle, ne bilo kakva pretpostavka nego veći stupanj vjerojatnosti utemeljen na dokazima) da su kaznena djela počinjena, tada sud zaključuje da je optuženica imala dodatnih razloga za uvjerenje u istinitost svojih navoda o privatnom tužitelju.

9.10. Kao što je to već prethodno spomenuto, u kriminalnu zonu kaznenog djela klevete iz čl. 149. KZ/11 ulazi samo postupanje počinitelja koji izvjesno i pouzdano zna da su činjenične tvrdnje koje iznosi neistinite. Slijedom svega navedenog, a u izostanku uvjerljivih dokaza koji bi nesumnjivo upućivali na zaključak da je optuženica u vrijeme pisanja spornog članka pouzdano i izvjesno znala da su činjenične tvrdnje neistinite, u konkretnom slučaju nije dokazano postojanje jednog od bitnih obilježja kaznenog djela klevete iz čl. 149. KZ/11. Kod takvog stanja stvari, nije bilo potrebe za daljnjim provjeravanjem jesu li te tvrdnje istinite ili neistinite jer je dovoljan izostanak dokazanosti jednog od bitnih obilježja da bi se isključila dokazanost kaznenog djela.

9.11. Tvrdnja da su se privatni tužitelj i gradonačelnik ML zajedno našli i na optuženičkoj klupi u jednom od brojnih sudskih postupaka koji su se vodili protiv pokojnog ML i njegove družbe je istinita jer je privatni tužitelj u svom iskazu potvrdio da se u vrijeme objavljivanja spornog članka vodio kazneni postupak protiv njega, ML i drugih osoba, kao i da je protiv njega vođena istraga. Nadalje, to je i općepoznata činjenica jer su mediji u to vrijeme svakodnevno prenosili događaje iz sudnice, kao što je i općepoznato da se taj postupak vodio zbog kaznenih djela zlouporaba i korupcije vezano za tadašnju gradsku vlast (tzv. Afera Agram). Stoga, vezano za ovu tvrdnju nije dokazano obilježje u vidu neistinitosti. Na takav zaključak nije od utjecaja okolnost što je privatni tužitelj naknadno bio oslobođen u tom kaznenom postupku.

10. Sud je zaključio da su slijedeće tvrdnje optuženice o privatnom tužitelju vrijednosni sudovi:

- „Ako ne može drukčije, može li JL pošteno“,

- da je ozloglašeni poduzetnik,

- da je postao simbol koruptivnih sprega i da je dio banditske družbe pokojnog ML.

10.1. Naime, radi se o tvrdnjama čija istinitost ili neistinitost se ne može provjeriti, a koje mogu po svom značenju sadržavati omalovažavajući stav prema osobi na koju se odnose pa je sud u odnosu na ove tvrdnje razmotrio sadrže li kazneno djelo uvrede u smislu čl. 147. KZ/11. Da bi postojalo kazneno djelo uvrede iz čl. 147. KZ/11. mora se utvrditi izražavanje omalovažavanja druge osobe i nepoštivanja njezinog ljudskog dostojanstva putem negativnog vrijednosnog suda o toj osobi. Navodi u smislu definicije klevete iz čl. 147. KZ/11. moraju biti takvi da su prikladni umanjiti društveni i profesionalni ugled oštećenika, vode poniženju, zlonamjerni su i pogodni te usmjereni da naštete časti i ugledu.

10.2. Stoga je sud bio dužan provjeriti jesu li u tvrdnjama optuženice sadržane uvrede u smislu čl. 147. KZ/11. i je li bilo razloga za isključenje protupravnosti u smislu čl. 148.a KZ/11. na koje se pozivala u svojoj obrani.

10.3. Tvrdnje o nepoštenju, ozloglašenosti kao poduzetnika, simboliziranju koruptivnih sprega i članstvu u banditskoj službi pokojnog ML su pogodne za izazivanje prezira prema osobi na koju se odnose.

10.4. Odredba čl. 148.a KZ/11. propisuje: „Nema kaznenog djela iz članka 147. ovoga Zakona ako je počinitelj obilježja ostvario u znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju dužnosti propisane zakonom, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, u novinarskom poslu ili obrani nekog prava, a to je učinio u javnom interesu ili zbog drugih opravdanih razloga.“

10.5. U postupku nije bilo sporno da su te tvrdnje iznesene u javnoj informaciji i u novinarskom poslu optuženice. Naime, općepoznata je činjenica da je optuženica cijenjena i ozbiljna novinarka koja se desetljećima bavi aktualnim društvenim temama. Pitanje zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu i način kako će taj problem rješavati novoizabrani zagrebački gradonačelnik RL svakako je pitanje od javnog interesa, pogotovo imajući u vidu da raniji gradonačelnik ML taj problem nije uspješno rješavao budući da je način zbrinjavanja otpada tijekom njegovih mandata bio zastario, neadekvatan sa stanovišta zaštite ljudskog zdravlja i neodrživ budući da više nema prostora na odlagalištu. To su sve općepoznate činjenice objavljivane na dnevnoj bazi u sredstvima javnog informiranja i medijima. Iz cjelokupnog sadržaja sporne kolumne optuženice (koju je sud u cijelosti citirao pod toč. 5.2.1. ovog obrazloženja) je vidljivo da se taj novinarski tekst bavi pitanjem rješavanja problema zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu te načina na koji će nova gradska vlast rješavati taj problem i to se dovodi u vezu s odnosom između ranijeg gradonačelnika ML i privatnog tužitelja (koji ima trgovačka društva koja su bila ranije i sada angažirana za taj posao), povezanošću između ML i privatnog tužitelja te, slijedom toga, utjecajem privatnog tužitelja u gradu. Fokus teksta optuženice nije na privatnom tužitelju u osobnom smislu i sve što je rečeno o privatnom tužitelju je rečeno u kontekstu problema sa zbrinjavanjem otpada u Gradu Zagrebu i nove gradske vlasti koja treba rješavati taj problem. Dakle, sporni tekst nije usmjeren na privatnog tužitelja osobno, nego na pitanje suradnje njegovih trgovačkih društava s pok. gradonačelnikom pri čemu je spomenut historijat njihovih odnosa (koji se temelji na više uvjerljivih izvora kako je ovdje obrazloženo) te na daljnje pitanje buduće suradnje trgovačkih društava privatnog tužitelja s novim gradonačelnikom. Sporni navodi spomenuti u privatnoj tužbi kao uvrede su samo interpretacija svih onih tvrdnji koje su već ranije iznesene u intervjuu CL, novinarskom članku NL objavljenom na portalu Danas.hr. i u drugim izvorima koje je optuženica spomenula u svojoj obrani.

10.6. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud je zaključio da postoji razlog za isključenje protupravnosti za kazneno djelo uvrede i tvrdnje optuženice o privatnom tužitelju citirane pod toč. 10. ovog obrazloženja. Da postoji razlog za isključenje protupravnosti ukazuje i okolnost što se sporni navodi nisu osobnog sadržaja, ne predstavljaju teške oblike negativnih vrijednosnih sudova i nisu zlonamjerni, iako su nesumnjivo kritični i stilski živopisni što je sastavni dio novinarskog načina pisanja, pogotovo u kolumni koja po naravi ima sastavnicu u vidu autorskog komentara i autorskog stila izražavanja.

11. Dakle, sud je zaključio da neke izjave ne predstavljaju kazneno djelo, u odnosu na neke izjave nisu dokazana obilježja kaznenog djela, a u odnosu na neke izjave postoje razlozi isključenja protupravnosti. Stoga je optuženu ŠL oslobodio optužbe na temelju čl. 453. ZKP/08.

12. Ovaj sud je razmotrio ponašanje optuženice i sa stanovišta odredbi Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.; u daljnjem tekstu: Ustav) i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.; u daljnjem tekstu: Konvencija) s obzirom da Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama zahtijeva i tu vrstu analize.

12.1. Ova materija je regulirana čl. 16. Ustava koji propisuje „Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." i čl. 38. Ustava koji propisuje: „Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu ... govora i javnog nastupa …“ Mjerodavne odredbe Konvencije se nalaze u čl. 10. koji propisuje slobodu izražavanja na način: „(1) Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. (...) i (2) Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni ... radi zaštite ugleda ili prava drugih“

12.2. Dakle, s jedne strane postoji jamstvo slobode mišljenja i iznošenja misli propisano čl. 38. st. 1. i 2. Ustava te čl. 10. Konvencije, a s druge strane postoji ograničenje te slobode ili prava razmjerno naravi potrebe propisano u čl. 16. st. 2. Ustava. Dovodeći u vezu ta dva suprotstavljena prava, sud je zaključio da u ovoj situaciji nije potrebna intervencija suda kažnjavanjem optuženice i da ne postoji prijeka društvena potreba koja zahtijeva da se pravu privatnog tužitelja na zaštitu njegovog ugleda dade prednost pred pravom optuženice na slobodu izražavanja i općeg interesa za zaštitu slobode izražavanja.

12.3. Naime, u okolnostima u kojima sporne izjave mogu utjecati na ugled, čast, dostojanstvo ili prava privatnog tužitelja, taj odnos suprotstavljanih vrijednosti potrebno je rješavati vaganjem relevantnih čimbenika koji se odnose na dvije zaštićene vrijednosti: s jedne strane, pravo na slobodu izražavanja, i s druge strane, pravo na poštovanje osobnog života drugih. Riječ je o pravima koja zaslužuju jednaku zaštitu te je potrebno postići pravičnu ravnotežu tih prava. Stoga je i u balansiranju ova dva prava Europski sud za ljudska prava u predmetu Axel Springer AG protiv Njemačke postavio kriterije koji služe kao temelj ocjene je li u konkretnom slučaju postignuta pravična ravnoteža između ova dva sukobljena prava: a) doprinos debati od javnog interesa; b) koliko je osoba o kojoj je riječ poznata u javnosti; c) tema novinskog napisa; d) prijašnje ponašanje osobe o kojoj je riječ; e) sadržaj, forma i posljedica objave spornog teksta; f) okolnosti pod kojima je autor došao do spornih informacija

a) Je li objavljeni članak doprinio raspravi o pitanju od javnog interesa i koja je bila tema članka?

Osporeni tekst objavljen je na internetskom portalu u kojem je optuženica kao autorica iznijela problematiku zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu i na koji način će se nova gradska vlast nositi s tim problemom s obzirom da su trgovačka društva privatnog tužitelja najbolji ponuđači za tu uslugu, koju u konačnici plaćaju građani. Optuženica se također osvrnula na raniji način rješavanja tog problema od strane pok. gradonačelnika, njegovu suradnju i osobne odnose s privatnim tužiteljem, kao i na činjenicu da se protiv privatnog tužitelja vodi kazneni postupak zbog zlouporabi vezano za gradski novac. Navedena tema je bez sumnje od javnog interesa jer pitanje zbrinjavanja otpada određuje kvalitetu života građana koji izdvajaju velik novac da bi se to riješilo na adekvatan način, a bavljenje takvim temama je sastavni dio zadaće medija u demokratskom društvu.

b) Koliko je privatni tužitelj poznat u javnosti i kakvo je bilo njegovo prijašnje ponašanje?

Privatni tužitelj je poznati poduzetnik čija se trgovačka društva bave zbrinjavanjem otpada i na taj način obavljaju poslove u milijunskim vrijednostima za Grad Zagreb, što u konačnici plaćaju građani te je kao takav poznat širokoj javnosti. Stoga je on kao javna osoba dužan pokazati veći stupanj tolerancije pogotovo uzimajući u obzir da pitanja o kojima je pisala optuženica ne spadaju u sferu njegove privatnosti. Njegovo ponašanje je i prije ovog članka bilo predmet komentara i kritičke analize u medijima.

c) Okolnosti pod kojima je optuženica došla do informacija

Navedene okolnosti su detaljno objašnjene u ovoj odluci pod toč. 9.2 – 10.6. obrazloženja. Stoga okolnosti pod kojima je optuženica došla do informacija o privatnom tužitelju i kasnije iskoristila u članku ne upućuju na zaključak o bilo kakvom vidu pogrešnog tumačenja ili neprimjerenog komentiranja činjenica vezanih uz privatnog tužitelja koje su već od prije poznate u javnosti.

d) Tema, sadržaj, forma i posljedica objave spornog teksta

Povod za objavu spornog članka je bilo odnos nove zagrebačke gradske vlasti s društvima privatnog tužitelja vezano za zbrinjavanje otpada u gradu te komparacija aktualne suradnje s onom koju su imali pok. gradonačelnik i privatni tužitelj. Privatni tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi zbog spornog teksta pretrpio znatniju štetu ili da bi konkretan članak negativno utjecao na njegov život. Okolnost što je imao problema prilikom ostvarivanja prava na bankovnu karticu nisu takve da bi predstavljale teži oblik posljedica na njegov osobni život. Okolnosti zazora poslovnih partnera i gubitaka poslova privatni tužitelj nije ničim dokumentirao.

12.4. Stoga je ovaj sud ocijenio da je cilj novinarskog teksta optuženice bio skrenuti pozornost javnosti na pitanja od javnog interesa, a kod takvih pitanja postoji visok stupanj zaštite slobode mišljenja i izražavanja misli, odnosno vrlo mali prostor za njezino ograničenje. Kaznena osuda zbog ukazivanja na aktualne i ranije probleme u zbrinjavanju otpada te trošenja javnog novca u te svrhe te nepravilnosti u postupcima ranijeg gradonačelnika sa čime je povezan privatni tužitelj imalo bi obeshrabrujući učinak (eng. chilling effect) na ostvarivanje slobode izražavanja. Imajući na umu sve gore navedene okolnosti, ovaj sud je utvrdio postajanje prijeke društvene potrebe da se dade prednost pravu optuženice, novinarke na slobodu izražavanja i postojanje općeg interesa za zaštitu slobode izražavanja kada je riječ o raspravi od javnog interesa nad pravom privatnog tužitelja na zaštitu njegovog ugleda.

12.5. Ustavni sud Republike Hrvatske je u odluci broj: U-III-4023/2020. od 20. rujna 2023. naveo da su novinari i političari najzaštićenija skupina kad je riječ o ograničenju slobode izražavanja jer je njihova uloga širenje ideja i poticanje rasprava od općeg interesa.

13. Slijedom navedenog, nema kaznene odgovornosti niti sukladno kriterijima Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava

14. Na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08. sud je odlučio da je privatni tužitelj dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. i 7. Zakona o kaznenom postupku, i to paušalnu svotu od 1.000,00 € te trošak nužnih izdataka optuženice i nužnih izdataka i nagradu braniteljice u iznosu koji će se odrediti posebnim rješenjem. Trošak paušalne svote je određen razmjerno složenosti ovog postupka i broju provedenih rasprava što je sud doveo u ravnotežu sa činjenicom da je privatni tužitelj vlasnik društva koje s Gradom Zagrebom ostvaruje poslovanje u milijunskim iznosima (u spornom tekstu se spominje 36 milijuna kuna, odnosno cca 4.778.020,00 €), što znači da isti ostvaruje dobiti u visokim iznosima te je u mogućnosti naknaditi ovaj trošak postupka bez ugrožavanja svoje egzistencije.

14.1. Privatni tužitelj je dužan paušalni trošak platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, a protekom tog roka presuda u odnosu na troškove postaje ovršna.

14.2. U slučaju da privatni tužitelj ne ispuni obvezu u tom roku, presuda će se dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu na naplatu putem ovrhe u skladu sa čl. 181. st. 4. i 5. Zakona o kaznenom postupku.

15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 26. rujna 2025.

Sudac:

Ivona Horvatić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od pisanog primitka iste, žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili poštom preporučeno u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1.Privatni tužitelj ĆL

2. opunomoćenici, odvjetnik Ivan Stanić i odvjetnik Nikola Mandić

3. optužena ŠL

4. braniteljica, odvjetnica Marijana Tomić

5. u spis