Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kv II-Us-25/2025-2
Kir-Us-91/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
RJE Š ENJE
Županijski sud u Zagrebu , u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak , kao predsjednice vijeća , te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik , kao članica vijeća , uz sudjelovanje sudskog savjetnika Domagoja Grgurevića kao zapisničara , u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljene ČUi dr., zbog kaznenog djela iz članka 291. stavaka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.) , odlučujući povodom žalbe oštećenog kao tužitelja AU, podnesene protiv rješenja suca istrage poslovni broj Kir-Us-91/2024 od 25. ožujka 2025. , u sjednici vijeća održanoj 26. rujna 2025. ,
rije š io je
Odbija se žalba oštećenog kao tužitelja AUkao neosnovana.
Obrazloženje
1. Rješenjem suca istrage poslovni broj Kir-Us-91/2024 od 25. ožujka 2025. , na temelju članka 225. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje u tekstu: ZKP) , odbijen je kao neosnovan prijedlog za provođenje istrage oštećenog kao tužitelja AUod 12. kolovoza 2024. , protiv 1. osumnjičene ČU, 2. osumnjičenog ŠUi 3. osumnjičenog ŽU, zbog kaznenog djela iz članka 291. stavaka 1. i 2. KZ/11 .
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnio je okrivljeni AU osobno, zbog „nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog kaznenog prava na nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje te bitne povrede pravila kaznenog postupka“. U bitnome smatra da mu je pobijanom odlukom uskraćeno pravo na pristup sudu te da nije obrazložen zaključak kako ne postoji osnovana sumnja da bi osumnjičenici počinili prijavljeno kazneno djelo, pri čemu polemizira sa zaključcima nadležnih tijela u disciplinskom postupku. Drži kako pravomoćnost rješenja donesenog u disciplinskom postupku ne može biti dokaz da ne postoji osnovana sumnja da su osumnjičenici u tom postupku počinili kazneno djelo. Predlaže da se „stavi van snage, ukine ili poništi ovdje pobijano rješenje sutkinje istrage“ te da se provede istraga.
3. Žalba nije osnovana.
4. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je i na zakonu osnovano sudac istrage odbio prijedlog oštećenog kao tužitelja AU za provođenje istrage protiv 1. osumnjičene ČU, 2. osumnjičenog ŠU i 3. osumnjičenog ŽU, zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavaka 1. i 2. KZ/11., pri čemu je za takvu odluku dao dostatne i relevantne razloge.
5. Iz sadržaja spisa proizlazi kako oštećeni kao tužitelj Klement Korda 1. osumnjičenoj ČU, 2. osumnjičenom ŠU i 3. osumnjičenom ŽU u bitnome na teret stavlja da su, kao članovi Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, donijeli pogrešnu odluku budući da nisu odbacili zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka koji je podnesen protiv njega, već su takav zahtjev neosnovano prihvatili i utvrdili odgovornost oštećenika kao tužitelja za propuste u rješavanju spornog upravnog predmeta (takvu je odluku, valja napomenuti, potvrdilo nadležno drugostupanjsko tijelo).
6. Kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. KZ/11. službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Stavkom 2. istoga članka propisano je da, ako je kaznenim djelom iz stavka 1. pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
7. Nije u pravu oštećeni kao tužitelj AU kada ističe kako sudac istrage nije obrazložio zaključak o tome da ne postoji osnovana sumnja da bi osumnjičenici počinili inkriminirano kazneno djelo, odnosno kada upire na povredu prava na obrazloženu sudsku odluku, čime zapravo sadržajno upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP i na to da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama
7.1. S tim u vezi, ponajprije je potrebno istaknuti kako pravo na obrazloženu sudsku odluku kao dio prava na pravično suđenje zajamčenog člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17. – dalje u tekstu: Konvencija) ne znači obvezu sudova da daju detaljan odgovor na svaku iznesenu tvrdnju stranaka. Imajući u vidu da se zaključak suca istrage o tome kako ne postoji osnovana sumnja da bi osumnjičenici počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavaka 1 i 2. KZ/11. temelji na ozbiljnim, dostatnim i relevantnim razlozima, koje u cijelosti prihvaća i ovo vijeće, neosnovano oštećenik kao tužitelj navodi da je pobijano rješenje nedostatno obrazloženo.
7.2. Naime, sudac istrage je ispravno zaključio kako iz prijedloga za provođenje istrage niti iz podataka u spisu u ovom predmetu ne proizlazi da bi 1. osumnjičena ČU, 2. osumnjičeni ŠU i 3. osumnjičeni ŽU na bilo koji način zlouporabili svoj položaj i ovlast te time oštećenom kao tužitelju AU prouzročili štetu. Stav koji su osumnjičenici, kao članovi Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, izrazili u prvostupanjskoj odluci, ne predstavlja kazneno djelo samo zato što ga oštećenik kao tužitelj smatra nezakonitim i nepravilnim. Osim toga, iz sadržaja prijedloga za provođenje istrage te iz žalbe ne proizlaze druge okolnosti koje bi upućivale na postojanje osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela.
7.3. Slijedom navedenog, nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP na koju neosnovano sadržajno upire oštećeni kao tužitelj AU, niti je povrijeđeno pravo oštećenika kao tužitelja na obrazloženu sudsku odluku. Pri tome, imajući u vidu da je sudac istrage uzeo u obzir ključne navode oštećenika kao tužitelja i utvrdio sve odlučne činjenice, promašen je žalbeni navod o tome da je pobijanim rješenjem došlo do povrede prava na pristup sudu te povreda prava na učinkovit pravni lijek.
8. Nadalje, oštećenom kao tužitelju AU se napominje kako predmet pobijanog rješenja i predmet odlučivanja ovog vijeća povodom podnesene žalbe ne može biti preispitivanje pravilnosti i zakonitosti odluka donesenih u disciplinskom postupku, slijedom čega na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja nisu od utjecaja opširni žalbeni navodi kojima oštećenik kao tužitelj obrazlaže, kako on to smatra, nepravilno i nezakonito postupanje članova prvostupanjskog disciplinskog suda.
9. S tim u vezi, iako pravomoćnost rješenja donesenog u disciplinskom postupku sama po sebi općenito gledajući ne može biti neoborivi dokaz o tome da ne postoji osnovana sumnja da su osobe koje provode takav postupak počinile kazneno djelo, sudac istrage je ispravno utvrdio da u okolnostima konkretnog slučaja, osim načelnog neslaganja sa stavovima i zaključcima 1., 2. i 3. osumnjičenika kao članova Prvostupanjskog disciplinskog vijeća Carinske uprave, oštećenik kao tužitelj uopće ne iznosi bilo kakve okolnosti iz kojih bi proizlazilo postojanje osnovane sumnje da bi osumnjičenici zlouporabili svoj položaj ili ovlast.
10. Slijedom svega navedenog, a budući da je sudac istrage ispravno odbio kao neosnovan prijedlog oštećenog kao tužitelja AUza provođenje istrage, neosnovani su i žalbeni navodi kojima se upire na to da sudac istrage nije ispitao osumnjičenike te time utvrdio pravo stanje stvari jer sudac istrage nije obvezan provesti dokazne radnje, odnosno nalagati njihovu provedbu kada se odbije prijedlog za provođenje istrage sukladno odredbi članka 225. stavka. 3. ZKP .
11. S obzirom na to da žalbenim navodima nisu dovedeni u dvojbu ispravnost i zakonitost pobijane odluke, a ispitivanjem pobijanog rješenja nisu nađene povrede iz članka 494. stavka 4. ZKP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP-a odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Zagrebu 26. rujna 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA :
Lidija Vidjak
