Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1483/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ljiljane Banac, kao predsjednice vijeća, sutkinje Biserke Trstenjak-Opačak, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Tatjane Varžić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Denisu Pediću, odvjetnik iz Popovače, protiv tuženika ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Klaić&Klaić iz Kutine, radi iseljenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Ps-4/2024-29 od 8. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 25. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba tužiteljice kao osnovana, ukida presuda Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Ps-4/2024-29 od 8. svibnja 2025. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: „Nalaže se tuženiku ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da iseli iz nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], Katastarska općina [katastarska općina], označene kao katastarska čestica broj [katastarska čestica] Oranica [adresa] u [adresa] sa 436 čhv i katastarska čestica broj [katastarska čestica] Livada [adresa] u [adresa] sa 117 čhv, kao i da ovu nekretninu oslobodi svih svojih stvari i osoba, te preda u nesmetan posjed tužiteljici PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].“
II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."
2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu podnijela je tužiteljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP). Predlaže preinačiti pobijanu presudu i u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev uz dosudu troškova postupka i troškova žalbenog postupka, podredno predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno raspravljanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužiteljice, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije učinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Osnovano međutim, tužiteljica u žalbi ukazuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su nejasni zbog čega pobijanu presudu nije moguće ispitati.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se tuženiku naloži iseliti iz nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].
8. Tuženik se u postupku pred prvostupanjskim sudom pozvao na povredu prava na dom.
9. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da je u predmetnoj nekretnini (kući ) tuženik živio s majkom tužiteljice od 2004. pa do njene smrti 2021., dakle 17 godina neprekidno, da je navedena nekretnina stalno mjesto prebivališta tuženika i da nema drugi dom pa zaključuje da je tuženik imao trajnu i dostatnu vezu s ovom nekretninom da bi se ista mogla smatrati njegovim domom pa njegovo iseljenje predstavlja miješanje u tuženikovo pravo na dom. Prvostupanjski sud navodi i da je proveo test razmjernosti suprotstavljenih pravnih interesa stranaka i mišljenja je da legitimni interes tužiteljice da može kontrolirati svoje vlasništvo dolazi na drugo mjesto u odnosu na tuženikovo pravo na dom, jer je tuženik starija osoba, živi od mirovine koja iznosi 300,00 eura te nije u mogućnosti riješiti svoje stambeno pitanje.
10. Osnovano tužiteljica u žalbi ukazuje da prvostupanjski sud nije dao jasne razloge zašto daje prednost pravu na dom tuženika u odnosu na privatno vlasništvo tužiteljice te da nije imao u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, osobito da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine, da sud nije jasno obrazložio ima li tuženik valjanu pravnu osnovu stanovanja u predmetnoj nekretnini, da tuženik od 2021. (od smrti majke tužiteljice) nije poduzeo ništa da pokuša riješiti svoje stambeno pitanje u okviru sustava socijalne skrbi, da tuženik ima punoljetnu djecu te da ne plaća najam.
11. Pravo na dom predstavlja pravo pojedinca na zaštitu od miješanja u njegov dom, uključujući iseljenje, a regulirano je člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06 - dalje: Konvencija). Ovo pravo podrazumijeva da svako miješanje mora biti propisano zakonom, težiti legitimnom cilju i biti nužno u demokratskom društvu, uz obavezu suda da ispita sve konkretne okolnosti slučaja.
12. Prvostupanjski sud je samo obrazložio da se na strani tuženika radi o domu. Međutim sud nije pravilno proveo test razmjernosti. Test razmjernosti i razumnost predložene mjere kojom se zadire (miješa) u pravo na dom osobe o kojoj je riječ provodi se kako je već navedeno pomoću tri eliminacijska pitanja. Pored utvrđenja je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, potrebno je utvrditi i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. To znači da sud mora utvrditi koji je temeljni razlog za traženje iseljenja, je li se kod opravdanog cilja isti mogao postići blažom mjerom i ispitati je li miješanje (iseljenje) razmjerno cilju koji bi se želio postići, odnosno je li u konkretnom slučaju to miješanje razmjerno naravi potrebe za ograničenjem vlasničkopravnih ovlasti tužiteljice i prava tuženika na dom. Prilikom ocjene je li iseljenje tuženika nužno i je li legitimno moraju se imati u vidu sve konkretne okolnosti slučaja, kao i savjesnost obje stranke.
13. Na sva ova pitanja prvostupanjski sud nije dao odgovor.
14. Stoga, bez pravilnog provođenja testa razmjernosti nije moguće ni ocijeniti pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da bi iseljenjem bilo povrijeđeno pravo na dom tuženika.
15. Slijedom navedenog valjalo je presudu prvostupanjskog suda ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
16. Kako je ukinuta presuda u pogledu glavne stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka (toč. II. izreke pobijane presude).
17. O zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a).
18. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci, na temelju čl. 369. st. 1. ZPP-a.
19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu postupka na koju mu je ukazano i ponovno odlučiti o osnovanosti zahtjeva tužiteljice i odluku valjano obrazložiti. Prvostupanjski sud treba jasno navesti razloge iz kojih proizlazi ocjena ima li tuženik pravnu osnovu za daljnje posjedovanje predmetne nekretnine te će provesti test razmjernosti imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja kao i savjesnost obje stranke.
Osijek, 25. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Banac
