Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1593/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Krunoslave Dropulić predsjednice vijeća, sutkinje Štefice Bukvić izvjestiteljice i članice vijeća i suca Tomislava Šimića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Samaržija, odvjetnik iz [adresa], protiv tuženika RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koga zastupa punomoćnik Marko Gašević, odvjetnik iz [adresa], radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1980/2018-43 od 29. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 25. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1980/2018-43 od 29. svibnja 2025.
II. Zahtjev tužiteljice i zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka odbijaju se kao neosnovani.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice MP, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji glasi:
"I. Tuženik RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je tužiteljici MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], predati u suposjed zajedničke dijelove nekretnine u [adresa], koja je upisana u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], zk-tijelo II. u naravi "Obiteljska kuća, popisni broj 9801 u [adresa], i to dvije prostorije u podrumu, izbu s WC-om ispod stubišta u podrumu nekretnine, tavan nekretnine, dvorište iza nekretnine te tri garaže u dvorištu nekretnine.
II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi i troškove ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za 3 postotna poena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 75/15). "
III. Nalaže se tužiteljici MP, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku RP, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 1.780,60 EUR, u roku 15 dana."
2. Navedenu presudu, pravovremenom žalbom pobija tužiteljica zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda i u cijelosti usvoji tuženi zahtjev, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje pred drugim sucem pojedincem. Traže trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu i presudu.
3. U odgovor na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužiteljice, predlaže žalbu odbiti i potvrditi pobijanu presudu. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba nije osnovana
5. Ispitujući pobijanu presudu, postupak koji je prethodio njezinom donošenju, žalbene navode, kao i navode iz odgovora na žalbu, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5.1. Nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju neosnovano u žalbi ukazuje tužiteljica jer pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, jasna je i može se ispitati.
5.2. Nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 1 u svezi čl. 8. ZPP-a jer je sud prvog stupnja provedene dokaze ocijenio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
5.3. Neosnovani su žalbeni navodi tužiteljice kojima ona upire na povredu odredbe čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 6/99 i 8/99; u daljnjem tekstu: Konvencija) koja je u primjeni na temelju odredbi Zakona o potvrđivanju Konvencije ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak i 14/02), te čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, jer joj je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje sa aspekta prava na obrazloženu sudsku odluku, a koje od sudova zahtijeva da za svoju odluku, s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja, daju dostatne i relevantne razloge. Naime, pobijana presuda sadrži dostatne i pravno relevantne razloge što strankama pokazuje da je njihov predmet zaista ispitan te jamči zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih tijela javne vlasti. Stoga se ne može govoriti o arbitrarnosti u odlučivanju i povredi prava na pravično suđenje te izostanak bilo kakve pravne sigurnosti tužiteljice.
6. Predmet spora su zahtjevi tužiteljice da joj tuženik preda u suposjed zajedničke dijelove nekretnine u [adresa], koja je upisana u zemljišne knjige [adresa], zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], zk tijelo II. u naravi obiteljska kuća, popisni broj 9801 u [adresa], i to dvije prostorije u podrumu, izbu s WC-om ispod stubišta u podrumu nekretnine, tavan nekretnine, dvorište iza nekretnine te tri garaže u dvorištu nekretnine.
7. Sud prvog stupnja je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
8. Sud prvog stupnja je utvrdio odlučne činjenice:
- da su na temelju Ugovora o darovanju sklopljenog 24. studenog 2000. tužiteljica i njezin sada pokojni suprug RP kao darodavci i suvlasnici nekretnine u jednakim dijelovima, darovali svom sinu RP svoje suvlasničke dijelove nekretnine i to: trosobni komforni stan na I. katu kuće sa stubištem u prizemlju, kao posebni dio zgrade, obiteljske kuće pop. broj 9801 u [adresa], upisan u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica], povezana s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine u smislu odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,
- da su u čl. 5 Ugovora o darovanju stranke tog Ugovora ugovorile da darodavci na cijeloj nekretnini iz čl. 1. Ugovora o darovanju imaju pravo osobne služnosti stanovanja,
- da se je na temelju Ugovora o darovanju tuženik uknjižio kao vlasnik zk. tijela II. 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) - trosobni komforni stan na I (prvom) katu sa stubištem u prizemlju, a koji stan se nalazi i obiteljskoj kući pop. broj 9801 u [adresa] izgrađenoj na čk. br. 8184/17 k. o. [katastarska općina] te je na zk. tijelu II. 1. uknjiženo pravo služnosti stanovanja za korist tužiteljice i njezinog supruga RP,
- da je na temelju Kupoprodajnog ugovora sklopljenog 31. svibnja 2000. tuženik kao kupac od MPA kao prodavatelja kupio prizemni trosobni komforni stan sa ulazom iz dvorišta i prizemnog podesta koji se nalazi u obiteljskoj kući pop. broj 9801 u [adresa] izgrađenoj na čk. br. 8184/17 k. o. [katastarska općina] upisano kao zk. tijelo II.2. - suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), te da je na temelju Ugovora o darovanju od 29. ožujka 2018. kao vlasnica tog stana upisana HP, kćer tuženika i unuka tužiteljice,
- da obiteljska kuća u [adresa] u [adresa] nije etažirana,
- da je u upravnom postupku doneseno rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odjela za graditeljstvo, Prvog područnog odsjeka za graditeljstvo od 15. svibnja 2015. o izvedenom stanju stambeno poslovne zgrade i pomoćne zgrade – garaže i spremište u [adresa],
- da je tavanski prostor obiteljske kuće u potpunosti uređen kao stambeni prostor koji su (negdje) 1980. tužiteljica i njezin suprug dali tuženiku i njegovoj supruzi da zajedno sa njihovo dvoje djece u njemu žive,
- da je 1993. tuženik sa obitelji odselio u [adresa] i da od tada iznajmljuje tavanski prostor,
- da tužiteljica nikada nije živjela u tavanskom prostoru niti je imala ključ tog prostora, niti je držala ikakve stvari u tom prostoru,
- da je tuženik u podrumu najprije uredio veš kuhinju u kancelariju za svoj građevinski obrt (1993.), da bi potom u 2000. kada je kupio stan na prvom katu kojem je pripadala jedna šupa, uz znanje roditelja, u podrumu i dvije šupe te prostor ispod stepeništa uredio u poslovni prostor sa WC i prostorom za arhivu,
- da nakon uređenja podruma u poslovni prostor roditelji tuženika nisu imali ključ niti jedne podrumske prostorije pa ni WC niti su odlagali stvari u podrumske prostorije pa ni u mali prostor za arhivu ispod stepeništa u koji se ulazi iz WC,
- da poslovni prostor u podrumu tuženik daje u zakup,
- da se 1993. kada je otvorio obrt tuženik počeo baviti servisiranjem oldtimera pa su mu tužiteljica i njezin suprug ustupili sve tri garaže, a njihov automobil je do 2000. ponekad bio parkiran u prvoj garaži da bi od 2000. uvijek bio parkiran na ulici,
- da tužiteljica nije dokazala da bi ju tuženik onemogućavao u suposjedu dvorišta zgrade, sprečavao da to dvorište koristi ili uznemiravao ju u suposjedu.
9. Na osnovu utvrđenog sud prvog stupnja je zaključio da tavanski prostor, dvije prostorije u podrumu, mali prostor za arhivu s WC ispod stepeništa u podrumu i tri garaže u dvorištu zgrade nisu zajednički dijelovi predmetne nekretnine niti pripatci satnu na kojem tužiteljica ima pravo služnosti stanovanja, da tužiteljica nije dokazala da joj tuženik onemogućava suposjed dvorišta, te je na temelju odredbi čl. 217. st. 1., čl. 233. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; u daljnjem tekstu: ZV) odbio kao neosnovan tužbeni zahtjeve tužiteljice.
10. Suprotno žalbenim navodima ne radi se o arbitrarnom utvrđivanju činjenica. Sud prvog stupnja navedenu presudu je donio pravilnom ocjenom svih dokaza u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a. Pritom valja navesti i kako sud prvog stupnja ocjenjuje vjerodostojnost svih izvedenih dokaza neposrednom ocjenom dokaza pa na taj način ocjenjuje i vjerodostojnost iskaza stranaka i svjedoka, a u konkretnom slučaju je kao vjerodostojne ocijenio iskaz tužiteljice u dijelu koji je sukladan svim provedenim dokazima, iskaz tuženika i svjedoka koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim odlučnim činjenicama.
11. Odredbom čl. 217. st. 1. do 5. ZV-a propisano je da je pravo stanovanja osobna služnost koja svojega nositelja (stanovatelja) ovlašćuje da se služi nečijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju (poslužna stvar) u skladu s tom namjenom, a čuvajući njezino sućanstvo, (st. 1.). Pravo stanovanja prosuđuje se po pravilima o uporabi, ako nije što drugo određeno, (st. 2.). Ovlašćuje li pravo stanovanja svojega nositelja da se služi svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, čuvajući sućanstvo, u cijelosti uživa, tad je to plodouživanje stambene zgrade, pa se prosuđuje po pravilima o plodouživanju, (st. 3.). U svakom slučaju vlasnik zadržava pravo raspolagati onim dijelovima nekretnine koji nisu namijenjeni stanovanju a i stambenim dijelovima koji nisu predmetom stanovateljeva prava stanovanja, ali ne tako da time spriječi izvršavanje prava stanovanja, (st. 4.). Izvršavanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemogućiti ili otežati potrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine, (st. 5.).
12. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da je predmet Ugovora o darovanju trosobni komforni stan na prvom katu zgrade sa stubištem u prizemlju (čl. 1. Ugovora o darovanju), i da je na tom darovanom posebnom dijelu zgrade osnovano osobno pravo služnosti stanovanja u korist darodavatelj - tužiteljice i njezinog supruga. Tavan koji je u cijelosti uređen u posebni stambeni prostor predstavlja posebni dio zgrade, (čl. 67. st. 1. ZV-a). Od tog stambenog prostora tužiteljice nema ključ niti je ikada koristila taj stambeni prostor za stanovanje. Podrum koji je u cijelosti pretvoren u poslovni prostor sa WC i malim prostorom za arhivu ispod stubišta nije u namjeni stanovanja i također predstavlja posebni poslovni dio zgrade, (čl. 67. st. 2. ZV-a). Garaže u dvorištu tužiteljica i njezin suprug kao roditelji su još 1993 ustupili tuženiku za servisiranje oldtimera. Od 2000. otac tuženika je svoj automobil parkirao na ulici. I garaže predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, (čl. 67. st. 2. ZV-a). Da bi se pravo služnosti stanovanja protezalo na sporedne dijelove kao što su tavan, podrum ili garaže to mora biti jasno navedeno u ugovoru u kojem se osniva pravo služnosti stanovanja.
12.1. Također iz spisa proizlazi da tužiteljica nije dokazala da joj tuženik onemogućava suposjed dvorišta ili da ju uznemirava u suposjedu dvorišta zgrade.
13. Prema odredbi čl. 67. st. 5. ZV-a glede sporednih dijelova nekretnine na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari.
13.1. Odredbom čl. 7. st. 1. ZV-a je propisano da je pripadak (pertinencija ili pobočna stvar) pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi glavne, a stoji u takvu prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni. Nije pripadak ona stvar koja se prema shvaćanju u prometu ne smatra pripatkom.
13.2. Prema odredbi čl. 220. st. 1. ZV-a pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije.
13.3. U Ugovoru o darovanju nije navedeno da darovanom stanu pripada tavan, dio podruma ili jedna ili više garaža niti je takvo pravo upisano u zemljišnoj knjizi pa da bi se tužiteljica mogla pozivati na ta prava. Pravo služnosti stanovanja ograničeno je na trosobni komforni stan na prvom katu zgrade i stubište u prizemlju koje služi tom stanu kako je to i upisno u zemljišnim knjigama. Stoga iako je u čl. 1. Ugovora o darovanju napisano da darovana nekretnina kao posebni dio obiteljske kuće u [adresa] uključuje i odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine povezan s vlasništvom posebnog dijela, neosnovano se tužiteljica u žalbi poziva na odredbe čl. 366., čl. 367, čl. 368. ZV-a kojima je određeno da je zemljišnoknjižna čestica i sve ono što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje čini jednu nekretninu. Pravo služnosti stanovanja odnosi se samo na određeni dio zgrade u konkretnom slučaju trosobni stan na prvom katu zgrade kako je i upisano u zemljišne knjige i koji stan nije povezan sa stambenim prostorom na tavanu, poslovnim prostorom u podrumu i garažama.
14. Neosnovano se tužiteljica poziva na odredbe čl. 212. i čl. 213. ZV-a u kojima je regulirano pravo služnosti uporabe jer je njezino pravo služnosti stanovanja ograničeno na stanovanje u navedenom stanu i ne može koristiti druge posebne dijelove zgrade.
15. Prema navedenom pravilno je sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev tužiteljice pa je valjalo žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu u točki I. izreke.
16. Suprotno žalbenim navodima pravilno je sud prvog stupnja na temelju odredbi čl. 154. st. 1 i čl. 155. st. 1. ZPP-a odlučio o troškovima postupka koje je odmjerio prema Tbr. 8. toč. 1., Tbr. Tbr. 9. toč. 1., Tbr. 46., Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23), a visini kojih tužiteljica nije prigovarala. Stoga je valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi odluku o troškovima postupka iz točke II. izreke u kojoj je naloženo tužiteljici da tuženiku naknade troškove postupka.
17. Slijedom navedenog, na temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.
18. Na temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude jer tužiteljica nije uspjela sa žalbom.
Osijek, 25. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Krunoslava Dropulić