REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1227/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1406/2024-3 od 21. studenoga 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pn-34/2023-32 od 22. srpnja 2024., u sjednici održanoj 25. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1406/2024-3 od 21. studenoga 2024., u odnosu na pravna pitanja:

„1. Ako postoji uzročno posljedična veza između smrti osiguranika tužitelja zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika i priznatoga prava na obiteljsku mirovinu obitelji pok. osiguranika, dakle ako tužitelj isplaćuje mirovinu obitelji pok. osiguranika koju po redovnom tijeku stvari, da nije bilo prometne nesreće ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine tužitelj trpi štetu, zašto bi ta šteta predstavljala upravo razliku između visine priznate mirovine i one koja bi bila priznata zbog ozljede na radu?

2. Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje može biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, ako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1406/2024-3 od 21. studenoga 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pn-34/2023-32 od 22. srpnja 2024., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) postavivši tri pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:

„1. Ako postoji uzročno posljedična veza između smrti osiguranika tužitelja zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika i priznatoga prava na obiteljsku mirovinu obitelji pok. osiguranika, dakle ako tužitelj isplaćuje mirovinu obitelji pok. osiguranika koju po redovnom tijeku stvari, da nije bilo prometne nesreće ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine tužitelj trpi štetu, zašto bi ta šteta predstavljala upravo razliku između visine priznate mirovine i one koja bi bila priznata zbog ozljede na radu?

2. Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje može biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, ako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?

3. Kada tužitelj potražuje naknadu štete po isplaćenoj obiteljskoj mirovini prema čl. 161. ZOMO, treba li naknadu štete potraživati u visini razlike između priznate obiteljske mirovine koja se isplaćuje članovima obitelji preminulog osiguranika tužitelja i eventualne starosne mirovine na koju bi po redovitom tijeku stvari stekao pravo da nije bilo štetnog događaja zbog koje je preminuo, tj. kako to tumači tuženik, te da li je teret dokazivanja iznosa razlike između obiteljske i starosne mirovine na strani tužitelja ili tuženika?“.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući na temelju odredbe čl. 387. st. 1. ZPP revizijski sud je ocijenio da su u izreci naznačena pravna pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pravnim pitanjima koja su važna za razvoj prava i sudsku praksu, naročito stoga što praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena (npr. Županijski sud Pula Gž-616/23, Županijski sud u Bjelovaru Gž-1295/20, Županijski sud u Splitu Gž-1349/21).

4. Zbog navedenog, u odnosu na navedena pitanja, valjalo je dopustiti reviziju i odlučiti kao u izreci na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP (tako i Revd-4866/22).

5. U odnosu na treće postavljeno pravno pitanje uzeto je da je prijedlog u odnosu na njega povučen na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.

Zagreb, 25. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

dr.sc. Jadranko Jug