Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

GžOvr-172/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Ani Jeleč Pecirep sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Podravske banke d.d., OIB 97326283154, Koprivnica, Opatička ulica 3, kojeg po punomoći zastupa Aleksandar Aleksovski, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Juršetić & Aleksovski i Zagrebu, Lovinčićeva 3, protiv ovršenika 1. Gradnja Pet-plus d.o.o., 45798619199, Ivanić-Grad, Vukovarska ulica 1, 2. Paratus primus d.o.o, OIB 18225653081, Ivanić- Grad, Etanska cesta 8, 3. Hotel Sport d.o.o, 14234505159, Ivanić-Grad, Etanska cesta 4, 4. EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. Mmin-5EK d.o.o., OIB 25214979760, Ivanić-Grad, Milke Trnine 3, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu, poslovni broj Ovr-724/2025-5 od 14. srpnja 2025., dana 25. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu, poslovni broj Ovr-724/2025-5 od 14. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, na temelju ovršne isprave OV-2021/2021- Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem zajedničke hipoteke na nekretninama od 4. svibnja 2021., s klauzulom ovršnosti od 4. lipnja 2025., radi osiguranja potraživanja vjerovnika (ovrhovoditelja) temeljem Ugovora o okviru broj 00-412- 5000397 od 10. srpnja 2019. i dodatka navedenom ugovoru, na ime glavnice od 767.641,96 EUR, dospjele prethodno obračunate zatezne kamate po zakašnjenju od 7. veljače 2025. do 22. svibnja 2025. u iznosu 24.856,88 EUR, dospjele zatezne kamate na dan podnošenja prijedloga od 9.808,82 EUR, ukupno po toj osnovi iznosa od 802.284,70 EUR, naknade troškova od 699,85 EUR u koji je uračunata dospjela zatezna kamata do dana podnošenja prijedloga, te zatezne kamate od 19,70 EUR obračunate za razdoblje od 1. veljače 2025. do 22. siječnja 2025. na glavnicu naknade od 3.070,57 EUR dospjele 1. siječnja 2025. a plaćene 22. siječnja 2025. kao samostalne tražbine s zateznom procesnom kamatom od podnošenja prijedloga za ovrhu do isplate, odnosno za ukupni iznos tražbine od 803.004,25 EUR, kao i troškova postupka od 14.163,61 EUR, određena je ovrha na nekretninama ovršenika upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Grad, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti navedenih nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom, s nalogom zemljišnoknjižnom odjelu za upis predmetne zabilježbe.

2. Navedeno rješenje žalbom pobijaju ovršenici zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) u vezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17- dalje: OZ), kao i žalbenog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 8. OZ. 3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj predlaže potvrditi prvostupanjsko rješenje. Zahtijeva troškove sastava predmetnog podneska i sudske pristojbe od 13.831,81 EUR.

4. Žalba je neosnovana.

5. Neutemeljeno ovršenici prvostupanjsko rješenje pobijaju sadržajno zbog žalbenog razloga bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP u vezi članka 21. stavak 1. OZ, jer je protivno navodima žalitelja, pobijana odluka razumljiva i jasna budući je donesena na temelju prijedloga u kojem je navedena činjenična i pravna osnova tražbine koja se prisilno namiruje u ovom postupku.

6. Jednako tako, neosnovano žalitelji ukazuju na nezakonitost rješenja time što je prijedlog za ovrhu podnesen na posebnom obrascu prije nego je ministar nadležan za poslove pravosuđa donio odluku o ispunjavanju uvjeta za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju ovršne isprave na taj način.

7. Naime, prema odredbi članka 39.a stavak 1. OZ prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu. Stavak 6. istog članka propisuje da će ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku, dok će prema stavku 7. isti ministar pravilnikom propisati obrasce, te način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku.

8. Neovisno od toga je li donesena odluka nadležnog ministra o ispunjenju tehničkih uvjeta za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku u smislu naprijed navedenog članka 39.a stavak 6. OZ, okolnost da je predmetni prijedlog podnesen nadležnom sudu na obrascu broj 6. iz Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku (Narodne novine broj 43/21 i 94/21 – dalje Pravilnik) nije utjecala na pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, jer navedeni prijedlog sadrži sve što prijedlog za ovrhu općenito treba sadržavati u smislu članka 39. stavak 1. i 3. OZ, jednako kao što prijedlog, pored navedenih općih podataka, posebno sadrži i naznaku svih ovršnih radnji potrebnih za ovrhu na nekretnini u smislu članka 80.OZ, uz priložene dokaze o vlasništvu sukladno članku 82. stavak 1. OZ odnosno zasnivanju založnog prava radi osiguranja tražbine koja se namiruje u ovom postupku.

9. Neutemeljeno ovršenici pobijaju prvostupanjsko rješenje i zbog žalbenog razloga iz članka 50. stavak 8. OZ, kojeg smatraju ostvarenim time što je prije izdavanja potvrde ovršnost priložene isprave – Sporazuma s dodacima, ovrhovoditelj propustio postaviti zahtjev prema ovršenicima za isplatu cjelokupnog duga u smislu članka 9. stavak 2. Sporazuma.

10. Naime, odredba članka 9. stavak 1. Sporazuma određuje da ukoliko dužnik/založni dužnik zakasni sa ispunjenjem ovim sporazumom osigurane tražbine vjerovnik se ima pravo naplatiti iz prodaje založene nekretnine, nakon što javni bilježnik na ovaj sporazum stavi klauzulu ovršnosti po prethodno postavljenom zahtjevu vjerovnika za isplatu njegove dospjele tražbine iz članka 1.1. ovog Sporazuma, a prema stavku 2. istog članka smatra se da je vjerovnik postavio zahtjev za isplatu njegove dospjele tražbine danom predaje pošti preporučene pošiljke s otkazom ugovora o okviru s naznakama adresa dužnika i založnih dužnika.

11. Slijedom toga, suprotno navodima žalitelja, navedena odredba Sporazuma nema značaj uvjetne ili uzajamne obveze koju ima u vidu odredba članka 33. stavak 1. OZ koja propisuje da ako je obveza ovršenika utvrđena u ovršnoj ispravi uvjetovana prethodnim ili istodobnim ispunjenjem neke obveze ovrhovoditelja ili nastupanjem nekog uvjeta, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, odrediti ovrhu ako on izjavi da je svoju obvezu ispunio, odnosno da je osigurao njezino ispunjenje ili da je uvjet nastupio, nastavno čemu nije ostvaren žalbeni razlog iz članka 50. stavak 8. OZ. 12. Međutim, neovisno od toga ističe se da je iz podataka predmeta vidljivo da je ovrhovoditelj prilikom podnošenja zahtjeva javnom bilježniku za izdavanje klauzule ovršnosti dostavio i otkaz Ugovora o okviru s dokazom o predaji pošti preporučene pošiljke (otkaza ugovora) dužniku i založnim dužnicima u smislu članka 9. stavak 2. Sporazuma, što je očigledno javni bilježnik imao u vidu prilikom izdavanja klauzule ovršnosti navedenog Sporazuma s dodacima od 4. lipnja 2025., pa se ta okolnost ne može s uspjehom osporavati u ovom postupku. Slijedom toga, predmetni Sporazum s navedenom potvrdom ovršnosti, protivno navodima žalbi ovršenika, predstavlja valjanu ovršnu ispravu u smislu članka 23. točka 5. i članka 28. OZ. 13. Jednako tako, protivno navodima žalitelja, iz priloženih obračuna zateznih kamata (list 109, 137 i 138 spisa) jasno proizlazi da nije riječ o povredi odredbe članka 31. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO) o zabrani kamate na kamate, koja propisuje da na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno. Pored toga, u odnosu na obračun zatezne kamate u iznosu od 17,90 EUR (list 139 spisa), iz priloženog obračuna je vidljivo da je taj iznos zahtijevan u nominalnom kao glavna tražbina obračunata nakon što je glavna tražbina podmirena (prestala) ali s zakašnjenjem, pa je pravilno na taj iznos određena procesna kamata u smislu članka 31. stavak 2. ZOO.

14. Neodlučan je i navod žalitelja prema kojem je iz sadržaja prijedloga odnosno pobijanog rješenja vidljivo da je stopa zatezne kamate na glavnicu tražbine obračunata uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, ne samo u odnosu na ovršenike kao pravne osobe već i u odnosu četvrtoovršenika EŽ kao fizičku osobu, pozivajući se na članak 29. stavak 2. ZOO koji razvrstava uvećanje referentne stope za osam postotnih poena na odnose iz trgovačkih ugovora i za pet postotnih poena u ostalim odnosima.

15. Naime, ovršenici ispuštaju iz vida da je četvrtoovršenik EŽ založni dužnik po priloženom Sporazumu kao založnom ugovoru u smislu članka 307. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 151/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 - dalje ZVDSP), temeljem kojeg založene nekretnine osiguravaju tražbinu koju ovrhovoditelj ima prema Elektrocentru Petek d.o.o.

16. Prema odredbi članka 336. stavak 1. ZVDSP založni vjerovnik ovlašten je ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, a koje pravo ostvaruje putem suda na način određen tim Zakonom i na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina. Dobrovoljno založno pravo (kao u ovom slučaju) u smislu članka 309. stavak 1. ZVDSP stečeno je upisom tog prava u zemljišnu knjigu.

17. U naprijed navedenim zk. ul. zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Grad, kako to proizlazi iz istih, upisano je založno pravo (hipoteka) radi osiguranja ne samo glavnog duga navedene tvrtke već i radi osiguranja pripadajućih, između ostalih i zateznih kamata i troškova ovrhe. Stoga je ovrhovoditelj kao založni vjerovnik sukladno članku 336. ZVDSP ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti predmetnih nekretnina u ovom postupku i u odnosu na zatezne kamate. Zatezna kamata je jedan od oblika zakonske zatezne kamate, pa kako je člankom 29. stavak 2. ZOO propisana stopa zatezne kamate na odnose iz trgovačkih ugovora (kao u ovom slučaju) koja se određuje uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pravilno je ovrhovoditelj, protivno navodima žalbe ovršenika, po toj stopi obračunao dospjele zatezne kamate jer je i radi njihovog namirenja upisano založeno pravo (hipoteka) u zemljišnoj knjizi iste k.o.

18. Pored toga, protivno navodima žalitelja, na priznate troškove ovršnog postupka u iznosu od 14.163,61 EUR nije zatražena, niti je pobijanim rješenjem određena zatezna kamata.

19. Slijedom naprijed navedenog, kako nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, kao niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 50. stavak 5. OZ i članka 365. stavak 2. ZPP u vezi članka 21. stavak 1. OZ, neosnovanu žalbu ovršenika valjalo je odbiti, potvrditi prvostupanjsko rješenje, te temeljem članka 380. točka 2. ZPP u vezi članka 21. stavak 1. OZ odlučiti kao u točki I. izreke.

20. Odluka o troškovima žalbenog postupka iz točke II. izreke temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP u vezi članka 21. stavak 1. OZ, a zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova žalbe valjalo odbiti jer ta radnja nije bila potrebna za ovrhu (članak 14. stavak 4. OZ).

U Šibeniku 25. rujna 2025.

S U D A C

Ana Jeleč-Pecirep