Poslovni broj: Usž-3502/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Marušić-Babić , predsjednice vijeća , Snježane Horvat-Paliska i dr. sc. Sanje Otočan , članica vijeća , uz sudjelovanje više sudske savjetnice Glorjane Čičak , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja BS, [adresa], [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje , Središnje službe , Zagreb , Antuna Mihanovića 3 , radi tjelesnog oštećenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us I-1101/2025-6 od 14. srpnja 2025. , na sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2025.

pretpostavljam da je

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us I-1101/2025-6 od 14. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika , klasa: UP/II 141-06/24-01/03949484348 , urbroj: 341-99-05/3-24-6408 od 26. veljače 2025. godine.

2. Rješenjem tuženika uvažena je žalba tužitelja i poništeno rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje , Područne službe u Zagrebu , klasa: UP/I 141-06/23- 01/03949484348 , urbroj: 341-25-05/3-23-121455 od 1. listopada 2024. i predmet vraćen na ponovni postupak. Rješenjem prvostupanjskog tijela tužitelju je utvrđen postotak tjelesnog oštećenja od 60% na donje ekstremitete (točka I. i II. Izreke) te je odbijen zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja (točka III. izreke).

3. Tužitelj je podnio žalbu u kojoj navodi da iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je tuženik pravilno poništio rješenje prvostupanjskog upravnog tijela, koje je doneseno na temelju nalaza i mišljenja vijeća vještaka bez da je prethodno neposredno pregledan. Ističe da je upravo zbog navedenog razloga podnio žalbu i predmetnu tužbu. Osporava obrazloženje prvostupanjskog suda u pogledu različitog postupanja prilikom utvrđivanja invalidnosti i tjelesnog oštećenja, navodeći da je u tom slučaju prvostupanjski sud bio dužan utvrditi prekid postupka do okončanja upravnog postupka koji se vodi pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje. Predlaže uvažiti žalbu.

4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da je pobijana presuda pravilna. Poziva se na razloge navedene u obrazloženju osporavanog rješenja, kao i odgovoru na tužbu. Predlaže odbiti žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS), Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanim.

7. Prvostupanjski sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja te je pravilno odbio tužbeni zahtjev, jer tužitelj tužbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost primjene odredbe članka 61. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.) i članka 20. Uredbe o metodologiji vještačenja ("Narodne novine", broj: 67/17., 56/18. i 16/22. , dalje: Uredba). Ovo stoga što je rješenje prvostupanjskog upravnog tijela od 1. listopada 2024. doneseno na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za medicinsko vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom klasa: 141-06/24-01/9435, urbroj: 426-04-08/9-24-2 od 19. rujna 2024., izrađenim na temelju medicinske dokumentacije bez osobnog pregleda tužitelja, a što je u suprotnosti s odredbom članka 20. stavka 6. Uredbe, zbog čega je to rješenje pravilno poništeno i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Navedenom podzakonskom odredbom propisano je da Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o vrsti, stupnju i uzroku oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja na temelju osobnog pregleda osiguranika, odnosno osobe i dokumentacije iz stavka 3. istog članka.

8. Žalbeni navodi tužitelja nisu osnovani, s obzirom na to da je pravo na temelju tjelesnog oštećenja zaseban institut u odnosu na prava iz mirovinskog osiguranja koja se ostvaruju na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Pri tome se ukazuje tužitelju da u ponovnom postupku koji će se provesti pred prvostupanjskim tijelom ima pravo sudjelovati i isticati sve prigovore.

9. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu , 24. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Gordana Marušić-Babić