Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Virovitica, Tomaša Masaryka 8
Poslovni broj: K-233/2024-21
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski sud u Virovitici, po sutkinji tog suda Marini Kovačević, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Dušice Špiranec, u kaznenom predmetu protiv okr. BM, koju brani Ognjen Krznarić, odvjetnik iz Zagreba, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. u svezi st. 1. istog čl. i čl. 123. st. 2. Kaznenog zakona, povodom optužnice ODO u Virovitici, broj KO-DO-202/2024-1 od 19. rujna 2024., na raspravi održanoj dana 19. rujna 2025. u nazočnosti zamjenice ODO u Virovitici DM, okr., zamjenika branitelja okr. Željka Palatinuša, odvjetnika iz Virovitice i punom. ošt. Ivane Stojić, odvjetnice iz Slatine, a u odsutnosti uredno pozvanog ošt. JM, dana 22. rujna 2025. objavio i
p r e s u d i o j e
Okr. BM; kći B i ČM, rođene D, s prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1989. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] državljanka Republike Hrvatske, poljoprivredni tehničar, sa završenom srednjom školom, zaposlena kao njegovateljica u Domu Napredak d.o.o., sa mjesečnom plaćom u iznosu od oko 750,00 EUR, udana, majka troje mlljt. djece, neosuđivana, brani se sa slobode
k r i v a j e
I.
što je
1. dana 19. prosinca 2023. u 19:14 sati na županijskoj cesti broj 4028, između Slatine i Bakića, upravljajući u pravcu Bakića, vlastitim osobnim automobilom marke Fiat Linea, reg. oznake i broja [registarska oznaka], propustila smanjiti brzinu osobnog automobila i prilagoditi je dometu svjetala uslijed mraka, a što je protivno članku 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, protivno članku 70. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23), propustila pažljivo osmotriti kolnik ispred sebe, kako bi na vrijeme uočila pješaka, olako držeći da je cesta ispred nje slobodna i da do nesreće neće doći, tako da zbog brzine i propuštanja dužne pozornosti nije uočila pješaka JM, koji se u suprotnom smjeru kretao uz desni rub kolnika i nije bočno pomaknula svoje vozilo na lijevu stranu ceste, udarivši prednjom desnom stranom svog automobila u tijelo pješaka JM, odbacivši ga na kolnik, kojom prilikom je JM zadobio ozljede teške prirode u vidu prijeloma desne potkoljenice, prijeloma frontalne i etmoidalne kosti desno i prijeloma nosnih kostiju,
II. d a k l e , iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ljudi, pa zbog tog prouzroči drugoj osobi tešku tjelesnu ozljedu,
III. 2. dana 19. prosinca 2023. oko 19:15 sati na županijskoj cesti broj 4028, nakon što je upravljajući osobnim automobilom marke Fiat Linea, reg. oz. i broja [registarska oznaka], prouzročila prometnu nesreću na način da je kršeći odredbe članka 51. stavak 1. i članka 70. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama upravljala brzinom koja nije bila prilagođena noćnim uvjetima vožnje, ne obrativši pozornost na pješaka JM i ne držeći automobil na potrebnoj udaljenosti od pješaka, udarivši prednjom desnom stranom svog automobila u pješaka, uslijed čega je JM pao na kolnik i ostao ležati na tlu, propustila se zaustaviti i pružiti mu pomoć, premda je to bila u mogućnosti bez da sebe i druge sudionike u prometu ozbiljno ugrozi,
IV. d a k l e, ne pruži pomoć osobi u opasnosti koju je sama prouzročila, iako je to mogla učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga,
V. čime je počinila djelom pod toč. 1. kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 2. u svezi stavka 1. istog čl. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 – dalje KZ/11), a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11, a djelom pod toč. 2. kazneno djelo protiv života i tijela - nepružanjem pomoći, opisano i kažnjivo po čl. 123. st. 2. KZ/11,
VI. pa joj stoga sud temeljem čl. 51. st. 1. KZ/11 za kazneno djelo pod toč. 1. temeljem čl. 227. st. 2. KZ/11 utvrđuje kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci i za kazneno djelo pod toč. 2. temeljem čl. 123. st. 2. KZ/11 utvrđuje kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,
VII. pa ju sud temeljem citiranih zakonskih propisa i temeljem čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11
osuđuje na
jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.
VIII. Temeljem čl. 56. KZ/11 okrivljenoj se izriče
UVJETNA OSUDA
na način da se određuje da se izrečena jedinstvena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica za vrijeme od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
IX. Temeljem čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1., 6. i 8. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje ZKP/08) okr. BM je dužna naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 1.357,75 EUR, te platiti paušalnu svotu u iznosu od 100,00 EUR, u roku od 8 dana, kao i nužne izdatke ošt. JM, kao i nagradu i nužne izdatke punom. ošt. u iznosu od 837,42 EUR, u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. ODO u Virovitici podnijelo je sudu optužnicu posl. br. KO-DO-202/2024-1 od 19. rujna 2024. godine protiv okr. BM, zbog kaznenih djela i to pod toč. 1. kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 2. u svezi st. 1. istog čl. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11, a djelom pod toč. 2. kaznenog djela protiv života i tijela - nepružanjem pomoći, opisano i kažnjivo po čl. 123. st. 2. KZ/11. Na zapisniku od 19. rujna 2025. zamjenica ODO u Virovitici izmijenila je činjenični opis optužnice.
2. Očitujući se o krivnji okr. je izjavila da se smatra djelomično krivom za djela koja su joj stavljena na teret, što sud smatra da se ne smatra krivom.
3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze saslušanjem ošt. JM u svojstvu svjedoka (118-120), saslušanjem vještaka prometne struke Zlatka Jareša (124-126), izvršen je uvid u pisane dokaze i to u izvješće o osiguranju mjesta događaja od 19. prosinca 2023. (9-12), u zapisnik o očevidu PP Slatina od 22. veljače 2024. (13-16), u situacijski plan (17), u medicinsku dokumentaciju za ošt. (18- 20, 137), u zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za ošt. (23) i za okr. (24), pročitani su nalazi i mišljenja vještaka toksikološke struke za okr. (28-30) i za ošt. (34-36), obavezni prekršajni nalog PP Slatina (39-40, 41-42), izvršen je uvid u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta PP Slatina ser. br. [serijski broj] od 22. prosinca 2023. (43), reproducirana je snimka video nadzora (44), izvršen je uvid u fotodokumentaciju očevida PP Slatina (52-72), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Zlatka Jareša (80-92), uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz ošt. JM (118-120), te vještaka Zlatka Jareša (124-126), nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke Davora Mayera (141-144), nalaz i mišljenje vještaka toksikološke struke (151-154), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika sastavljen kod PP Slatina od 20. prosinca 2023. posl. br. UPD-301/2023, reproducirana je DVD snimka istog ispitivanja, izvršen je uvid u izvod iz KE za okr. i ispitana okrivljena.
4. Nesporno u ovom postupku je da je okr. BM dana 19. prosinca 2023. oko 19:15 sati na županijskoj cesti broj 4028, između [adresa] i [adresa], upravljala osobnim automobilom marke Fiat Linea, reg. oz. [registarska oznaka], u pravcu [adresa], kojom prilikom je došlo do prometne nesreće na način da je okr. udarila prednjom desnom stranom svog automobila u pješaka JM, uslijed čega je JM pao na kolnik i ostao ležati na tlu, kojom prilikom je JM zadobio ozljede teške prirode u vidu prijeloma desne potkoljenice, prijeloma frontalne i etmoidalne kosti desno i prijeloma nosnih kostiju, a okr. BM se nije zaustavila i pružila mu pomoć, već je sa osobnim automobilom napustila mjesto događaja.
5. Sporno u ovom postupku je da li je okr. BM skrivila prometnu nezgodu na način kako joj je to izmijenjenom optužnicom stavljeno na teret, tj. da li je propustila smanjiti brzinu osobnog automobila i prilagoditi je dometu svjetala uslijed mraka, a što je protivno čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, protivno čl. 70. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i propustila pažljivo osmotriti kolnik ispred sebe, kako bi na vrijeme uočila pješaka, olako držeći da je cesta ispred nje slobodna i da do nesreće neće doći, tako da zbog brzine i propuštanja dužne pozornosti nije uočila pješaka JM, koji se u suprotnom smjeru kretao uz desni rub kolnika i nije bočno pomaknula svoje vozilo na lijevu stranu ceste, te da li je nakon što je upravljajući osobnim automobilom marke Fiat Linea, reg. oz. [registarska oznaka], prouzročila prometnu nesreću na način da je kršeći odredbe čl. 51. st. 1. i čl. 70. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama upravljala brzinom koja nije bila prilagođena noćnim uvjetima vožnje, ne obrativši pozornost na pješaka JM i ne držeći automobil na potrebnoj udaljenosti od pješaka, udarivši prednjom desnom stranom svog automobila u pješaka, uslijed čega je JM pao na kolnik i ostao ležati na tlu, propustila se zaustaviti i pružiti mu pomoć, premda je to bila u mogućnosti bez da sebe i druge sudionike u prometu ozbiljno ugrozi.
6. Oštećeni JM iskazao je da se dana 19. prosinca 2023. negdje oko 19,00 sati kretao županijskom cestom između [adresa] i [adresa] u smjeru Slatine jer je išao majci po lijekove. Po kolniku se kretao pješke, bio je obučen u crnu jaknu sa rukavima na kojima su dvije reflektirajuće crte, a jakna je imala kapuljaču koju nije imao na glavi. Na kapuljači nije bilo nikakvog reflektirajućeg materijala. Na tom dijelu ceste gdje se dogodila prometna nesreća nema osvjetljenja, a niti nogostupa pa se iz tog razloga kretao po kolniku. Kada je došao u ravninu pravoslavnog groblja, na nekih 100-150 m od prometnog znaka koji označava mjesto [adresa], izašao je iz [adresa] i bio je u ravnini pravoslavnog groblja, hodao je uz bankinu sa obje noge na kolniku kada je uočio da mu u susret dolazi jedan osobni automobil sa upaljenim dugim svjetlima i u trenutku kada ga je ugledao iza ošt., po suprotnom prometnom traku, dakle od smjera [adresa] prema Slatini je prošao jedan osobni automobil koji je imao upaljena dugačka svjetla, tako misli, i tada ga je taj osobni automobil koji mu je dolazio u susret udario u desnu nogu koja je bila na kolniku i uhvatio mu hlače, jer je lijevom nogom u tom trenutku hodao po bankini, a sve iz razloga jer kada je uočio da mu u susret dolazi taj osobni automobil išao se maknuti sa kolnika, međutim nije stigao. Kada ga je taj osobni automobil udario u desnu nogu i uhvatio mu hlače zarotirao se od udarca, okrenuo se i osjetio je da je dva ili tri puta udario glavom u automobil, pa zatim u kolnik i nakon pada ostao je ležati, cijelo vrijeme je bio pri svijesti, glava mu je bila na samom rubu kolnika, a noge na bankini i tako je ležao nekih 15-20 minuta kada je iz smjera Slatine prema [adresa] naišao jedan osobni automobil, vidio je svjetla i podigao je ruku i tad je taj osobni automobil stao, u istom su se nalazili KM Željka i KM i oni su nazvali hitnu i onda im je hitna rekla da moraju nazvati i policiju, pa je došla i hitna i policija i ošt. je hitna odvezla na hitni bolnički prijem u Slatinu, a zatim i u [adresa]. Dok je ležao nakon pada probao se ustati, međutim noga mu je bila slomljena i nije uspio. Što se tiče tog osobnog automobila koji ga je udario isti je zastao, nije stao već je samo usporio brzinu i otišao. Vozač tog osobnog automobila, niti bilo tko drugi iz tog osobnog automobila nije izlazio van na kolnik. U tom trenutku kada je taj osobni automobil koji ga je udario usporio podigao je glavu, nije ništa vikao, jer se prepao i gledao da slučajno ako taj osobni automobil krene u rikverc da ga slučajno ne pogazi. Taj osobni automobil koji ga je udario kretao se svojom desnom kolničkom trakom od smjera Slatine prema [adresa], a tom istom kolničkom trakom se i ošt. kretao pješice uz rub kolnika, ali u suprotnom smjeru, dakle od [adresa] prema Slatini tj. ošt. se kretao svojom lijevom kolničkom trakom ususret vozilima koja mu dolaze u susret. Svjestan je da je počinio prekršaj jer se kretao krivom prometnom trakom za hodanje po kolniku i za taj prekršaj je platio novčanu kaznu, a platio je kaznu i za to što je kritične zgode bio pod utjecajem alkohola (1,93 g/kg). Nakon prometne nesreće je hospitaliziran i u bolnici je ležao oko 10 dana na intenzivnoj njezi. Nakon dva dana što je ležao u bolnici nije imao saznanja tko ga je udario sa osobnim automobilom i tada su nakon dva dana što je bio u bolnici ošt. u posjetu došli okr. i njen suprug MM i tada mu je MM rekao da ga je okr. udarila sa osobnim automobilom. Od zadobivenih ozljeda u predmetnoj prometnoj nesreći još uvijek se liječi, sada će biti godina dana uskoro i sada treba ići vaditi šarafe iz desne noge, hoda sa štakom, vrijeđaju ga šarafi, no dr. je rekao da je sve u redu zaraslo. Prije prometne nesreće 14 godina je išao raditi u Njemačku gdje je radio fizičke poslove, a nakon prometne nesreće više nije odlazio u Njemačku jer nije mogao zbog ozljeda, odnosno loma noge. Što se tiče udarca glavom o osobni automobil i pod od toga nema nikakvih posljedica. Dr. J mu je rekao da nakon vađenja šarafa neće smjeti raditi teže fizičke poslove i neće smjeti dizati terete teže od 60-70 kg i to slijedećih 2 godine dok kost dobro ne zaraste. Kada je išao kolnikom, prije nego što ga je okr. udarila svojim osobnim automobilom, u desnoj ruci je držao malu ručnu bateriju koja mu je ispala iz ruke i odletila nakon što ga je okr. udarila automobilom. Rekao je policiji kad su došli na lice mjesta da je u desnoj ruci kritične zgode imao bateriju, no policajci su rekli da bateriju nisu našli i da nije bio nikako osvijetljen. Rekao je i liječniku hitne medicinske pomoći da je imao bateriju u ruci i medicinski tehničar je rekao pol. službenicima da bi bilo dobro da potraže bateriju. Medicinski tehničar kada mu je došao pomoći na lice mjesta pitao ga je da li je imao još nešto sa sobom da mu je ispalo, a ošt. je rekao da je imao samo bateriju i onda je medicinski tehničar rekao policajki, misli da se zove VM, da neka potraže bateriju. Kritične zgode je bila noć i bila je magla. Ošt. i okr. su i prije i nakon kritične zgode u dobrim odnosima. Suglasan je da se okr. izrekne uvjetna zatvorska kazna jer je okr. majka troje mlljt. djece od kojih je jedno dijete bolesno, tako da razumije njezinu situaciju i ne inzistira da ista bude kažnjena bezuvjetnom kaznom zatvora. Taj auto koji je išao iz smjera [adresa] prema Slatini kritične zgode, a imao je upaljena duga svjetla sa tim dugim svjetlima osvijetlio je i ošt. i možda zaslijepio okr. u njenom osobnom automobilu, pa da ga ista nije vidjela kritične zgode i udarila ga, jer u tom trenutku kada je pored ošt. prolazio taj osobni automobil koji je išao od [adresa] prema Slatini okr. je sa svojim osobnim automobilom ispred ošt. na kolniku bila na udaljenosti nekih 100 m i kroz 1, 2, 3 minute ga je udarila sa svojim osobnim automobilom u desnu nogu. Kada ga se pita procijeniti koliko brzo se okr. kretala sa svojim osobnim automobilom dolazeći mu u susret, može reći dosta brzo jer je to cesta izvan naselja i dopuštena je veća brzina i svi tamo voze brzo. Kada ga se pita objasniti udaljenost nekih 100 m i vremenski period od 1, 2, 3 minute, ne zna, takav je dojam imao, nije siguran.
7. Uvidom u zapisnik o očevidu Policijske postaje Slatina sud utvrđuje da su policijski službenici Policijske postaje Slatina 19. prosinca 2023. u 20:10 sati započeli očevid na županijskoj cesti broj 4025 između mjesta [adresa] i [adresa]. Izlazak na mjesto događaja izvršen je povodom dojave HMP Virovitica, a na mjestu događaja utvrđeno je da je vozačica osobnog automobila reg. oz. [registarska oznaka] BM napustila mjesto događaja bez da je obavijestila najbližu Policijsku postaju o događaju, niti je ozlijeđenom JM pružila pomoć. Pješak JM je vozilom HMP prevezen u Opću bolnicu Virovitica gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma desne potkoljenice, prijeloma frontalne i etmoidalne kosti desno i prijelom nosnih kostiju. Okrivljena BM je sa osobnim automobilom reg. oz. [registarska oznaka] zatečena na adresi prebivališta u [adresa], gdje je na vozilu izvršen očevid. Izvršenim očevidom na vozilu utvrđena su oštećenja vanjskog desnog osvrtnog ogledala u vidu otpale plastične obloge, oštećenja prednjeg branika sa desne strane u vidu strugotina te oštećenja prednjeg desnog blatobrana i prednjih i zadnjih vrata. Izvršeno je uklapanje otpale plastične obloge desnog vanjskog osvrtnog ogledala pronađenog na mjestu događaja, sa oštećenim vanjskim desnim osvrtnim ogledalom na osobnom automobilu reg. oz. [registarska oznaka], kojom prilikom je potvrđeno mehaničko poklapanje u cijelosti.
8. Uvidom u medicinsku dokumentaciju za ošt. JM Opće bolnice Virovitica, Služba kirurških djelatnosti (20) sud utvrđuje da je ošt. JM liječen na Odjelu kirurgije Opće bolnice Virovitica od 19.12.2023. do 28.12.2023. zbog teških tjelesnih ozljeda: prijelom desne potkoljenice, prijelom frontalne i etmoidalne kosti desno i prijelom nosnih kostiju.
9. Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka Zlatka Jareša, ing. cest. prometa i dipl. kriminalist (80-92), koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i dan u skladu s pravilima znanosti i struke, utvrđeno je da se prometna nesreća dogodila 19. prosinca 2023. na nenaseljenom djelu županijske ceste 4025 između [adresa] i [adresa], na kojem nema javne rasvjete, na način da je došlo do naleta osobnog automobila Fiat, kojim je iz smjera Slatine u smjeru [adresa] upravljala okrivljena BM, na pješaka JM, koji se kretao kolnikom u istom smjeru, a u trenutku naleta vozila na njega, bio je na desnoj strani bliže sredini kolnika prednjom stranom tijela okrenut u suprotnom smjeru od smjera kretanja vozila Fiat. U vrijeme prometne nesreće bio je mrak i vedro, a kolnik je bio suh. Pješak JM je bio obučen u tamnu odjeću i nije bio označen nikakvim izvorom svjetlosti ili reflektirajućim materijalom. Do primarnog kontakta došlo je između prednje desne bočne strane vozila Fiat u predjelu desne bočne strane prednjeg branika i desnog blatobrana desne bočne strane donjeg dijela tijela pješaka JM u predjelu potkoljenice desne noge. Nakon toga tijelo pješaka je po visini zarotirano u smjeru kretanja kazaljke na satu te je kontaktiralo desni bočni retrovizor nakon čega je odbačeno u koso prema naprijed i blago u desno u odnosu na smjer kretanja vozila Fiat, a ozljede na prednjem dijelu glave (lica) nastale su uslijed pada tijela na kolnik. Do naleta vozila Fiat na pješaka JM došlo je na središnjem dijelu desne ili istočne prometne trake, nešto bliže sredini kolnika. Okr. BM se kretala središnjim dijelom kolnika, brzinom od oko 65 km/h, a vozilo u trenutku udara najvjerojatnije nije bilo usporavano. U istom trenutku pješak JM nalazio se na desnoj strani kolnika, nešto bliže sredini kolnika, prednjim dijelom tijela potpuno ili djelomično okrenut u suprotnom smjeru od smjera kretanja vozila Fiat, a desnom bočnom stranom tijela potpuno ili djelomično okrenut prema desnoj bočnoj strani vozila Fiat i bio je u sporom kretanju ili zaustavljen. Nakon primarnog kontakta okr. BM se sa vozilom Fiat nastavila kretati prema naprijed, bez zaustavljanja te je napustila lice mjesta. Vještak zaključuje, prema stanju spisa, da se neposredno prije prometne nesreće, iz suprotnog smjera od smjera kretanja vozila Fiat, kretalo drugo osobno vozilo, čiji vozač je izbjegavao nalet na pješaka, koji je bio obučen u tamnu odjeću i nije bio označen nikakvim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom, pa uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, zaključuje da je vozačica Fiata imala mogućnost ispred sebe uočiti pješaka koji je bio zaustavljen ili se sporo kretao središnjim dijelom za nju desne prometne trake, nešto bliže sredini kolnika, na udaljenosti ne većoj od 30 m. Okr. BM, po mišljenju vještaka, mogla je u noćnim uvjetima vožnje sa uključenim oborenim svijetlima u slučaju da se u tom trenutku iz suprotnog smjera kretalo drugo vozilo, također sa uključenim oborenim svjetlima, uočiti pješaka koji se nalazio na njezinoj desnoj strani kolnika, kada je od pješaka bila udaljena ne više od 30 m, a kako je zaustavni put intenzivnim kočenjem pri toj brzini na suhom asfaltnom kolniku oko 37,78 m, znači da je na opasnost reagirala intenzivnim kočenjem, ne bi izbjegla nalet na pješaka, jer bi se sa vozilom zaustavila tek na oko 7,78 m iza mjesta naleta na pješaka. Analiza je pokazala da je u trenutku uočavanja pješaka na kolniku ispred sebe okr. BM na opasnost reagirala skretanjem vozila ulijevo, ali kako je u tom trenutku najvjerojatnije nailazilo drugo vozilo iz suprotnog smjera, koje je također izbjegavalo nalet na pješaka skretanjem u sebi desnu stranu, nije imala mogućnost za veći bočni pomak vozila Fiata u lijevu stranu, te u toj situaciji nije mogla izbjeći nalet na pješaka. Na temelju mehanizma nastanka prometne nesreće te oštećenja vozila Fiat, a posebno desnog bočnog retrovizora, vještak zaključuje da je okr. BM svakako imala mogućnost uočiti da je došlo do naleta njezinog vozila na pješaka, te se nakon mjesta naleta trebala sa vozilom zaustaviti, pružiti pomoć pješaku i izvijestiti o tome najbližu policijsku postaju. U navedenim uvjetima vožnje, vozač osobnog vozila bi imao mogućnost uočiti svjetlosno neoznačenu prepreku ispred vozila, na kolniku uz desni rub, na udaljenosti ispred vozila od oko 40 m, pa to znači ukoliko bi pravovremeno i pravilno reagirala na opasnost intenzivnim kočenjem, tehnički primjerena ili adekvatna brzina bila bi oko 63 km/h. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je okrivljena BM pravovremeno uočila ispred sebe pješaka JM, koji se pod utjecajem alkohola, nekontrolirano kretao ili nalazio na središnjem dijelu kolnika u trenutku kada se nalazila od njega na udaljenosti ne više od 30 m te da je na opasnost reagirala intenzivnim kočenjem i da se sa vozilom Fiat kretala brzinom, ne većom od 53 km/h, jer bi se sa vozilom Fiat zaustavila prije mjesta naleta na pješaka.
10. Nadopunjujući svoj nalaz i mišljenje na zapisniku suda vještak Zlatko Jareš iskazao je da je temeljem zapisnika o očevidu koji je sačinila policija u vrijeme prometne nesreće na licu mjesta ograničenje brzine bilo temeljem prometnih pravila 90 km/h, a prometna nesreća dogodila se van naseljenog mjesta između [adresa] i [adresa]. Prema prometnim pravilima pješaci se prilikom kretanja kolnikom u pravilu kreću za njihov smjer kretanja lijevom stranom kolnika uz lijevi rub kolnika. U konkretnom slučaju pješak tj. ošt. JM nije se kretao niti uz lijevi, niti uz desni rub kolnika već se kretao središnjim dijelom desne prometne trake, gledano iz smjera kretanja vozila Fiat i to nešto bliže središnjem dijelu kolnika. Međutim, s obzirom da na licu mjesta nisu evidentirani tragovi koji su nastali uslijed primarnog kontakta između vozila i pješaka, odnosno u trenutku samog primarnog kontakta, nije moguće utvrditi da li se pješak u trenutku nastanka prometne nesreće, odnosno u trenutku naleta vozila na njega kretao ili je u tom trenutku eventualno na kratko stajao, ali je svakako, kao što je to naveo i u nalazu i mišljenju, prednjom stranom tijela bio okrenut u suprotnom smjeru od smjera kretanja vozila Fiat neposredno prije i u trenutku naleta na pješaka. Na temelju oštećenja koja su nastala na vozilu, a i na temelju ozljeda koje je zadobio pješak vještak zaključuje da je isti u trenutku primarnog kontakta, odnosno naleta vozila na njega bio u stojećem položaju, a na temelju raspoloživih podataka ne može utvrditi da li je bio u uspravnom stojećem položaju ili eventualno blago pognut. Naravno o tome bi svoje mišljenje na temelju zadobivenih ozljeda mogao dati jedino sudsko medicinski vještak. Kao što to proizlazi iz zapisnika o očevidu, u vrijeme prometne nesreće na licu mjesta bila je noć i vedro, a asfaltni kolnik bio je suh i dobar, cesta je bila ravna i pregledna, a na licu mjesta ne nalazi se ulična javna rasvjeta, pa to znači da je u noćnim uvjetima vožnje na tom dijelu ceste sa ispravnim oborenim ili dugim putnim svjetlima preglednost dobra. Kao što je to naveo u nalazu i mišljenju u takvim slučajevima na navedenom dijelu ceste vozač bi imao mogućnost sa uključenim kratkim ili oborenim svjetlima ispred sebe uočiti svjetlosno neoznačenu prepreku, pa tako i pješaka, na udaljenosti od oko 35 m ispred sebe na središnjem dijelu sebi desne prometne trake. Međutim, ukoliko se u tom trenutku iz suprotnog smjera kretalo neko drugo vozilo, uz pretpostavku da je isto također imalo uključena kratka ili oborena svjetla, tada se te vrijednosti smanjuju za oko 15-20% pa bi u tom slučaju takvu prepreku na središnjem dijelu sebi desnoj prometnoj traci vozač imao mogućnost uočiti na udaljenosti ne većoj od 30 m. Da se vozilo Fiat kretalo brzinom ograničenja na tom dijelu ceste od 90 km/h i da je vozač toga vozila imao mogućnost uočiti pješaka ispred sebe na sebi desnoj prometnoj traci na udaljenosti od 35 m, odnosno ako bi iz suprotnog smjera nailazilo drugo vozilo na udaljenosti od 30 m, tada vozač toga vozila ne bi imao mogućnost pravovremenog uočavanja pješaka ili nekakve druge svjetlosno neoznačene prepreke ispred sebe. Temeljem izvršene analize proizlazi da se okr. sa vozilom Fiat neposredno prije i u trenutku naleta na pješaka kretala brzinom od oko 65 km/h. Kao što je to naveo u nalazu i mišljenju da je u tom slučaju pravovremeno reagirala na opasnost prometnu nesreću više ne bi mogla pri toj brzini izbjeći jer bi se zaustavila na oko 8 m iza mjesta naleta na pješaka. U nalazu i mišljenju naveo je da je u navedenim okolnostima prometnu nesreću mogla izbjeći da se kretala brzinom od oko 53 km/h i pri svim manjim brzinama. Kod ove analize i mogućnosti uočavanja pješaka na udaljenosti od oko 30 m uzeo je u obzir da se neposredno prije ili u samom trenutku prometne nesreće iz suprotnog smjera kretalo drugo vozilo, koje je ometalo vozača Fiata i na taj način vidljivost je bila nešto manja, odnosno ne 35 m nego 30 m. Na temelju mehanizma nastanka prometne nesreće te oštećenja vozila Fiat, a prije svega desnog bočnog retrovizora vještak zaključuje da je okr. svakako imala mogućnost uočiti, odnosno primijetiti da je došlo do naleta njezinog vozila na pješaka, odnosno na nekakvu prepreku, ali s obzirom na oštećenja koja su nastala na vozilu i s obzirom da je prvo došlo do kontakta sa prednjim desnim uglom vozila i pješaka, vještakovo mišljenje je da je mogla uočiti da je došlo do naleta upravo na pješaka. S obzirom na tehničke karakteristike ceste, a kao što to proizlazi iz zapisnika o očevidu i fotodokumentacije očevida gdje je cesta na licu mjesta ravna i pregledna okr. je sa vozilom Fiat neposredno nakon naleta na pješaka imala mogućnost se na siguran način zaustaviti uz desni rub kolnika gledano iz smjera njezinog kretanja i imala je mogućnost provjeriti šta se to neposredno prije toga dogodilo. Obzirom na noćne uvjete, a koje je prethodno opisao, te s obzirom da su na vozilu bila uključena putna svjetla, a najvjerojatnije oborena, te s obzirom da je do primarnog kontakta došlo sa prednjim desnim uglom vozila smatra da je vozačica imala mogućnost uočiti da je došlo do naleta na pješaka, jer smatra da je ona pješaka uočila i nešto prije samog naleta na istog, jer kao što je to naveo u svom nalazu i mišljenju na temelju položaja vozila u trenutku naleta na pješaka zaključuje da je okr. neposredno prije samog naleta na opasnost reagirala skretanjem vozila u lijevo radi izbjegavanja naleta na pješaka. Naravno takvim načinom reagiranja ona je izbjegla i teže posljedice jer da nije tako reagirala najvjerojatnije bi došlo do naleta vozila prednjim krajem na pješaka, a u ovom slučaju je praktički došlo samo do okrznuća prednjim desnim bočnim dijelom vozila i desne bočne strane pješaka. Vezano za sami položaj pješaka u trenutku naleta vozila na njega, na temelju oštećenja vozila, a posebno desnog bočnog retrovizora i ozljeda samog pješaka zaključuje da je pješak u trenutku primarnog kontakta svakako bio u stojećem položaju, vjerojatno u uspravnom, a moguće i u samo blago pognutom položaju, što ne smanjuje mogućnost uočavanja da je došlo do naleta upravo na pješaka. Očitovanje o položaju pješaka, odnosno o tome da li je bio uspravan ili eventualno pognut može dati jedino sudsko medicinski vještak. S obzirom na način kretanja vozila Fiat neposredno prije i u trenutku samog nastanka prometne nesreće nedvojbeno proizlazi da do prometne nesreće ne bi došlo da se pješak kretao uz sebi desni ili lijevi rub kolnika gledano iz smjera kretanja vozila Fiat.
11. Uvidom u nalaz i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić vještaka toksikološke struke za okr. BM (28- 30), koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i dan u skladu s pravilima znanosti i struke, sud utvrđuje da je okr. BM u trenutku prometne nezgode bila trijezna.
12. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka toksikološke struke Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba UM, dr. med. za ošt. JM (35-36), koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i dan u skladu s pravilima znanosti i struke, sud utvrđuje da je ošt. u trenutku prometne nezgode bio pijan s obzirom da je koncentracija u krvi bila najmanje 2,00 g/kg.
13. Iz nalaza i mišljenja vještaka toksikološke struke Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba UM, dr. med. za ošt. JM (141-144), koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i dan u skladu s pravilima znanosti i struke, utvrđeno je da su pri koncentraciji alkohola u krvi od 1,86 g/kg osobe u pijanom stanju. Alkohol kao depresor središnjeg živčanog sustava utječe na motoriku, senzoriku i psihomotoriku, svijest i neurovegetativne funkcije usporavajući provođenje impulsa među neuronima. Pri stanju pripitosti (0,50 – 1,50 g/kg apsolutnog alkohola u krvi) javlja se euforija uz osjećaj povećanog samopouzdanja i pretjerane samouvjerenosti. Smanjuje se samokontrola i socijalna inhibicija, a sposobnost koncentracije, pažnje, intelektualnih i kognitivnih sposobnosti i izvršavanje složenijih intelektualnih radnji pada na nižu razinu. U pijanom stanju (1,50 – 2,50 g/kg apsolutnog alkohola u krvi) pojačane su sve već naveden osobitosti alkoholiziranosti. Dolazi do nerealnog sagledavanja situacije uz nekritičnost i nesposobnost ispravne procjene događaja. Sposobnosti shvaćanja i donošenja odluka se umanjuju, osoba je poremećene pažnje, teže se usredotočuje. I motoričke i osjetilne i misaone sposobnosti su usporenije i tromije što je viša koncentracija alkohola. U toj fazi (osobito oko 2,00 g/kg i više) karakteristična su povremena suženja svijesti gdje se i vid i sluh i sposobnost shvaćanja i donošenja odluka bitno kompromitiraju, osoba je poremećene pažnje, teško se koncentrira. Voljni pokreti mišića su usporeni, osoba motorički zadržava grubu snagu no pokreti postaju neprecizni i nekontrolirani, oslabljenog mišićnog tonusa, nekoordiniranih kretnji, neadekvatnog refleksnog odgovora uz sačuvanu grubu motoriku, uz povremeno teturajući hod i posrtanje s oslabljenom mišićnom sposobnošću. Negativan utjecaj alkohola na optičke neurone očituje se smanjenom oštrinom vida, smanjenom sposobnošću dubinskog vida, slabijim uočavanjem udaljenosti između predmeta i predmeta u pokretu, otežanom fiksacijom na predmet zbog nistagmusa (nehotični pokretni očiju), akomodacija na svjetlost i tamu i prenošenje svjetlosnih impulsa očnim živcem usporedno je, pa slike postaju mutne, neoštre, slabijeg intenziteta boje, vidno polje (vidni kut) je sužen pa osoba prekasno uočava detalje prometnice pred sobom, svjetlosne signale, objekte u pokretu i objekte ne perifernom vidnom polju (npr. sredinu ili rub prometnice, bankine, vozila koja dolaze ili prolaze pokraj). Kvaliteta sluha i određivanje smjera zvuka je poremećeno stoga su i zvučni fenomeni u prometu slabije zamjetljivi. S toksikološkog stanovišta većina osoba pri navedenim koncentracijama okvirno (statistički gledano) reagira istim promjenama u organizmu. Iz svega proizlazi a postoje bitne razlike u ponašanju i sposobnostima pijane i trijezne osobe, pri čemu bi osoba koja nije pod utjecajem alkohola mogla biti svjesna potencijalnih opasnosti na prometnici, poštovala bi prometna pravila i propise, uočila bi u kakvoj se situaciji nalazi, vizualna i auditivna percepcija usporila bi na nadolazeće promjene i vozila na cesti, te bi pješak donio ispravnu odluku da se skloni u stranu, također bi mogao motorički uspješno i u potpunosti izvesti kretnje hodanja i izbjegavanja susreta s vozilom, dakle bio bi u mogućnosti izbjeći prometnu nesreću. Vrednovanje uloga alkohola u vozačkim performansama može se donijeti u cjelokupnom sagledavanju prometne situacije.
14. Iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke Davora Mayera (141-144), koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i dan u skladu s pravilima znanosti i struke, utvrđeno je da su medicinskom obradom ošt. JM nakon nesreće utvrđene sljedeće ozljede: - veliki krvni podljev na desnoj strani čela;
- dvostruki prijelom stražnjeg i donjeg zida desne polovice čeonog sinusa, s minimalnim pomakom, seže do gornjeg ruba očne šupljine; - prijelom medijalnog zida desne očne šupljine; - krv na desnoj strani čeonog sinusa i desnoj strani etmoidnog sinusa; - prijelom nosnih kostiju, s angulacijom ulijevo; - oguljotina 5. prsta lijeve šake; - višeiverni prijelom donje trećine desne goljenične kosti, s pomakom, angulacijom i skraćenjem, seže do zglobne plohe; - spiralni prijelom donjeg dijela desne lisne kosti. Navedene ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Ozljede ošt. su nastale u dinamici naleta protusmjernog djelomičnog čelnog naleta u pravcu, pri čemu je primarni kontakt ostvaren između prednjeg desnog vrha odnosno prednjeg dijela desne bočne strane vozila i desne potkoljenice oštećenika. U nastavku dinamike je oštećenik bio rotiran oko uzdužne osi tijela u smjeru kretanja kazaljki na satu i pritom došao u kontakt s desnom bočnom stranom vozila i desnim osvrtnim ogledalom, da bi potom pao na kolnik ispred i udesno od mjesta naleta, promatrano u smjeru kretanja vozila. Uzevši u obzir navedenu dinamiku prometne nesreće i utvrđene ozljede oštećenika, nužno proizlazi da je oštećenik bio okrenut prsima (sučelice) nadolazećem vozilu kojim je upravljala okrivljenica, odnosno da se kretao vozilu ususret, a glavninom tijela je bio izvan gabarita nadolazećeg vozila. U trenutku naleta, oštećenik se nalazio u stojećem položaju, pri čemu je mogao biti posve uspravan ili u manjoj mjeri prignut. Sva gore navedena sudskomedicinska utvrđenja su u bitnome sukladna ranijim utvrđenjima prometnog vještaka Zlatka Jareša (sadržanih u pisanom nalazu i mišljenju te saslušanju tog vještaka na raspravi).
15. Reprodukcijom snimke video nadzora sa adrese Slatina, M. Gupca 269 (44) sud utvrđuje da se okr. pješice kretao kolnikom teturajući i podižući ruke u zrak, dok nije vidljivo da bi okr. u ruci imao bilo kakv izvor svjetlosti kao npr. baterijsku lampu, a niti je na odjeći imao reflektirajuće oznake.
16. Ispitana u prethodnom postupku okr. nije htjela iznositi obranu niti odgovarati na postavljena pitanja.
17. U svojoj obrani danoj na zapisniku suda okr. je iskazala da je kritične zgode upravljala svojim osobnim automobilom iz smjera Slatine i nije uočila da bi se radilo o čovjeku kritične zgode već je bila uvjerena da je sa osobnim automobilom udarila jelena ili srnu. Kritične zgode bio je mrak i magla, a kolnik je na tom dijelu ceste neosvijetljen, tako da nikako nije mislila da je udarila u čovjeka jer bi u tom slučaju zasigurno stala i pomogla čovjeku, no ovako, uvjerena da je udarila jelena ili srnu otišla je kući. Po struci je njegovateljica. Da je znala da se radilo o čovjeku, a ne jelenu ili srni stala bi i pomogla čovjeku. Kada je nakon kritične zgode saznala da nije udarila u jelena ili srnu već u čovjeka krenula je u PP kako bi se prijavila, međutim morala je organizirati čuvanje svoje mlljt. djece i taman dok je kretala u policiju pol. službenici su došli na njezinu kućnu adresu. Nakon kritične zgode suprug i okr. su bili kod okr. u posjeti u bolnici i pitala ga je da ako mu treba bilo kakva pomoć da mu je voljna pomoći. Majka je troje mlljt. djece i to djevojčice od 12 godina i blizanaca od 10 godina od kojih je jedan bolestan i ima posebne potrebe, o čemu posjeduje dokumentaciju i predaje istu u spis. Iskreno se kaje što je počinila ova kaznena djela, međutim isto joj nije bila namjera već kao što je navela mislila je da se radilo o srni ili jelenu jer se prometna nesreća dogodila na dijelu ceste koji nije osvijetljen, bila je magla, a na tom dijelu i inače na cestu izliječe divljač, što se znalo događati dosta puta pa nije imala razloga sumnjati da je kritične zgode udarila čovjeka, a ne divljač. Kritične zgode ošt. se je kretao njezinom kolničkom trakom bliže središnjoj crti, no okr. u tom trenutku nije mogla vidjeti da se radi o čovjeku već je na nekih pola metra željela izbjeći prepreku i sve se dogodilo od trenutka njezinog uočavanja ošt. pa do udara u ošt. u sekundi i nastojala je smotati volan kako bi izbjegla udarac u divljač, okr. je tako mislila da izbjegava udarac u divljač jer je vidjela samo crnu siluetu, ništa nije upućivalo da bi to bio čovjek. Na tom dijelu ceste okr. i inače vozi sporije jer nije osvijetljeno, tako da je i taj put išla brzinom 50-60 km/h. U automobilu su sa okr. bila i njezina djeca, svih troje. Na osobnom vozilu okr. nije bilo nikakve štete, samo se polovica desnog retrovizora i to plastični dio odlomio. Okr. je kritične zgode osjetila lagan dodir sa preprekom na cesti, ali nije osjetila da bi točkom ili branikom nešto udarila ili pregazila. Kada ju se pita da li je nakon prometne nesreće zastala na tren, može reći da je prikočila iz razloga da ispravi svoj osobni automobil i da pogleda da li je što ostalo na kolniku iza nje, međutim ništa nije vidjela pa je nastavila vožnju prema svojoj kući i nije odmah na licu mjesta stala jer je pomislila da obzirom da su joj djeca u autu da kad dođe kući, a kuća joj je blizu tog mjesta, da će kod kuće pogledati da li je došlo do kakvih oštećenja na vozilu jer je kritične zgode bila uvjerena da je imala susret sa divljači, a nikako nije niti pomislila da bi se kritične zgode moglo raditi o čovjeku. Kritične zgode nakon prometne nesreće je alkotestirana od strane policije i zna da je bila vrijednost od 0,75 promila alkohola u krvi, no okr. je kritične zgode smatrala, odnosno osjećala je da je sposobna upravljati osobnim automobilom, jer da je smatrala suprotno nikada ne bi upravljala osobnim automobilom obzirom da je u automobilu prevozila svoje troje mlljt. djece. Ta činjenica da je bila pod utjecajem alkohola od 0,75 g/kg nije imala nikakve veze sa tim što kritične zgode nije stala na licu mjesta. Pozna ošt. JM jer žive u istom mjestu i kada ju se pita da li se njegova konstitucije razlikuje od njezine, isti je malo viši od nje, a što se kilaže tiče isti ima možda koji kg više jer je muško. Okr. ne nosi nikakva pomagala za vid, a kritične zgode u tom trenutku kada je uočila prepreku na kolniku ta prepreka joj u tom trenutku na nekih pola m od njezinog vozila nije izgledala da ima oblik ljudskog tijela već više oblik životinje, pretpostavlja da je okr. u tom trenutku bio u sagnutom položaju pa zato oblik njegovog tijela nije izgledao na oblik ljudskog tijela već više kao divljač i djeca su kritične zgode pitala da što je to bilo i da li je udarila u kakvu životinju. Kritične zgode nakon prometne nesreće pogledala je u desni retrovizor, retrovizor nije otpao sa vozila, u retrovizoru nije vidjela da bi nešto bilo na kolniku ostalo ležati nakon prometne nesreće, a došavši kući uočila je da na desnom retrovizoru nedostaje plastika. Kajem se zbog toga što je došlo do nesreće i još jednom ponavlja da je iole sumnjala da se radi o čovjeku, a ne o divljači stala bi i pružila pomoć.
18. Na temelju ovako provedenih dokaza i dane obrane okr., nakon savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj ukupnosti te savjesne ocjene obrane okr., sud smatra dokazanim sve navode optužnice, odnosno smatra dokazanim da je okr. počinila pod toč. 1. kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 2. u svezi stavka 1. istog čl. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11, a djelom pod toč. 2. kazneno djelo protiv života i tijela - nepružanjem pomoći, opisano i kažnjivo po čl. 123. st. 2. KZ/11, na način kako je to činjenično i pravno opisano u izreci presude. Dokazanost navoda optužnice proizlazi kako iz pisanih dokaza, tako i iz danog iskaza ošt. JM, čijem iskazu je sud u cijelosti poklonio vjeru u dijelu u kojem je isti suglasan provedenom dokaznom postupku te iz danih nalaza i mišljenja vještaka prometne, medicinske i toksikološke struke. Naime, iz zapisnika o očevidu PP Slatina sud utvrđuje da su policijski službenici Policijske postaje Slatina 19. prosinca 2023. u 20:10 sati započeli očevid na županijskoj cesti broj 4025 između mjesta [adresa] i [adresa]. Izlazak na mjesto događaja izvršen je povodom dojave HMP Virovitica, a na mjestu događaja utvrđeno je da je vozačica osobnog automobila reg. oz. [registarska oznaka] BM napustila mjesto događaja bez da je obavijestila najbližu Policijsku postaju o događaju, niti je ozlijeđenom JM pružila pomoć. Pješak JM je vozilom HMP prevezen u Opću bolnicu Virovitica gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma desne potkoljenice, prijeloma frontalne i etmoidalne kosti desno i prijelom nosnih kostiju. Okrivljena BM je sa osobnim automobilom reg. oz. [registarska oznaka] zatečena na adresi prebivališta u [adresa], gdje je na vozilu izvršen očevid. Izvršenim očevidom na vozilu utvrđena su oštećenja vanjskog desnog osvrtnog ogledala u vidu otpale plastične obloge, oštećenja prednjeg branika sa desne strane u vidu strugotina te oštećenja prednjeg desnog blatobrana i prednjih i zadnjih vrata. Izvršeno je uklapanje otpale plastične obloge desnog vanjskog osvrtnog ogledala pronađenog na mjestu događaja, sa oštećenim vanjskim desnim osvrtnim ogledalom na osobnom automobilu reg. oz. [registarska oznaka], kojom prilikom je potvrđeno mehaničko poklapanje u cijelosti. Uvidom u medicinsku dokumentaciju za ošt. JM Opće bolnice Virovitica, Služba kirurških djelatnosti (20) sud utvrđuje da je ošt. JM liječen na Odjelu kirurgije Opće bolnice Virovitica od 19.12.2023. do 28.12.2023. zbog teških tjelesnih ozljeda: prijelom desne potkoljenice, prijelom frontalne i etmoidalne kosti desno i prijelom nosnih kostiju.
19. Sud je kao odugovlačeći odbio dokazni prijedlog obrane za provođenjem novog medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu jer drži kako okolnosti koje je ozljede ošt. zadobio te jesu li u odnosu na iste zaostale trajne posljedice na koje se predlaže novo medicinsko vještačenje nisu od značaja za ovaj postupak iz razloga jer je već provedeno medicinsko vještačenje po vještaku Davoru Mayeru na okolnosti koje ozljede je ošt. pretrpio kritične zgode, dok okolnost da li su ošt. zaostale trajne posljedice nije bitno obilježje djela pa ta okolnost nije od značaja za ovaj postupak.
20. Odredbom čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vozač dužan brzinu vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu i znaku, dok je odredbom čl. 70. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da je vozač koji pretječe ili obilazi dužan svoje vozilo držati na potrebnoj udaljenosti od vozila koje pretječe ili obilazi, tako da ga ne ometa niti ugrožava u prometu. S obzirom da je okr. kritične zgode upravljajući u pravcu [adresa] vlastitim osobnim automobilom marke Fiat Linea, reg. oz. [registarska oznaka] propustila smanjiti brzinu osobnog automobila i prilagoditi je dometu svjetala uslijed mraka i propustila pažljivo osmotriti kolnik ispred sebe kako bi na vrijeme uočila pješaka cijeneći utvrđenje vještaka prometne struke Zlatka Jareša da je okr. kao vozačica osobnog automobila kritične zgode imala mogućnost ispred sebe uočiti pješaka koji je bio zaustavljen ili se sporo kretao središnjim dijelom za nju desne prometne trake, nešto bliže sredini kolnika, na udaljenosti ne većoj od 30 m. Okr. BM, po mišljenju vještaka, mogla je u noćnim uvjetima vožnje sa uključenim oborenim svijetlima u slučaju da se u tom trenutku iz suprotnog smjera kretalo drugo vozilo, također sa uključenim oborenim svjetlima, uočiti pješaka koji se nalazio na njezinoj desnoj strani kolnika, kada je od pješaka bila udaljena ne više od 30 m, a kako je zaustavni put intenzivnim kočenjem pri toj brzini na suhom asfaltnom kolniku oko 37,78 m, znači da je na opasnost reagirala intenzivnim kočenjem, ne bi izbjegla nalet na pješaka, jer bi se sa vozilom zaustavila tek na oko 7,78 m iza mjesta naleta na pješaka. Analiza je pokazala da je u trenutku uočavanja pješaka na kolniku ispred sebe okr. BM na opasnost reagirala skretanjem vozila ulijevo, ali kako je u tom trenutku najvjerojatnije nailazilo drugo vozilo iz suprotnog smjera, koje je također izbjegavalo nalet na pješaka skretanjem u sebi desnu stranu, nije imala mogućnost za veći bočni pomak vozila Fiata u lijevu stranu, te u toj situaciji nije mogla izbjeći nalet na pješaka. Na temelju mehanizma nastanka prometne nesreće te oštećenja vozila Fiat, a posebno desnog bočnog retrovizora, vještak zaključuje da je okr. BM svakako imala mogućnost uočiti da je došlo do naleta njezinog vozila na pješaka, te se nakon mjesta naleta trebala sa vozilom zaustaviti, pružiti pomoć pješaku i izvijestiti o tome najbližu policijsku postaju. U navedenim uvjetima vožnje, vozač osobnog vozila bi imao mogućnost uočiti svjetlosno neoznačenu prepreku ispred vozila, na kolniku uz desni rub, na udaljenosti ispred vozila od oko 40 m, pa to znači ukoliko bi pravovremeno i pravilno reagirala na opasnost intenzivnim kočenjem, tehnički primjerena ili adekvatna brzina bila bi oko 63 km/h. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je okrivljena BM pravovremeno uočila ispred sebe pješaka JM, koji se pod utjecajem alkohola, nekontrolirano kretao ili nalazio na središnjem dijelu kolnika u trenutku kada se nalazila od njega na udaljenosti ne više od 30 m te da je na opasnost reagirala intenzivnim kočenjem i da se sa vozilom Fiat kretala brzinom, ne većom od 53 km/h, jer bi se sa vozilom Fiat zaustavljala prije mjesta naleta na pješaka. Slijedom navedenog sud smatra dokazanim da je okr. kritične zgode postupila suprotno odredbi čl. 51. st. 1. i čl. 70. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što je u direktnoj uzročnoj vezi sa nastankom prometne nesreće.
21. Iz iskaza ošt. JM sud utvrđuje da se isti kritične zgode nepropisno kretao županijskom cestom između [adresa] i [adresa] u smjeru Slatine desnom prometnom trakom, te da je bio obučen u crnu odjeću, dok ne prihvaća iskaz ošt. da je na crnoj jakni imao na rukavima dvije reflektirajuće crte i da je u desnoj ruci imao bateriju jer suprotno proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, a posebice iz zapisnika o očevidu i snimke nadzorne kamere. Sud prihvaća iskaz ošt. kada iskazuje da ga je automobil kritične zgode udario u desnu nogu i da je to vozilo malo usporivši napustilo mjesto prometne nesreće, a da je ošt. ostao ležati na tlu ozlijeđen, dok sud ne prihvaća iskaz ošt. da se kritične zgode kretao po bankini jer suprotno proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, a posebice nalaza i mišljenja vještaka prometne i medicinske struke.
22. Okr. BM je kriva za počinjenje kaznenih djela kako joj je to izmijenjenom optužnicom stavljeno na teret jer je u vrijeme počinjenja kaznenih djela bila ubrojiva, a što tijekom postupka nije bilo dovedeno u pitanje. Nadalje, postupala je u odnosu na djelo pod toč. 1. sa svjesnim nehajem, kod okr. je postojalo povjerenje u povoljan ishod, odnosno pouzdala se u svoje osobne sposobnosti, olako držeći da je cesta ispred nje slobodna i da do nesreće neće doći, dok je u odnosu na djelo pod toč. 2. postupala s izravnom namjerom jer je bila svjesna svog djela i znala da će takvim postupanjem počiniti kazneno djelo nepružanjem pomoći, a to je i htjela. Postupanje okr. je protupravno jer je svojim radnjama kršila zakonske odredbe o sigurnosti prometa na cestama, te za njenino postupanje ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.
23. Analizirajući provedeni dokazni postupak neprihvatljiva je obrana okr. da kritične zgode nije uočila da je sa osobnim automobilom udarila čovjeka, već da je mislila da je sa osobnim automobilom udarila jelena ili srnu, jer je vidjela crnu siluetu i da iz tog razloga nije sa vozilom stala kritične zgode već je samo prikočila kako bi ispravila svoj osobni automobil i da pogleda u bočnim ogledalima da li je je što ostalo iz nje na kolniku, te kako ništa nije vidjela nastavila je s vožnjom. Naime, vještak prometne struke Zlatko Jareš u nalazu i mišljenju decidirano navodi da na temelju mehanizma nastanka prometne nesreće te oštećenja vozila Fiat, a posebno desnog bočnog retrovizora, zaključuje da je okr. BM svakako imala mogućnost uočiti da je došlo do naleta njezinog vozila na pješaka, te se nakon mjesta naleta trebala sa vozilom zaustaviti, pružiti pomoć pješaku jer je to bila u mogućnosti bez da sebe i druge sudionike u prometu ozbiljno ugrozi. U navedenim uvjetima vožnje, vozač osobnog vozila bi imao mogućnost uočiti svjetlosno neoznačenu prepreku ispred vozila, na kolniku uz desni rub, na udaljenosti ispred vozila od oko 40 m, pa to znači ukoliko bi pravovremeno i pravilno reagirala na opasnost intenzivnim kočenjem, tehnički primjerena ili adekvatna brzina bila bi oko 63 km/h. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je okrivljena BM pravovremeno uočila ispred sebe pješaka JM, koji se pod utjecajem alkohola, nekontrolirano kretao ili nalazio na središnjem dijelu kolnika u trenutku kada se nalazila od njega na udaljenosti ne više od 30 m te da je na opasnost reagirala intenzivnim kočenjem i da se sa vozilom Fiat kretala brzinom, ne većom od 53 km/h, jer bi se sa vozilom Fiat zaustavila prije mjesta naleta na pješaka.
24. S obzirom na sve navedeno u radnjama okr. ostvarena su sva bitna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 2. u svezi stavka 1. istog čl. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11 jer je iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ljudi, pa zbog tog prouzročila drugoj osobi tešku tjelesnu ozljedu i sva bitna obilježja kaznenog djela protiv života i tijela - nepružanjem pomoći, opisano i kažnjivo po čl. 123. st. 2. KZ/11 jer nije pružila pomoć osobi u opasnosti koju je sama prouzročila, iako je to mogla učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga. Slijedom navedenoga, sud je okr. za kazneno djelo pod toč. 1. temeljem čl. 227. st. 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci i za kazneno djelo pod toč. 2. temeljem čl. 123. st. 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, pa ju je sud temeljem citiranih zakonskih propisa i temeljem čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci. Temeljem čl. 56. KZ/11 okrivljenoj je izrečena uvjetna osuda na način da se određuje da se izrečena jedinstvena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica za vrijeme od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Prilikom odabira vrste i visine kaznenopravne sankcije sud je okr. od olakotnih okolnosti cijenio njezinu, kako to proizlazi iz izvoda iz KE, dosadašnju neosuđivanost, da je majka troje maloljetne djece koju je dužna uzdržavati, od kojih je jedno dijete teško bolesno, te da je ošt. JM dao znatan doprinos nastanku prometne nesreće kritične zgode krečući se kao pješak pod utjecajem alkohola nekontrolirano i nepropisno desnom prometnom trakom (bliže sredini kolnika), a ne uz lijevi rub kolnika, kojom prilikom nije imao reflektirajuće oznake na odjeći, niti ikakav izvor svjetlosti, a imajući u vidu činjenicu da se prometna nesreća dogodila za vrijeme mraka na dijelu kolnika gdje nema javne rasvjete, dok otegotnih okolnosti na strani okr. sud nije našao. Sud smatra da je izrečena kaznenopravna sankcija primjerena stupnju krivnje okr. i težini počinjenih kaznenih djela te je uvjerenja da će se sa ovakvom kaznenopravnom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja utvrđena odredbom čl. 41. KZ/11.
25. Obzirom na donošenje osuđujuće presude o troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1., 6. i 8. ZKP/08 te je okr. BM naloženo naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 1.357,75 EUR, koji se odnose na trošak toksikološkog vještačenja u iznosu od 99,54 EUR x 2 (L31 i 37), trošak prometnog vještačenja 137,60 EUR (L 130) i 360,00 EUR (L 94), trošak dolaska ošt. JM na raspravu 10,40 EUR, trošak medicinskog vještačenja 491,07 EUR (147) i trošak toksikološkog vještačenja 159,60 EUR (155) te platiti paušalnu svotu u iznosu od 100,00 EUR, koja je određena prema dužini trajanja i složenosti postupka, kao i nužne izdatke ošt. JM, kao i nagradu i nužne izdatke punom. ošt. u iznosu od 837,42 EUR, koji trošak se odnosi na troškove zastupanja 5.12.2024., 4.2.2024. i 19.9.2025. u iznosu od 200,00 EUR x 3, ukupno 600,00 EUR, na koji iznos je obračunat PDV 25% u iznosu od 150,00 EUR, te putne troškove na relaciji [adresa] – [adresa] – [adresa] u iznosu od 87,42 EUR (62 km x 3 x 0,47 EUR), što sveukupno iznosi 837,42 EUR, dok je sa razlikom od dosuđenog do zatraženog iznosa odbijena, a koji iznos se odnosi na razliku u obračunu PDV-a koji nije priznat na putne troškove i na razliko od zatraženog putnog troška od 108,00 EUR do dosuđenog 87,42 EUR.
26. Zbog svih obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.
U Virovitici 22. rujna 2025.
Predsjednica vijeća – sutkinja:
Marina Kovačević
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku 15 dana od dana prijema prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno u pet primjerka. O žalbi rješava nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. ODO u Virovitici na posl. br. KO-DO-202/2024
2. BM, [adresa] – okr.
3. Ognjen Krznarić, odvjetnik iz Zagreba - branitelj okr.
4. JM, [adresa] – ošt.
5. Ivana Stojić, odvjetnica iz Slatine – punom. ošt.
