Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1804/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u pravnoj stvari tužitelja EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] – [adresa], zastupanog po punomoćniku Mirku Kozini, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] – [adresa], zastupanog po punomoćniku Mirku Roguljiću, odvjetniku iz Splita, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-120/22-24 od 25. lipnja 2025.,19. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I Žalba tužitelja odbija se kao djelomično neosnovana i uvažava kao djelomično osnovana te se rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp- 120/22-24 od 25. lipnja 2025.:

- potvrđuje u toč. I. izreke,

- potvrđuje u toč. II. izreke u dijelu kojim je naloženo tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 400,00 Eur-a,

- preinačuje u toč. II. izreke u dijelu kojim je naloženo tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak preko iznosa od 400,00 Eur-a do iznosa od 700,00 Eur-a i rješava:

Odbija se zahtjev tuženika kojim je naloženo tužitelju isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 300,00 Eur-a, kao neosnovan.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Odlukom suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbacuje se tužbeni zahtjev:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj tuženiku izvršio smetnju posjeda na dio nekretnine koji u naravi čini put, a koja je nekretninu označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisanu u Zemljišne knjige Općinskog sud u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Solin, a koji se dio nekretnine proteže zapadno od kuće anagramske oznake [adresa], a prema skici Nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Luke Vrdoljaka označen točkama A,B,C,D,A, označen žutom bojom u površini od 128m2, koji nalaz i mišljenje je sastavni dio ovog Rješenja. Zabranjuje se tuženiku da tužitelja ometa u njegovom posjedu na dijelu nekretnine koji u naravi čini put, a koja je nekretninu označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisanu Zemljišne knjige Općinskog sud u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Solin , a koji se dio nekretnine proteže zapadno od kuće anagramske oznake [adresa] , a prema skici Nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Luke Vrdoljaka označen točkama A,B,C,D,A, označen žutom bojom u površini od 128m2, koji nalaz i mišljenje je sastavni dio ovog Rješenja.“

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 700,00 EUR-a u roku od 15 (petnaest) dana."

2. Ovo rješenje suda prvog stupnja, pravovremenom žalbom, pobija tužitelj zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do toč. 3., u vezi s odredbom čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, zbog povrede prava zajamčenog čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, 5/14. i 69/17.) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99 - ispr., 14/02., 1/06. i 13/17. - u nastavku teksta: Konvencija). Predlaže pobijano rješenje preinačiti i prihvatiti tužbeni zahtjev a podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje. Traži trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tužitelja, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, odluka suda prvog stupnja jasna je i razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i nejasnoća, a analiza činjeničnog stanja kao rezultata raspravljanja, prema ocjeni ovog suda, pravno opravdano upućuje na zaključak da su u postupku pred sudom prvog stupnja na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP-a) utvrđene sve pravno relevantne činjenice, na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo.

7. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja izradio je rješenje u skladu s odredbama ZPP-a, za svoja uvjerenja dao jasne i razumljive razloge, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima.

8. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje tužitelj, budući da pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se isto može ispitati.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji u naravi čini put, a koji se dio nekretnine proteže zapadno od kuće anagramske oznake [adresa], prema skici Nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Luke Vrdoljaka označen točkama A,B,C,D,A, označen žutom bojom u površini od 128m2.

10. Iz stanja spisa proizlazi da su parnične stranke na [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaki sa svoje strane sagradili obiteljske kuće te da je između njih tada bio dogovor da svaki sa svoje strane iza obiteljskih kuća ostave po tri metra zemljišta za put, da se tim putem tužitelj koristio sve do 2019. kada mu je tuženik zabranio prolazak istim. Dakle, smetanje posjeda izvjesno je izvršeno 2019. što nije niti sporno, a jednako tako nije sporno da tužitelj nakon što mu je tuženik zabranio prolaz i provoz putem, nije ponovno uspostavio posjedovno stanje, što tužitelj niti ne tvrdi, a svjedoci ĐJ i ZJ, saslušani u postupku pred prvostupanjskim sudom isto su i potvrdili. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da obzirom da je tužba podnesena 6. listopada 2020., da je ista podnesena van zakonskog roka propisanog odredbom čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. – u nastavku teksta: ZV)

11. U konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio, a što proizlazi iz provedenih dokaza, da je tužitelji bio u zadnjem mirnom posjedu spornog dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi put, čiji posjed je smetan 2019. zabranom prolaska od strane tuženika, te je pravilno na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja zaključio, da obzirom da je tužba za smetanje posjeda podnesena 6. listopada 2020., da je ista podnesena van zakonskog roka propisanog odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a.

12. Pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje potvrdu Policijske uprave Splitsko dalmatinske, PP Split od 30. rujna 2024. (str. 33. spisa) iz koje potvrde, suprotno žalbenim navodima, jasno proizlazi da se dana 19. rujna 2022. tužitelj našao s bratom ĐJ u Odvjetničkom uredu Kozina u Splitu, radi podjele imovine koja se nalazi u [adresa], a kojom prilikom da je tuženik počeo svojatati kako cijela imovina pripada njemu i kako tužitelj nema pravo na ništa, te da kada je shvatio da se s bratom ne može dogovoriti oko podijele imovine da je napustio odvjetnički ured i došao u prostorije II PP u Splitu prijaviti navedeno, dakle iz iste potvrde, kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud, nisu razvidne okolnosti koje bi upućivale na zaključak da je između stranaka spor vezan uz smetanje posjeda.

13. Na žalbene navode tužitelja (da je čin smetanja prolaza nastao nakon što je tuženik tužitelju ozbiljno zaprijetio, a isto da je dokumentirano, …da tužitelj zbog činjenice da mu je tuženik brat nije istog prijavio, ….da se čin smetanja dogodio krajem rujna 2022. kada je više puta intervenirala policija), valja odgovoriti da je smetanje posjeda čin (aktiv) neke osobe kojom se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedu. Čin smetanja posjeda dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedu te smetanje posjeda negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti u nekom obujmu ili u nekom pogledu), a nameće tuđu. Za čin smetanja posjeda dovoljna je svijest, znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed, a ne i namjera da se smeta tuđi posjed. Pravo na zaštitu uživa svaki posjed koji je faktičan i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće. Dakle polazeći od prednje navedenoga, izvjesno je da tužitelj u postupku pred prvostupanjskim sudom nije dokazao da je nakon 2019. uspostavio ranije posjedovno stanje (nakon što mu je tuženik zabranio provoz i prolaz preko prijepornog sijela nekretnine), dakle nisu dokazane tvrdnje da je do smetanja posjeda došlo krajem rujna 2022., obzirom da tužitelj nije dokazao da je u tom trenutku bio u posjedu prijepornog dijela nekretnine i da mu je posjed smetan.

14. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, koja se ostvaruje pred sudom u skladu s odredbom iz čl. 22. st. 2. ZV-a pri čemu se tužbeni zahtjev upravljen prema zaštiti posjeda sastoji od tri elementa i to od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja posjeda, od zahtjeva da se tuženiku naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja i od zahtjeva da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, kod čega sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira koliko bi smetanje posjeda u bilo kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

15. Pravo na posjedovnu zaštitu sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. Rokovi iz navedene zakonske odredbe prekluzivne su naravi i na njih sud pazi po službenoj dužnosti.

16. U konkretnom slučaju, predmetna tužba podnesena je 6. listopada 2022. nakon proteka prekluzivnog roka od 30 dana budući da su za čin za koji tužitelj tvrdi da je smetanje posjeda bio 2019., kada je tuženik izvjesno zabranio tužitelju da se služi prijepornim putem, a što konačno proizlazi i iz iskaza stranka i svjedoka saslušanih u postupku pred prvostupanjskim sudom.

17. U vezi sa žalbenim navodima kojima se ističe povreda prava na pravično suđenje, a pozivom na odredbu čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Konvencije, tužitelju valja odgovoriti da odredbe čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st.1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj odluci prvostupanjski sud je odgovorio na sve odlučujuće navode tužitelja. Donesena odluka je podrobno obrazložena te se ne može smatrati arbitrarnom.

18. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka prvostupanjski sud je pravilno odluku o troškovima postupka utemeljio na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, no pogrešno je primijenio materijalno pravo odlučujući o visini istih. Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23. - dalje: Tarifa) odredbom Tbr. 7/2 propisano je da u postupku radi smetanja posjeda odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova. Stoga pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te uz primjenu odredbe Tbr. 7/2 Tarife zahtjev tužitelja za naknadom troškova osnovan je u iznosu od 400,00 Eura (200 bodova x 2 eura vrijednost boda).

18.1. Stoga je, s obzirom na visinu vrijednosti spora i priloženi troškovnik, te odredbe Tarife važećoj u vrijeme ispostavljanja troškovnika i zaključenja glavne rasprave, valjalo potvrditi rješenje prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je dosuđen trošak postupka do iznosa od 400,00 Eur-a a preostali dio zahtjeva, u iznosu od 300,00 Eur- a, odbiti kao neosnovan.

18.2. Slijedom svega navedenoga, temeljem odredbe čl. 380. st. 2. i 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

19. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan obzirom da je tužitelj uspio djelomično i to samo u odnosu na sporedni zahtjev (čl. 166. st. 1. u vezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a).

Osijek, 19. rujna 2025.

Sutkinja

Jasna Bratek