Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj: K-114/2022-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu u vijeću sastavljenom od sutkinje Martine Mašić kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Josipa Vidovića i Branke Podgorelec kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Megi Novak, u kaznenom predmetu protiv okrivljene GT zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u svezi st. 2. i 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11), a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu poslovni broj KO-DO-288/2021-1 od 30. prosinca 2021., nakon javne rasprave održane i dovršene 15. rujna 2025. u prisutnosti Petre Bujan, zamjenice općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu, okrivljene GT uz izabranog branitelja Davorina Zlatareka, odvjetnika iz Čakovca te opunomoćenika ošt. Josipa Pintarića, odvjetnika iz Čakovca, istoga dana donio je, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine” br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/2012., 56/2013., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25., dalje: ZKP/08)

okrivljena NT, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći RT i ĐT, r. G, rođena **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], šivaćica, sa završenom srednjom školom, zaposlena u Udruzi slijepih u Čakovcu, s mjesečnim primanjima od oko 750,00 eura, udana, majka troje punoljetne djece, vlasnica osobnog vozila marke "Chevrolet" starosti oko 15 godina, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivana,

kriva je

što je dana 15. lipnja 2021. oko 5,55 sati u Čakovcu, upravljajući osobnim automobilom marke "Hyundai“, tip "Accent“, registarskih oznaka [registarska oznaka], kolnikom Ulice Vladimira Nazora, iz smjera jugozapada u smjeru sjeveroistoka, postupila protivno odredbi članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, time što je dolaskom do raskrižja s odvojkom Ulice Vladimira Nazora, obavljala skretanje ulijevo na imenovani odvojak, a da nije propustila vozilo koje je dolazeći iz suprotnog smjera zadržavalo svoj smjer kretanja, uslijed čega je u desni bočni dio njenog osobnog automobila udario motocikl marke "Suzuki“, tip "Burgman“, registarske oznake [registarska oznaka], kojim je iz smjera sjeveroistoka u smjeru jugozapada upravljao LT, uslijed čega je došlo do prevrtanja motocikla i pada vozača motocikla na kolnik, a kojom prilikom je LT zadobio ranu razderotinu donje usne, iščašenje drugog sjekutića gornje čeljusti lijevo, oguljotinu kože lijeve nadlaktice, oguljotine kože lijeve podlaktice, otvoreni prijelom lijeve podlaktice, ranu nagnječinu desnog lakta s krvnim podljevom, oguljotinu kože IV prsta desne šake, oguljotinu kože lijeve natkoljenice, oguljotinu kože lijevog koljena, krvni podljev kože lijeve potkoljenice, oguljotinu kože desne natkoljenice, oguljotine kože desnog koljena, oguljotinu kože desne potkoljenice, krv u moždanim komorama, izljev krvi u prsište obostrano, nagnječenje pluća, krvni podljev mekog tkiva vrata, izljev krvi u trbušnu šupljinu, krvni podljev mezenterija (opornjaka), velike pregače i mekog tkiva velike zdjelice, razdor desnog jetrenog režnja, krvni podljevi masnog tkiva desnog bubrega, razdor prsne i trbušne aorte s krvnim podljevom mekih česti te prijelom I-IV rebra lijevo i III-IX rebra desno, koje su ozljede u svojoj ukupnosti bile teške naravi i od kojih je ozljeda imenovani preminuo na mjestu događaja,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe,

čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u čl. 227. st. 6. u svezi sa st. 2. i 1. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 6. KZ/11.

II. Na temelju čl. 227. st. 6. KZ/11, okrivljena NT

se osuđuje

na kaznu zatvora

u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca.

III. Na temelju čl. 57. st. 1. i 2. KZ/11, okrivljenoj DT

izriče se

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

na način da neuvjetovani dio kazne zatvora iznosi 7 (sedam) mjeseci i isti se ima izvršiti, dok se ostatak izrečene kazne u trajanju od 7 (sedam) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenica u roku provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo s time da joj vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

IV. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08, okrivljena NT dužna je platiti trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ovoga Zakona u paušalnom iznosu od 150,00 (sto pedeset) eura te troškove vještačenja iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ovoga Zakona u ukupnom iznosu od 1.453,98 (tisuću četiristo pedeset tri eura i devedeset osam centi) eura, u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu pred ovim je sudom podiglo optužnicu pod brojem KO-DO-288/2021-1 od 30. prosinca 2021. (očito omaškom navedeno 30. prosinca 2020.), protiv okrivljene GT zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u svezi st. 2. i 1. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanog pod toč. I. izreke ove presude.

2. Opunomoćenik oštećenika izjasnio se da u ovom postupku ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

3. Prilikom očitovanja o osnovanosti optužbe okrivljena NT je izjavila da joj je žao što se to desilo, ali da se ne smatra krivom te da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

4. U dokaznom postupku vijeće je uz suglasnost stranaka pročitalo i pregledalo: fotodokumentaciju očevida sa situacijskim planom i DVD medijem od 1. srpnja 2021. (list 17-72), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola broj 02040504 od 15. lipnja 2021. (list 73), Obrazac medicinske dokumentacije za žrtvu LT (list 74),

Zapisnik o izvanrednom tehničkom pregledu vozila od 15. lipnja 2021. (list 76-77), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj: 0975272 (list 78), Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 15. lipnja 2021. (list 79-80), Potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj: 0975271 (list 81), Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 15. lipnja 2021. (list 82-83), Zapisnik i mišljenje vještaka Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" o stupnju alkoholiziranosti, Klasa: NK-235-01/21-03/1278, Ur. broj 511-01-114-21-3 od 23. lipnja 2021. za LT (list 95-103), Zapisnik i mišljenje vještaka Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja " RT" o stupnju alkoholiziranosti, Klasa: NK-235-01/21-03/1277, Ur. broj 511-01-114-21-3 od 23. lipnja 2021. za NT (list 106-114), Zapisnik i mišljenje vještaka Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" o provedenom toksikološkom vještačenju Klasa: NK-235-01/21-03/1277, Ur. broj 511-01-114-21-4 od 12. srpnja 2021. za NT (list 115-118), Zapisnik i mišljenje vještaka Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja " RT" o provedenom toksikološkom vještačenju Klasa: NK-235-01/21-03/1278, Ur. broj 511-01-114-21-4 od 21. srpnja 2021. za LT (list 119-122), Nalaz i mišljenje obducenta dr. med. VT od 16. lipnja 2021. (list 145-150), podaci o visini dohodaka i primitaka za okr. (list 160-161), medicinsku dokumetaciju za okr. (list 175-177), Dopis Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda od 30. studenog 2021. (list 200-201), Dopis Zvjezdarnice Zagreb od 3. prosinca 2021. (list 203), Nalaz i mišljenje vještaka prometne i medicinske struke po provedenom kombiniranom prometno – medicinskom vještačenju od 5. prosinca 2021. (list 204-221), medicinsku dokumentaciju za okr. (list 263-274), Nalaz i mišljenje spec. oftalmologa dr. sc. Branimira Cerovskog od 6. srpnja 2024. (list 305- 306), Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Stivena Šijaka od 20. kolovoza 2024. (list 314- 316), pročitana je potvrda Odjela za prekršajne evidencije od 24. kolovoza 2021. (list 162-163) i uvjerenje Odjela za kaznene evidencije od 5. travnja 2024. (list 299) te je na kraju ispitana okrivljenica.

5. Sukladno čl. 431. st. 1. toč. 5. ZKP/08 uz suglasnost stranaka, obzirom da je rasprava počela iznova, pročitani su iskazi svjedoka BT i JT na zapisniku od 5. travnja 2023. (list 284-285), a na temelju čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08 pročitani su iskazi vještaka Stivena Šijaka i dr. med. Roberta Grudića na raspravnom zapisniku od 4. travnja 2024. (list 292-294), kao i iskazi vještaka Stivena Šijaka i dr. sc. Branimira Cerovskog na raspravnom zapisniku od 2. travnja 2025. (list 331-332).

6. Vijeće druge dokaze nije izvodilo zato što ih stranke nisu predlagale, a uz to drži da je činjenično stanje utvrđeno u mjeri koja omogućava donošenje pravilne i na zakonu utemeljene odluke.

7. Okrivljena NT ispitana sukladno čl. 208.a ZKP/08, kao i prilikom prvog ispitivanja u svojstvu okrivljenika, branila se šutnjom.

7.1. Iznoseći obranu na raspravi 15. rujna 2025., okrivljena NT je navela da ostaje kod obrane koju je iznijela na raspravi 4. travnja 2024., a u kojoj je navela da se kritične zgode kretala osobnim vozilom Ulicom Vladimira Nazora u smjeru istoka te da je imala namjeru skrenuti ulijevo zbog čega je uključila lijevi žmigavac kao i da se cijelo vrijeme prije samog skretanja približavala središnjem dijelu ceste, a da je prije samog skretanja stala i provjerila da li može skrenuti. Zatim da je jako sporo počela skretati ulijevo, kada je u samom kretanju osjetila udarac motocikla koji je dolazio iz suprotnog smjera, a kojeg nije vidjela. Navodi da je vidjela dva automobila koji su dolazili iz njegovog smjera i kretali se ispred njega. Nakon tog udarca je izašla van iz auta, bila je u šoku te je vidjela na cesti da leži motociklist i motocikl koji je bio odbačen na središnji dio ceste, a ne može procijeniti na kojoj je to udaljenosti bilo. Ova dva automobila koja je vidjela prije skretanja, bili su na većoj udaljenosti i bili su osvijetljeni, dok motocikl nije bio osvjetljen i motociklist na sebi nije imao svijetleće trakice, a na pitanje kako to zna obzirom da je navela da ga nije vidjela, navela je da to pretpostavlja obzirom da je poslije vidjela da motociklist nije imao na sebi svijetleće trakice. Pretpostavlja da se motociklist kretao velikom brzinom obzirom da je jako udario u njezino vozilo i nije ga vidjela prije skretanja. Kada je svojim vozilom dolazila do mjesta skretanja, zaslijepilo ju je sunce zbog čega je stala, a to zasljepljenje je kratko trajalo. Kada je stala provjerila je prometnu situaciju i tek onda je počela skretati ulijevo. Dakle, kritične zgode sunce je svijetlilo direktno prema njoj jer se kretala prema istoku. Kada je navela da je stala prije samog skretanja, pojašnjava da je stala dva puta, i to prvi put kada se približila središnjem dijelu ceste i kada je provjerila situaciju, nakon čega je polako krenula, ali je onda opet stala. Nju je sunce cijelo vrijeme zasljepljivalo dok je prilazila svojim vozilom do mjesta skretanja, kada je stala, no tada je krenula pa kako ju je sunce opet zaslijepilo, opet je stala, a njezino skretanje ulijevo bilo je jako polako. Nakon prometne nesreće se liječila kod psihijatra, dok se sada liječi kod psihologa. Pila je lijekove za smirenje, no sada ih više ne konzumira. Jako joj je žao zbog toga što se desilo. Suprugu pok. oštećenika srela je na sudskom hodniku prije rasprave u postupku koji se vodi za naknadu štete pred ovim sudom, kada joj se dobronamjerno obratila i rekla da joj je jako žao, no ista ju je tada napala i počela joj svašta vikati. Na raspravi 15. rujna 2025. još je navela da je prije samog skretanja ulijevo zaustavila svoje vozilo, pogledala na jednu i drugu stranu, kada je vidjela u daljini iz suprotnog smjera jedan automobil dok motocikl nije vidjela. Sunce ju je zaslijepilo, a kada je prošlo to zasljepljenje, još jednom je provjerila situaciju te je potom skrenula, no ni tada nije vidjela motocikl, doletio je velikom brzinom.

8. Iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu od 15. lipnja 2021. (list 73) proizlazi da je kod okrivljenice nakon kritičnog događaja utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg.

9. Iz Zapisnika o očevidu sa fotodokumentacijom proizlazi da se predmetna prometna nesreća dogodila 15. lipnja 2021. oko 5,55 sati u Čakovcu na raskrižju ulice Vladimira Nazora i odvojka ulice Vladimira Nazora kod kbr. 8a, u kojoj su sudjelovali NT kao vozačica osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] i LT kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka] koji je tom prilikom smrtno stradao, a što je konstatirano po liječniku [adresa], dr. med. AT koja je izašla na mjesto događaja.

10. Iz Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 0976272 od 15. lipnja 2021. kao i iz Zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta od 15. lipnja 2021. od ČT privremeno je oduzet motocikl reg. oznake [registarska oznaka] s pripadajućim ključem.

11. Iz Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 0976271 od 15. lipnja 2021. kao i iz Zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta od 15. lipnja 2021. od GT privremeno je oduzet osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] s pripadajućim ključevima.

12. Iz Zapisnika i mišljenja vještaka Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" o stupnju alkoholiziranosti, Klasa: NK-235-01/21-03/1278, Ur. broj 511-01-114-21-3 od 23. lipnja 2021. za LT proizlazi da je u vrijeme smrti i neposredno prije smrti imao u krvi 0,00 g/kg alkohola.

13. Iz Zapisnika i mišljenja vještaka Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" o stupnju alkoholiziranosti, Klasa: NK-235-01/21-03/1277, Ur. broj 511-01-114-21-3 od 23. lipnja 2021. za NT proizlazi da u trenutku prometne nezgode imala u krvi 0,00 g/kg.

14. Iz Zapisnika i mišljenja vještaka Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" o provedenom toksikološkom vještačenju Klasa: NK-235- 01/21-03/1277, Ur. broj 511-01-114-21-4 od 12. srpnja 2021. za NT proizlazi da kod iste u trenutku prometne nezgode nije utvrđena prisutnost droge niti psihotropnih tvari.

15. Iz Zapisnika i mišljenja vještaka Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" o provedenom toksikološkom vještačenju Klasa: NK-235- 01/21-03/1278, Ur. broj 511-01-114-21-4 od 21. srpnja 2021. za LT proizlazi da kod istog u trenutku prometne nezgode nije utvrđena prisutnost droge niti psihotropnih tvari.

16. Iz Nalaza i mišljenja obducenta dr. med. VT od 16. lipnja 2021. proizlazi da je oštećeni LT kritične zgode zadobio ranu razderotinu donje usne, iščašenje drugog sjekutića gornje čeljusti lijevo, oguljotinu kože lijeve nadlaktice, oguljotine kože lijeve podlaktice, otvoreni prijelom lijeve podlaktice, ranu nagnječinu desnog lakta s krvnim podljevom, oguljotinu kože IV prsta desne šake, oguljotinu kože lijeve natkoljenice, oguljotinu kože lijevog koljena, krvni podljev kože lijeve potkoljenice, oguljotinu kože desne natkoljenice, oguljotine kože desnog koljena, oguljotinu kože desne potkoljenice, krv u moždanim komorama, izljev krvi u prsište obostrano, nagnječenje pluća, krvni podljev mekog tkiva vrata, izljev krvi u trbušnu šupljinu, krvni podljev mezenterija (opornjaka), velike pregače i mekog tkiva velike zdjelice, razdor desnog jetrenog režnja, krvni podljevi masnog tkiva desnog bubrega, razdor prsne i trbušne aorte s krvnim podljevom mekih česti te prijelom I-IV rebra lijevo i III-IX rebra desno, koje su ozljede u svojoj ukupnosti bile teške naravi i od kojih je ozljeda imenovani preminuo na mjestu događaja.

17. Na prijedlog Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu provedeno je kombinirano prometno – tehničko i medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima prometne struke dipl. ing. Stivenu Šijaku i medicinske struke dr. med. Robertu Grudiću iz kojeg proizlazi da nesreća predstavlja nalet motocikla u prolasku kroz “T“ raskrižje i koji se kretao glavnom ulicom na osobno vozilo koje je skretalo u lijevo iz glavne u sporednu ulicu. Vremenski uvjeti u vrijeme nesreće su bili dan, sunčano, suho bez oborina, a vrsta i stanje kolnika asfalt, dobar, suh. U nesreći su sudjelovali žrtva LT kao vozač motocikla i vozačica osobnog vozila okrivljenica NT. Ograničenje brzine iznosilo je 50 km/h. Brzina kretanja osobnog vozila okrivljenice je u trenutku nesreće iznosila oko 3,27 m/s ili 11,80 km/h. Brzina kretanja motocikla žrtve LT je u trenutku reakcije kočenja iznosila oko 18,84 m/s ili 67,84 km/h. Brzina motocikla u trenutku naleta je iznosila oko 13,84 m/s ili 49,85 km/h. Mjesto nesreće je ravan kolnik. Vidljivost do sljedećeg raskrižja gledano od smjera kretanja motocikla iznosi oko 90 metara. Vozačica osobnog vozila se je kretala iz smjera jugozapada prema sjeveroistoku. Na zahtjev vještaka prometne struke zatraženi su podaci Državnog hidrometeoroškog zavoda Zagreb o vremenskim prilikama i trajanju dana, izlasku i zenitu sunca u trenutku prometne nesreće pa prema dostavljenim podacima proizlazi da se u trenutku nesreće sunce nalazilo u azimutu na 63,4[0] mjereno od sjevera prema istoku, na visini 7,2[0] . Osim efekta zasljepljivanja koji je bio prisutan na mjestu nesreće, s obje strane kolnika su zasađena drveća koja su bacala sjenu na pojedine dijelove kolnika te je stvoren „efekt zebre“ koji je još više otežavao viđenje dolazećeg motocikla. Tako je vidljivost dolazećeg motocikla bila svedena na najmanju moguću mjeru, a i vozačica i motocikl su se kretali kroz svjetlosni tunel sa "zebra" efektom. Vozač motocikla je s radnjom kočenja započeo na oko 15,07 metara prije vidljivih tragova kočenja motocikla na asfaltu ili na oko 27,67 metara prije mjesta nesreće. Vremenski je radnja kočenja vozača motocikla od reakcije do naleta trajala oko 1,66 sekunde. Vozačica osobnog vozila je prilikom skretanja morala napraviti provjeru pogledom prema vozilima iz suprotnog prometnog toka. Ispred sebe je imala izvor svjetlosti i efekt zebre koji joj je otežavao viđenje. Iz analize je vidljivo da vozač motocikla ni kočenjem ni izmicanjem nije mogao izbjeći nesreću kod brzine od 18,84 m/s ili 67,84 km/h. Nesreća bi u ovom slučaju bila izbjegnuta da je vozač vozio brzinom od oko 15,44 m/s ili 55,61 km/h. Kočenje motocikla nije bilo potpuno efikasno pošto je motociklist prvo blagim izmicanjem u lijevo, a zatim naginjanjem do struganja u desno pokušao izbjeći nesreću, no ovakva reakcija spada u normalnu reakciju bježanja od opasnosti.

17.1. Nadalje, iz Nalaza i mišljenja proizlazi da je žrtva LT kritične zgode zadobio osobito teške tjelesne ozljede uslijed kojih je došlo do neminovnog smrtnog ishoda. On je stradao kao vozač motocikla koji se kretao sredinom svoje prometne trake i udario u vrata suvozača osobnog automobila koji je skretao u lijevo. Zbog siline udara došlo je do prelamanja skutera u prednjoj trećini šasije uz nabijanje prednjeg kotača sa vilicom i kompletnog upravljačkog sklopa prema vozaču. S obzirom na niski položaj sjedanja na motociklu, u trenutku udara u osobni automobila dolazi do snažnog nabačaja tijela žrtve prema upravljačkom sklopu. On prsnim košem i trbuhom udara u upravljački sklop te dolazi do prijeloma prvog do četvrtog rebra lijevo i trećeg do devetog rebra desno te nastaje razdor desnog jetrenog režnja i natučenje pluća. Zbog jakog pritiska (uslijed udara) na prsni koš i trbuh dolazi do pucanja grudne i trbušne aorte (glave krvne žile). Zbog pucanja aorte nastaje gubitak krvi u prsni koš, trbuh, mezenterij, meka tkiva velike zdjelice. Razdor aorte je osnovni uzrok smrti. Budući da je vozač motocikla nosio kacigu na kojem je vizir bio otvoren, prilikom udara tijela u upravljački sklop, glavom (kacigom) udara u vjetrobran nezaštićenim dijelom glave (područje očiju, nosa, usta te zadobiva ranu na donjoj usni i izbijanje zuba (gornjeg sjekutića lijevo). U nastavku kretanja tijelo oštećenog se rotacijski kreće u smjeru kazaljke na satu (kao i motocikl) zbog mehanizma udara. Preminuli tijekom rotacije pada s motocikla na kolnik te dolazi do kotrljanja tijela po kolniku. Prilikom rotacija nastaju višestruke ogljutine i krvni podljevi ruku i nogu te područja desnog bubrega. Otvoreni prijelom lijeve podlaktice mogao je nastati prilikom samog udara u osobni automobil (čvrsto držanje volana) ili prilikom pada i rotacije po kolniku.

18. Stalni sudski vještaci Stiven Šijak i dr. Robert Grudić ispitani su na raspravi 4. travnja 2024. (listovi 292-294) te u bitnom sudski vještak Stiven Šijak navodi da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 5. prosinca 2021., a odgovarajući na dodatna pitanja navodi da su na mjestu nesreće pronađeni tragovi kočenja kao i tragovi struganja, također je i jasno vidljivo oštećenje na osobnom vozilu i motociklu pa vraćanjem motocikla prema mjestu reakcije dobiva se brzina u trenutku reakcije kočenja i naletna brzina. Na pitanje vezano uz klizanje motocikla, odnosno koje bi bilo usporenje i da li je istu izračunao, vještak odgovara da je usporenje bilo 3,5 m/s2 zato jer je na jednom mjestu vidljiv trag struganja i on je jače izražen, dok je na drugom mjestu to slabije izraženo. Na pitanje kako je utvrdio brzinu kretanja vozila okrivljenice, odgovara da je prvo utvrdio postsudarne brzine vozila, zatim ukupnu sudarnu brzinu te metodu sa mogućim ubrzanjem od srednje crte. Na pitanje da li dopušta mogućnost da se vozilo okrivljenice kretalo sporije, odgovara da ne, pošto je njezinu brzinu izračunao na dva načina koja se poklapaju, no dopušta mogućnost da je okrivljena dulje vrijeme prelazila srednjoj crti, što u konačnici vremenski produljuje njezin prilazak i namjeru skretanja, a na daljnje pitanje da li to utječe na izračun kretanja motocikla oštećenika, dakle da je vozačica dulje vrijeme svojim vozilom prilazila srednjoj crti i usmjeravala se prema središnjoj crti, navodi da bi tada vozač motocikla imao dulje vrijeme za prilagodbu rekaciji kočenja i mogućoj opasnosti, a što znači da bi prostorno vremenski vozač motocikla bio na istom mjestu što se tiče materijalnih pravila, no vrijeme viđenja opasnosti bi se produžilo za vrijeme usmjeravanja vozila okrivljenice prema srednjoj crti. Na pitanje da li "efekt sunca" i "efekt zebre" utječe na potencijalnu vidljivost motocikla oštećenika od strane okrivljenice, odgovara da da. Na upit vještaku, a vezano za dio nalaza gdje se isti očitovao na mogućnost viđenja motocikla koji je dolazio iz izvora svjetlosti i prolazio kroz svijetle i tamne površine, koja je bila smanjena na oko 15% normalne vidljivosti kako je to utvrdio, isti odgovara da je to utvrdio temeljem dijagrama koji su navedeni u prometnoj literaturi.

18.1. Stalni sudski vještak dr. med. Robert Grudić, ispitan na raspravi 4. travnja 2024. navodi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 5. prosinca 2021., a na pitanje vezano za dio nalaza gdje se prometni vještak očitovao na mogućnost viđenja motocikla koji je dolazio okrivljenici iz izvora svjetlosti, da li se isti može na to očitovati s medicinske strane, odnosno na koji način je to utvrđeno, vještak odgovara da je pisani nalaz i mišljenje zajedno izradio s prometnim vještakom te je suglasan da je vidljivost motocikla od strane okrivljene bila svedena na oko 15% normalne vidljivosti.

19. Sud je na temelju čl. 419. st. 3. ZKP/08 po službenoj dužnosti odredio dopunsko prometno-tehničko i medicinsko vještačenje po vještacima dr. med. Branimiru Cerovskom, spec. oftalmologije i Stivenu Šijaku, dipl. ing. prometa, na okolnost koji je utjecaj imao izvor svjetlosti (sunce) i "efekt zebre" u trenutku kritične nezgode na vid okrivljenice odnosno koliko je isto moglo utjecati na zasljepljivanje ili koliko je utjecalo na zasljepljivanje okrivljenice ukoliko je do istog došlo obzirom na pozicije vozila okrivljenice i motocikla oštećenika, koliko je zasljepljivanje okrivljenice moglo vremenski trajati te na okolnost mogućnosti izbjegavanja prometne nesreće od strane okrivljenice u postojećim uvjetima, kao i na okolnost dinamike prometne nezgode obzirom na obranu okrivljenice gdje ista navodi način njezinog kretanja prilikom prilaska mjestu gdje je započela skretanje i prilikom samog skretanja, odnosno da se kretala vrlo sporo i da se dva puta zaustavljala.

19.1. Iz pisanog Nalaza i mišljenja spec. oftalmologa dr. sc. Branimira Cerovskog od 6. srpnja 2024. u bitnom proizlazi kako podaci o položaju sunca u vrijeme kritičnog događaja ukazuju da je sunce bilo relativno nisko, iznad horizonta nakon izlaska i da su njegove zrake padale izravno u videokrug okrivljenice, a što proizlazi iz prometno- tehničkog vještačenja, što je moglo rezultirati bitnim smanjenjem sposobnosti uočavanja motora u pokretu. Nadalje, iz nalaza proizlazi da je "efekt zebre" opisan u nalazu i mišljenju prometnog vještaka također mogao pridonijeti kašnjenju u uočavanju motora od strane okrivljenice te da je u danim okolnostima sunce moglo zaslijepiti okrivljenicu i uzrokovati prolaznu depresiju mrežnične osjetljivosti u području svjetlosne simulacije odnosno u području žute pjege na koji opisani način nastaje prolazni skotom u kojem stanju je znatno smanjena mrežnična osjetljivost na svjetlo što rezultira u dva smjera. S jedne strane, neuralnim procesom koji se kompletira do 0,01 sec i s druge strane fotokemijskim procesom koji se odvija polaganije tj. do 1 minute. Vrijeme latencije (kašnjenja) između zablještenja i oporavka naziva se fotostres oporavka. Vještak navodi da nije moguće precizno iskazati koliko je tijekom predmetnog događaja bilo točno vremena potrebno okrivljenici za optimalnu obnovu mrežnične osjetljivosti, ali to je vrijeme između krajnjih navedenih granica pa uz pretpostavku da je vid okrivljenice u granicama normale, u danim okolnostima je vrijeme punog zasljepljivanja u visokom postotku moglo trajati do 3 sec te daljnje 4 sec značajno reducirane funkcionalnosti u fazi oporavka.

19.2. Obzirom na nalaz i mišljenje spec. oftalmologa, vještak prometne struke Stiven Šijak u svom dopunskom očitovanju navodi da provjere okretom glave traju 1 sekundu pa kako je vrijeme punog zasljepljivanja trajalo 3 sekunde, a daljnje 4 sekunde je vidljivost bila smanjena, zaključuje da je okrivljenica ušla u raskrižje pod efektom zasljepljivanja, i njenih 2,61 sec prolaska do mjesta nesreće pa i nesreća se dogodila kad je ista bila u stanju zaslijepljenosti. Nadalje navodi da je okrivljenica pričekala adaptaciju oka na svijetlost pa zatim pogledom pod drugim kutom izvršila ponovnu provjeru, ili u ponovnoj provjeri koristila zasjenu na vozilu ili čak zasjenu sunčanim naočalama, vozačica je djelomično mogla anulirati maksimalni efekt zablještenja do mjere da može uočiti ostale sudionike u prometu, a da to nije mogla, mogla je odabrati drugi prilaz.

20. Ispitan na raspravi 2. travnja 2025., vještak Branimir Cerovski pojašnjava da kod opisanog zasljepljenja dolazi do prolaznog i kratkotrajnog gubitka izoštravanja slike razlikovanja predmeta od okoline, odnosno procjene i kretanja nekog predmeta, no nakon tog zasljepljenja dolazi do oporavka vidnog purpura, a u tom vremenu zasljepljenja do oporavka može doći do kašnjenja u obradi vizualne stimulacije, no osoba svakako mora biti svjesna da je zaslijepljena. Najsnažnije zasljepljenje je u prvoj fazi kada je vidna oštrina manja od 10%, dok u drugoj fazi oporavka nije veći od 30%. Međutim ti parametri koji su navedeni u pisanom nalazu i mišljenju su određeni temeljem pretpostavke uredne vidne funkcije okrivljenice te bi isti bili duži da okrivljenica nema uredan vid, odnosno da ima dioptriju, no to je hipotetsko pitanje obzirom da nema konkretnih podataka u vezi toga.

21. Iz iskaza svjedoka BT proizlazi da se predmetnog dana službenim vozilom kretao Ulicom Vladimira Nazora u Čakovcu iz smjera istoka prema zapadu te da se ispred njega kretao motociklist. Vidio je iz suprotnog smjera osobno vozilo koje je namjeravalo skrenuti u sporednu ulicu jer je vozač upalio lijevi pokazivač smjera te da je to vozilo čak malo i "stalo" prije započinjanja skretanja, no da je onda odjednom vozilo skrenulo, doslovno par metara prije vozača motocikla tako da isti nije uspio uopće reagirati pa ni kočiti zbog čega je došlo do udarca motocikla u osobno vozilo, uslijed čega je došlo do pada motociklista s motora. Pretpostavlja da vozačica osobnog vozila koja je skretala ulijevo, zbog sunca nije vidjela motociklistu. Ne može procijeniti na kojoj su se međusobno udaljenosti nalazili to osobno vozilo i motociklist u trenutku kada je to vozilo skretalo ulijevo.

22. Iz iskaza svjedoka JT proizlazi da se kritičnog dana vozio Ulicom Vladimira Nazora u Čakovcu te da se ispred njega kretalo osobno vozilo marke Hyundai, i to relativno sporo, negdje oko 40 km/h, a koje je u jednom trenutku upalilo lijevi pokazivač smjera te započelo sa skretanjem u ulicu lijevo i da je potom to vozilo udarilo u motociklistu koji je dolazio iz suprotnog smjera i također se polako vozio. Uslijed udarca, vozač motocikla je "preletio" preko vozila Hyundai i pao na pod. Tog dana krećući se u smjeru istoka, sunce je bilo doista jako te da je on osobno u vozilu imao spušteno sjenilo za sunce ispred sebe, no da je usprkos tome zamijetio motociklistu tek možda nekih 5-10 metara prije nego je došlo do sudara i da je zbog sunca bila jako smanjena vidljivost. Navodi da je to vozilo Hyundai koje se kretalo ispred njega sigurno usporilo prije skretanja ulijevo, no da nije siguran da li je to vozilo stalo prije skretanja.

23. Na temelju svestrane i cjelovite analize i ocjene iskaza okrivljenice i ostalih izvedenih dokaza, svakog zasebno i svih u njihovoj uzajamnoj vezi, sud je nesporno utvrdio da je okrivljena NT inkriminiranog dana ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisanog u čl. 227. st. 1., 2. i 6. KZ/11, i to upravo postupanjem opisanim pod toč. I. izreke ove presude.

24. Tijekom postupka nije bilo sporno da se okrivljenica kritičnog dana kretala Ulicom Vladimira Nazora iz smjera jugozapada prema smjeru jugoistoka upravljajući osobnim vozilom marke "Hyundai" reg. oznaka [registarska oznaka], da je ograničenje brzine na predmetnom dijelu ceste 50 km/h te da je ista svojim vozilom prilikom skretanja ulijevo na raskrižju s odvojkom Ulice Vladimira Nazora, udarila u motocikl marke "Suzuki", reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao iz smjera sjeveroistoka u smjeru jugozapada oštećeni LT zadržavajući svoj smjer kretanja, uslijed čega je došlo do prevrtanja motocikla i pada vozača motocikla na kolnik pri čemu je isti zadobio ranu razderotinu donje usne, iščašenje drugog sjekutića gornje čeljusti lijevo, oguljotinu kože lijeve nadlaktice, oguljotine kože lijeve podlaktice, otvoreni prijelom lijeve podlaktice, ranu nagnječinu desnog lakta s krvnim podljevom, oguljotinu kože IV prsta desne šake, oguljotinu kože lijeve natkoljenice, oguljotinu kože lijevog koljena, krvni podljev kože lijeve potkoljenice, oguljotinu kože desne natkoljenice, oguljotine kože desnog koljena, oguljotinu kože desne potkoljenice, krv u moždanim komorama, izljev krvi u prsište obostrano, nagnječenje pluća, krvni podljev mekog tkiva vrata, izljev krvi u trbušnu šupljinu, krvni podljev mezenterija (opornjaka), velike pregače i mekog tkiva velike zdjelice, razdor desnog jetrenog režnja, krvni podljevi masnog tkiva desnog bubrega, razdor prsne i trbušne aorte s krvnim podljevom mekih česti te prijelom I-IV rebra lijevo i III-IX rebra desno, koje su ozljede u svojoj ukupnosti bile teške naravi i od kojih je ozljeda imenovani preminuo na mjestu događaja, kao i da okrivljenica i pok. oštećenik u vrijeme kritičnog događaja nisu bili pod utjecajem alkohola, ni droga, obzirom da isto proizlazi iz same obrane okrivljenice, materijalne dokumentacije u spisu, nalaza obducenta kao i provedenog kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja po vještacima Stivenu Šijaku i dr. Robertu Grudiću.

25. Međutim sporno je da li je kritične zgode okrivljenica postupila protivno odredbi čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dakle da prilikom skretanja ulijevo nije propustila motociklista LT koji se kretao iz suprotnog smjera i zadržavao je svoj smjer kretanja, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći obzirom na obranu okrivljenice da prije skretanja ulijevo zbog zasljepljenja suncem i tzv. "efekta zebre" (sjene) uslijed zasađenih drveća s obje strane kolnika, nije mogla uočiti motociklistu (oštećenika) koji se kretao iz suprotnog smjera zadržavajući svoj smjer kretanja.

26. Naime, tijekom dokaznog postupka, i to iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke dr. med. Roberta Grudića te nalaza i mišljenja i dopune nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Stivena Šijaka nedvojbeno je utvrđeno kako se prometna nesreća, a obzirom na ozljede na tijelu oštećenika (motociklista), dogodila kao nalet motocikla koji se kretao glavnom ulicom na osobno vozilo okrivljenice koje je skretalo ulijevo iz glavne u sporednu ulicu. Nadalje je utvrđeno kako je brzina kretanja osobnog vozila okrivljenice u trenutku nesreće iznosila oko 11,80 km/h, a brzina motocikla u trenutku naleta oko 49,85 km/h dok je u trenutku reakcije kočenja njegova brzina iznosila oko 67,84 km/h. Također je utvrđeno da je ograničenje brzine na tom dijelu ceste iznosilo 50 km/h. Provedenim vještačenjem je utvrđeno i da je u trenutku prometne nezgode bio prisutan efekt zasljepljivanja u odnosu na okrivljenicu zbog izlaska jutarnjeg sunca, kao i da je stvoren "efekt zebre" zbog zasađenih drveća s obje strane kolnika koja su bacala sjene na pojedine dijelove kolnika, što je otežavalo okrivljenici mogućnost viđenja dolaženja motociklista iz suprotnog smjera koje je bilo svedeno na najmanju moguću mjeru. Također je utvrđeno da vozač motocikla pri toj brzini (67,84 km/h) ni kočenjem ni izmicanjem nije mogao izbjeći nesreću te bi ista u konkretnom slučaju bila izbjegnuta da je vozio brzinom od oko 55,61 km/h ili manjom brzinom što bi uključivalo i dopuštenu brzinu do 50 km/h.

26.1. Nadalje, iz provedenih vještačenja u odnosu na efekt zaslijepljenosti okrivljenice i tzv. "efekt zebre" zbog drveća koje je bilo zasađeno uz kolnik (nalazi i mišljenja spec. oftalmologa Branimira Cerovskog i prometnog vještaka Stivena Šijaka) nedvojbeno je utvrđeno kako je s obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete pa i prisutan stupanj zaslijepljenosti okrivljenice i tzv. "efekt zebre" postojala objektivna mogućnost, iako otežana, za pravovremeno uočavanje sudionika prometne nesreće, odnosno da je postojala mogućnost uočavanja motociklista (oštećenog LT) koji je okrivljenici dolazio iz suprotnog smjera, a prije nego što je poduzela radnju skretanja ulijevo. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka Branimira Cerovskog i Stivena Šijaka kao i njihove dopune na raspravi proizlazi da u situaciji da je vid okrivljenice u granicama normale (obrana okrivljenice tijekom postupka nije tvrdila drugačije), te u opisanim okolnostima, vrijeme punog zasljepljivanja suncem okrivljenice je u visokom postotku (oko 90%) moglo trajati do 3 sekunde, dok su u daljnje 4 sekunde značajno reducirane funkcionalnosti u fazi oporavka u kojoj situaciji dolazi do prolaznog i kratkotrajnog gubitka izoštravanja slike razlikovanja predmeta od okoline, odnosno procjene i kretanja nekog predmeta, no da nakon tog zasljepljenja dolazi do oporavka vida te iako u tom vremenu do oporavka može doći do kašnjenja u obradi vizualne stimulacije, osoba svakako mora biti i jest svjesna toga da je zaslijepljena. Također, utvrđeno je da provjere okretom glave traju jednu sekundu pa kako je vrijeme punog zasljepljivanja trajalo 3 sekunde, a daljnje 4 sekunde je vidljivost bila smanjena, zaključak vještaka je da je vozačica u raskrižje ušla pod efektom zasljepljivanja pa se i nesreća dogodila kada je ista bila u stanju zaslijepljenosti, a da je ista pričekala adaptaciju oka na svijetlost pa zatim pogledom pod drugim kutom izvršila ponovnu provjeru ili u ponovljenoj provjeri koristila zasjenu na vozilu ili čak zasjenu sunčanim naočalama, ista je mogla djelomično anulirati maksimalni efekt zablještenja do mjere da može uočiti ostale sudionike u prometu, a da to ipak nije mogla, mogla je odabrati drugi prilaz.

26.2. Da je smrt pok. oštećenog LT, odnosno posljedica koja je nastupila u konkretnom događaju, prouzročena upravo navedenom prometnom nesrećom utvrđeno je iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka.

26.3. Vijeće je u cijelosti prihvatilo dokumentaciju iz spisa zato što nije našlo ni jednu okolnost koja bi dovela u sumnju njezinu istinitost i vjerodostojnost, a između ostalog, i nalaze i mišljenja uz dopune medicinskog vještaka dr. med. Roberta Grudića, vještaka spec. oftalmologije Branimira Cerovskog i prometnog vještaka Stivena Šijaka jer su isti izloženi u skladu s pravilima struke te su međusobno suglasni i nadopunjuju se, izloženi su jasno i uvjerljivo, a ukupnošću svog sadržaja u bitnom ih potkrjepljuju i svi drugi izvedeni dokazi, te uz navedeno stranke nakon saslušanja vještaka na raspravi nisu ni imale daljnje prigovore na njihove nalaze i mišljenje.

27. Iskaze svjedoka BT i JT vijeće je prihvatilo kao istinite jer nije našlo razloga zbog kojih bi posumnjao u iste, a iz kojih utvrđuje da je kritične zgode vidljivost uslijed izlaska jutarnjeg sunca bila jako smanjena te da je okrivljenica prije skretanja ulijevo imala uključeni lijevi pokazivač smjera, a što je u suglasju i s obranom okrivljenice te materijalnom dokumentacijom u spisu kao i nalazom i mišljenjem prometnog vještaka.

28. Dakle, uvažavajući ispred navedeno jasno je da se okrivljenica u vožnji u postojećim uvjetima na cesti (zablještenje suncem) nije ponašala kao prosječno savjestan vozač, odnosno sudionik u prometu jer nije bila pripravna na postojeće uvjete, a ulazak u raskrižje i skretanje ulijevo poduzela je uslijed zasljepljenja suncem kako to proizlazi iz nalaza spec. oftalmologa i prometnog vještaka, stoga vijeće njezinu obranu ne prihvaća u dijelu gdje ista navodi da ju je kritične zgode sunce zaslijepilo, uslijed čega je čak dva puta stala na raskrižju svojim osobnim vozilom prije skretanja ulijevo, a tek kada je prošlo to zasljepljenje (na raspravi 15. rujna 2025.), da je još jednom provjerila situaciju i potom skrenula ulijevo kada ipak nije vidjela motocikl, obzirom da je isto suprotno utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka spec. oftalmologa i prometnog vještaka, odnosno utvrđenju da je skretanje ulijevo izvršila u stanju zaslijepljenosti te konačno i iskazu svjedoka BT koji je naveo da je vozilo okrivljenice u raskrižju malo stalo i odjednom skrenulo ulijevo na manjoj udaljenosti prije vozača motocikla, stoga njezinu obranu u tom dijelu smatra usmjerenu ka otklanjanju kaznenopravne odgovornosti te postizanju što bolje pozicije u ovom postupku. Uz navedeno, valja napomenuti da je okrivljenica u svojoj obrani prvo navela da je prije samog skretanja ulijevo vidjela dva automobila koji su joj dolazili iz suprotnog smjera, a potom da je vidjela samo jedan automobil dok motocikl nije vidjela, što ukazuje također na kontradiktornost u njezinoj obrani u tom dijelu. Sud prihvaća obranu okrivljenice u dijelu gdje ista navodi da je zbog predmetne prometne nesreće imala psihičkih problema zbog čega se liječila kao i da joj je zbog toga teško obzirom da isto proizlazi iz dokumentacije u spisu.

28.1. Dakle, okrivljena je kao vozač i sudionik u prometu svakako morala i bila je svjesna da je zaslijepljena suncem što zasigurno ne predstavlja neku izvanrednu situaciju u prometu koja bi bila neuobičajena i s kojom se okrivljenica zasigurno već nije susrela u prometu pa da ne bi bila upoznata s time i ne bi znala koja je reakcija njezinog oka u takvoj situaciji, a iz samog nalaza i mišljenja spec. oftalmologa proizlazi, kako je već to navedeno, da je osoba svakako svjesna kada je zaslijepljena pa kada se u obzir uzme i spomenuti dio nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Stivena Šijaka da je okrivljenica u raskrižje ušla pod efektom zasljepljivanja te se i nesreća dogodila kada je ista bila u stanju zaslijepljenosti kao i da je pričekavši adaptaciju oka na svjetlost i zatim ponovnom provjerom pod drugim kutom mogla djelomično anulirati maksimalni efekt zablještenja do te mjere da može uočiti ostale sudionike u prometu ili u konačnici odabrati drugi prilaz, tada je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenica poduzela radnju skretanja ulijevo kada je bila zaslijepljena suncem do te mjere da nije mogla uočiti vozila koja su joj dolazila iz suprotnog smjera, iako je toga trebala biti svjesna zbog čega je došlo do prometne nesreće naletom motociklista (ošt. LT) na njezino vozilo koji se kretao iz suprotnog smjera i koji je zadržavao svoj smjer kretanja.

29. Činjenicu na koju upućuje obrana, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, odnosno da se motocikl pok. ošt. LT kritične zgode kretao nedozvoljenom brzinom koja je u trenutku reakcije kočenja iznosila oko 67,84 km/h, odnosno u trenutku naleta oko 49,85 km/h na dijelu ceste gdje je ograničenje brzine propisano 50 km/h, kao i da bi prometna nezgoda bila izbjegnuta kočenjem kod svih brzina motocikla ispod 55,61 km/h u što spada i dozvoljena brzina od 50 km/h, navodeći da je to isključivi razlog nastanka predmetne prometne nesreće, ovo vijeće ne nalazi isključivim uzrokom predmetne prometne nesreće već ovu okolnost tretira doprinosom oštećenika u ostvarenju uvjeta za ovu prometnu nesreću i valorizirajući ju kao olakotnu okolnost okrivljenici kod odluke o vrsti i trajanju sankcije. Naime, činjenica jest da se pok. oštećeni LT kretao svojim motociklom cestom s prednošću prolaska, a nepropisna vožnja u ovom slučaju (prekoračenje brzine) ne može otkloniti protupravnost radnje okrivljenice skretanjem ulijevo u opisanim okolnostima na koji način je oduzela prednost prolaska motociklu koji se kretao cestom s prednošću prolaska i zadržavao je svoj smjer kretanja. Dakle, doprinos oštećenika nastanku prometne nesreće postoji, međutim isti sam za sebe ne može u ovom slučaju, a pored utvrđenih okolnosti na strani okrivljenice, imati eskulpirajuće značenje za okrivljenicu.

30. Slijedom navedenog, vijeće smatra kako je okrivljenica prekršila odredbu čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) kojom je propisano da je vozač vozila koje skreće ulijevo dužan propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svog kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnom znakom nije drukčije određeno, odnosno što prilikom skretanja ulijevo nije propustila motocikl pok. oštećenog LT koji je dolazeći iz suprotnog smjera zadržavao svoj smjer kretanja pri čemu je olako smatrala da do štetnih posljedica neće doći tako što je skretanje ulijevo poduzela u stanju zaslijepljenosti kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, iako je obzirom na svoju životnu dob i iskustvo znala i trebala je znati da se obzirom na konkretne okolnosti radi o rizičnom skretanju koje zahtijeva povećani oprez zbog čega je trebala pričekati adaptaciju njenog oka na svjetlost i potom učiniti provjeru pogledom pod drugim kutom na koji način bi smanjila efekt zablještenja do te mjere da može uočiti ostale sudionike u prometu i potom izvršiti radnju skretanja ulijevo na siguran način bez ugrožavanja drugih sudionika u prometu, a što nije učinila (kako to proizlazi iz nalaza vještaka), na koji način je izazvala opasnost za život ljudi te prouzročila smrt jedne osobe.

31. Imajući u vidu sve navedeno, dakle utvrđeno činjenično stanje, ovo vijeće nedvojbeno utvrđuje da je okrivljenica kako joj se to činjenično i pravno stavlja na teret ovom optužnicom, ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u svezi st. 2. i 1. KZ/11. Naime, kazneno djelo iz citiranog članka čini onaj tko kao sudionik u cestovnom prometu iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera pa zbog toga prouzroči smrt jedne ili više osoba.

32. Vijeće nalazi da je okrivljenica inkriminirane zgode bila svjesna da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali je olako smatrala da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti, odnosno postupala je sa svjesnim nehajem, stoga su u njezinim radnjama ostvarena sva bitna obilježja terećenog kaznenog djela.

32.1. Ubrojivost okrivljenice tijekom postupka nije dovedena u pitanje. Svijest o protupravnosti okrivljenice tijekom postupka nije osporena, a također nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga, slijedom čega je vijeće okrivljenu NT proglasilo krivom i osudilo za terećeno kazneno djelo po Zakonu.

33. Prilikom odabira vrste i visine kaznenopravne sankcije, vijeće je okrivljenici kao olakotne okolnosti vrednovalo činjenicu da je ista prekršajno i kazneno neosuđivana, da je iskazala žaljenje zbog počinjenja kaznenog djela, da je iskazala žaljenje supruzi pok. oštećenika prije rasprave u drugom predmetu pred ovim sudom, da je njezino zdravstveno stanje bilo narušeno nakon predmetnog događaja obzirom da se liječila kod psihijatra (proizlazi iz medicinske dokumentacije u spisu), dok se sada liječi kod psihologa (proizlazi iz njezine obrane, a čemu vijeće poklanja vjeru), da okrivljenicu zaista teško pogađa emotivno ovaj kritični događaj u kojem je oštećeni LT preminuo te doprinos oštećenika u štetnom događaju budući da se kritične zgode kretao nedozvoljenom brzinom od propisane. S druge strane, vijeće nije našlo posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenice.

34. Imajući u vidu sve navedeno, stupanj krivnje, pogibeljnost predmetnog kaznenog djela, nastale posljedice, u skladu s načelom individualizacije u kažnjavanju i ličnosti okrivljenice, vijeće je istu osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, uz primjenu djelomične uvjetne osude na način da neuvjetovani dio kazne zatvora iznosi 7 (sedam) mjeseci i isti se ima izvršiti, dok se ostatak izrečene kazne u trajanju od 7 (sedam) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenica u roku povjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo obzirom da sud smatra vrlo vjerojatnim da okrivljenica i bez izvršenja cijele kazne, a obzirom na sve utvrđene olakotne okolnosti, neće činiti kaznena djela.

34.1. Vijeće drži da je izrečena kaznenopravna sankcija prema okrivljenici primjerena svim okolnostima, te smatra da će se takvom sankcijom utjecati na daljnji život okrivljenice tako da ubuduće ne čini nova kaznena djela i da se ponaša u skladu s opće društveno prihvaćenim standardima i sa zakonom, a istu smatra prikladnom i za ostvarenje svih ostalih općih i posebnih svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11. Upravo ovakva kazna po mišljenju vijeća može ostvariti svrhu kažnjavanja, i to u odnosu na okrivljenicu kako bi shvatila i prihvatila da je ovakvo ponašanje u njezinom budućem životu nedopustivo i neprimjereno, te će se njome utjecati na svijest građana o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja čime će se povećati povjerenje građana u pravni poredak. Ovdje valja navesti da je počinjenjem predmetnog kaznenog djela uzrokovana smrt oštećenika, dakle ugašen je život jedne osobe, zbog čega bi bilo osnovano izricanje okrivljenici bezuvjetne kazne zatvora, međutim cijeneći činjenicu da na strani okrivljenice postoji cijeli niz olakotnih okolnosti, kao i da sama ima psihičkih problema kao posljedicu nesreće, vijeće joj je odlučilo izreći djelomičnu uvjetnu osudu koja se ukazuje primjerenom radi postizanja specijalne i generalne prevencije kao svrhe kažnjavanja.

35. Zaključno, obzirom da je vijeće okrivljenicu proglasilo krivom, a iz njezinih osobnih podataka proizlazi da ista prima mjesečnu plaću u iznosu od oko 750,00 eura, na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 ju je obvezalo platiti trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ovoga Zakona u paušalnom iznosu od 150,00 eura koji je određen obzirom na duljinu trajanja ovog postupka i njezine imovinske prilike, kao i na plaćanje troškova vještačenja iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ovoga Zakona u ukupnom iznosu od 1.453,98 eura, a koji se odnose na troškove prometnog vještačenja u iznosu od 371,12 eura, troškove očevida u iznosu od 335,00 eura, troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 220,85 eura i troškove vještačenja po spec. oftalmologu u iznosu od 527,01 eura za koje sud smatra da ih okrivljenica u danom roku može platiti bez ugroze njezinog uzdržavanja i osoba koje je eventualno dužna uzdržavati.

U Čakovcu 15. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Martina Mašić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa iste, putem ovog suda županijskom sudu, pismeno, preporučenom poštom, u 4 (četiri) istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1) Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu na broj KO-DO-288/2021,

2) okr. NT,

3) branitelj okr. Davorin Zlatarek, odvjetnik iz Čakovca,

4) opunomoćenik ošt. Josip Pintarić, odvjetnik iz Čakovca.