Poslovni broj: Usž-1089/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Marine Kosović Marković, članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja MO iz [adresa], protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Usl-1021/23 od 11. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Usl-1021/23 od 11. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/21-07/779, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 30. lipnja 2022.

2. Navedenim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Krapina, Odjela za katastar nekretnina Zlatar, KLASA: UP/I-932-07/21-11/2, URBROJ: 541-13-04/1-21-9 od 10. studenog 2021. kojim je odbijen prigovor tužitelja u predmetu promjene podataka u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina].

3. U pravodobno podnesenoj žalbi tužitelj ističe u bitnome kako je povodom njegovog prigovora donesen zaključak o održavanju terenskog očevida kako bi se utvrdilo činjenično stanje te kako tim zaključkom kao stranka nije pozvana njegova sestra VO koja je suvlasnica zajedno s tužiteljem nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također ističe da je VO pozvana naknadno zaključkom na zakazanu usmenu raspravu u prostorije upravnog tijela prvog stupnja, no smatra da se rasprava trebala održati na mjestu ranije održanog terenskog očevida na koji ista nije bila pozvana. U žalbi prvi put navodi da je poziv za zakazanu usmenu raspravu dostavljen na pogrešnu adresu koja nije adresa prebivališta VO. Smatra da su takvim postupanjem upravna tijela povrijedila načela upravnog postupka te kako takvim postupanjem stranci nije dana mogućnost da se izjasni o svim činjenicama bitnim za rješavanje predmetne stvari. Zaključno navodi kako nije obaviješten o delegaciji predmeta na Upravni sud u Rijeku.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da pobijanom prvostupanjskom presudom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

6. Presudom prvostupanjskog upravnog suda potvrđena je pravilnost stajališta upravnih tijela prema kojem je odluka u upravnom predmetu promjene podataka u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] donesena nakon što je strankama dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i okolnostima bitnim za razjašnjenje pravog stanja konkretne upravne stvari. Presuda prvostupanjskog suda donesena je pozivom na odredbu članka 54. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

7. Odredbom članka 54. stavak 1. ZUP-a propisano je da se usmena rasprava određuje zaključkom između ostalog kad je potrebno provesti očevid ili saslušati vještake ili svjedoke, dok je stavkom 5. iste zakonske odredbe propisano ako uredno pozvana stranka bez opravdanog razloga ne dođe na usmenu raspravu, službena osoba može provesti raspravu i bez nazočnosti stranke.

8. U konkretnom slučaju nije sporno da je upravno tijelo prvog stupnja zaključkom od 18. listopada 2021. pozvalo VO na usmenu raspravu zakazanu za 3. studenog 2021. Iz dostavnice koja prileži spisu predmeta proizlazi kako je zaključak uredno dostavljen stranci dana 28. listopada 2021. godine. Iz zapisnika o usmenoj raspravi sastavljenog 3. studenog 2021. proizlazi da VO nije pristupila usmenoj raspravi radi očevida u zakazano vrijeme niti je opravdala svoj izostanak.

9. Dakle, iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je usmena rasprava radi provođenja očevida zakazana i održana sukladno naprijed citiranoj zakonskoj odredbi te kako je dostava zaključka, suprotno žalbenim navodima o pogrešnom prebivalištu koje tužitelj prvi puta spominje tek u žalbi i koji kao takvi nisu od utjecaja sukladno odredbi članka 130. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br.: 36/24., dalje: ZUS), uredno izvršena. Stoga prigovor tužitelja da VO nije dana mogućnost da sudjeluje u postupku i da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima bitnim za razjašnjenje pravog stanja stvari nije osnovan. Osim toga, sukladno praksi ovog Suda, dužnost je i pravo svake stranke u postupku štititi svoje interese i prava. Stoga je sama VO, ukoliko je smatrala da su povrijeđena njena zakonom propisana prava i pravni interesi, imala mogućnost poduzimanja pravnih radnji i podnošenja pravnih lijekova u svoje ime, a ne da tužitelj u tužbi koju podnosi u svoje ime ističe povrede prava druge osobe, a da pritom nije ničim dokazao da je njezin opunomoćenik ili zakonski zastupnik.

10. Prigovaranje tužitelja u odnosu na zakazano mjesto održavanja usmene rasprave nije od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari. Ovo stoga jer se prema odredbi članka 54. stavak 5. ZUP-a usmena rasprava provodi u prostorijama javnopravnog tijela. Iznimno, usmena rasprava može se provesti i na mjestu očevida ili na kojem drugom prikladnom mjestu ako je to potrebno radi smanjenja troškova postupka ili temeljitijeg, bržeg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari. Dakle, iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da je pravilo da se kao mjesto održavanja usmene rasprave odrede prostorije javnopravnog tijela, a kako je u konkretnom slučaju i učinjeno, dok je održavanje usmene rasprave na drugim mjestima određeno tek kao iznimka.

11. U odnosu na prigovor tužitelja kako nije obaviješten o delegiranju predmeta na Upravni sud u Rijeku, ovaj Sud upućuje na mjerodavnu odredbu članka 11. stavak 3. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br.: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23 i 36/24) prema kojoj će sud prvog stupnja kojem je predmet ustupljen o tome obavijestiti stranke, odnosno njihove punomoćnike ili zastupnike uz prvo pismeno koje im bude upućeno. U konkretnom slučaju, prvo pismeno Upravnog suda u Rijeci je upravo osporena presuda. Stoga nadležni upravni sud sukladno citiranoj zakonskoj odredbi nije bio dužan ranije obavijestiti tužitelja o delegaciji predmeta.

12. S obzirom da tužitelj svojim prigovorima nije doveo u pitanje zakonitost i pravilnost osporene presude, nema mjesta usvajanju žalbe.

13. Slijedom svega navedenog, trebalo je odlučiti temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a kao u izreci presude.

U Zagrebu, 11. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić