Poslovni broj: Usž-943/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda , Ane Berlengi Fellner , predsjednice vijeća , Mirjane Čačić i Marine Kosović Marković , članice vijeća , te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja IĆiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Jakov Alač , odvjetnik u Odvjetničkom društvu Jakov Alač i IĆĐ, [adresa], [adresa]I13, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske , Samostalne službe za drugostupanjski postupak , Zagreb , Gruška 20 , OIB: 84891127540 , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Grada Opatije , Opatija , Maršala Tita 3 , OIB: 99455464348 , radi katastarske promjene, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-1616/2023-9 od 23. prosinca 2024. , na sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.

pretpostavljam da je

I Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-1616/2023-9 od 23. prosinca 2024.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/22-07/594, URBROJ: 541-11/2- 23-2 od 12. srpnja 2023. i istodobno je odbijen zahtjev tužitelja i zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija, KLASA: UP/I-932-07/2202/35, URBROJ: 541-19-02/9-32-4 od 23. kolovoza 2022. Navedenim rješenjem, u izvršenju presude prvostupanjskog suda, poslovni broj: UsI-724/2018-12 od 26. travnja 2019. ispravljeni su podaci temeljem geodetskog elaborata RN 12/2021 i rezultata ponovljenog postupka po prigovoru br. 341 na podatke katastarske izmjere za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način opisan u tom rješenju.

2. Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da su prilikom katastarske izmjere granice novoformirane k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] omeđene potpornim i ogradnim zidovima, a međa između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bila označena vidljivim trajnim oznakama. Dakle, ovdje zainteresirana osoba nije označila među trajnim vidljivim oznakama pa je tijelo bilo dužno međe preuzeti iz granica susjednih zemljišta jer one postoje u vidu jasnih vidljivih čvrstih građevina. Stoga nije bilo razloga da se predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepa jer je utvrđena granica bila pravilna. Isto je prvostupanjski sud mogao utvrditi da je usvojio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem očevida uz sudjelovanje sudskog vještaka mjerničke struke. Rješenje javnopravnog tijela nije moguće ispitati jer se prvostupanjski sud ne poziva ni na jednu zakonsku odredbu. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu tako da se usvoji tužbeni zahtjev, a tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora. Traži trošak sastava žalbe.

3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24. -dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. Ovo stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je pravilno zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za ispravljanje podataka temeljem geodetskog elaborata i rezultata ponovljenog postupka po prigovoru zainteresirane osobe na podatke katastarske izmjere za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pri tome se prvostupanjski sud pozvao na odredbe Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji („Narodne novine“, broj 147/08. -dalje: Pravilnik) koji je donesen na temelju odredbe članka 43. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj 16/07.)

7. Nije sporno da je na podatke utvrđene novom katastarskom izmjerom za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojima je ista bila formirana na način da su u istu objedinjene ranija k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prigovor podnijela ovdje zainteresirana osoba. Isti prigovor je odbijen rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 6. veljače 2018. koje je potvrđeno rješenjem tuženika od 30. travnja 2018. Prvostupanjski sud je presudom, poslovni broj: UsI-724/2018-2 od 26. travnja 2019., poništio navedena rješenja javnopravnih tijela, i predmet vratio na ponovni postupak. Ovo uz obrazloženje, između ostalog, da nije bilo osnove da upravno tijelo po provedenom očevidu među utvrdi na temelju podataka kako je među jednostrano pokazao ovdje tužitelj, kao nositelj prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] (stare oznake), u situaciji kad se tome protive nositelj prava vlasništva na susjednoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica] koja je većim dijelom uključena u sastav novoformirane čestice, a koji su među pokazali na drugom mjestu. Pritom nije bilo osnove da upravno tijelo, vodeći se navodnim stanjem na terenu, prihvaća među kako je pokazana samo od jedne od stranaka, te pretežni dio važeće k. č. br. [katastarska čestica] uključuje u sastav novoformirane kč. br. [katastarska čestica], usprkos okolnosti da je nositelj prava na toj čestici poznat i upisan kako u katastru tako i u zemljišnim knjigama (Grad Opatija), te da se isti protivi određivanju međe na opisani način. Stoga je u postupku trebalo postupiti po članku 40. Pravilnika, dakle, na skici izmjere prikazati oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom, te do rješenja spora o tijeku međe lomne točke (granice) između katastarskih čestica izračunati na način da će izračunate točke služiti za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina. Pri tom je prvostupanjski sud dao uputu da će u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo, donijeti novu odluku primjenom odredbe članka 40. Pravilnika.

8. Budući da je odlukom Državne geodetske uprave od 29. lipnja 2019. katastarski operat nekretnina za k. o. [katastarska općina] stavljen u službenu uporabu, to je prvostupanjsko javnopravno tijelo u ponovnom postupku, postupajući po navedenoj presudi prvostupanjskog suda, po službenoj dužnosti odredilo izradu geodetskog elaborata RN 12/2021, potvrđen i potvrdom od 25. svibnja 2021., kojim je predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepana na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pri čemu je međa između istih označena kao sporna. Navedeno je potvrđeno rješenjem tuženika od 12. srpnja 2023. koje je osporeno u ovdje prvostupanjskom upravnom sporu.

9. Prema ocjeni ovog Suda, pravilno je i zakonito prvostupanjski sud ocijenio zakonitim navedeno rješenje tuženika kojim su potvrđeni tako ispravljeni podaci u ponovnom postupku po prigovoru na katastarsku izmjeru temeljem geodetskog elaborata. Ovo iz razloga jer je u konkretnom slučaju prilikom katastarske izmjere izostao dogovor stranaka o obilježavanje granica na način kako je to predložio tužitelj, a prilikom izmjere se snima stvarno stanje na terenu.

10. Pri tome nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovori tužitelja kojima navodi razloge zbog kojih da je pravilno obilježio među prilikom katastarske izmjere. Naime, prema odredbi članka 19. Pravilnika nositelji prava na zemljištima su i dužni vidljivim trajnim oznakama na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojem imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju. Međutim, prema odredbi članka 40. Pravilnika tijek granica katastarskih čestica prikazuju se na skicama izmjere punom debljom linijom (stavak 1.). Ako je tijek međe između katastarskih čestica sporan, na skicama izmjere prikazuju se oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom (stavak 2.). Do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica se izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina (stavak 3.). Dakle, prilikom nove katastarske izmjere granice se određuju prema onome kako su ih stranke pri tom obilježile, a međe se ne iskolčavaju po zahtjevu stranaka, nego se obilježene međe snimaju i površine katastarskih čestica se u novoj izmjeri računaju iz koordinata lomnih točaka međe.

11. S obzirom na navedene činjenice, koje je na temelju odredbe članka 49. stavka 3. ZUS-a upravni sud ovlašten uzeti u obzir iz postupka donošenja osporenog rješenja, Sud nalazi da je pravilno odbijen dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem daljnjih dokaza jer iz naprijed navedenih i od prvostupanjskog suda ocijenjenih dokaza, proizlazi da je činjenično stanje u pogledu činjenica relevantnih za zakonito rješenje ove upravne stvari pravilno i potpuno utvrđeno. Sud ističe da upravni sud u svakom konkretnom slučaju, a ovisno o okolnostima konkretnog slučaja i mjerodavnom pravu, ocjenjuje je li potrebno izvesti dokaze koje su stranke predložile. Na temelju odredbe članka 49. stavka 4. ZUS-a upravni sud nije vezan prijedlozima stranaka.

12. Slijedom svega navedenog, Sud nije našao osnove ocijeniti nezakonitom pobijanu presudu. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene odluke pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači , dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drugačije rješenje ove stvari.

13. Valjalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odbiti žalbu tužitelja kao i njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe, na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a jer sa istim nije uspio.

U Zagrebu 11. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner