REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Poslovni broj: Usž-2485/2024-3

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner , predsjednice vijeća , Mirjane Čačić i Marine Kosović Marković , članice vijeća , te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković , zapisničarke , u upravnom sporu tužiteljice CBiz [adresa], [adresa], [adresa], koju zastupa opunomoćenik Ivan Čizmić , odvjetnik iz Splita , Obrov 8 , protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske , Područni ured u Splitu , Ispostava Ploče , Trg kralja Tomislava 16 , radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu , poslovnog broja: Us I-782/2023-9 od 11. ožujka 2024. , na sjednici vijeća održanoj dana 11. rujna 2025.

pretpostavljam da je

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu , poslovnog broja: Us I-782/2023-9 od 11. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog dijela spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanjem rješenja tuženika , klase: UP/I-362-02/23-02/228 , urbroj: 443-02-03-20-23-02 od 2. ožujka 2023. godine (točka I.), kojim je tužiteljici naloženo uklanjanje izgrađenih građevina pobliže. opisanih u navedenom rješenju u k. o. [katastarska općina]. Pod točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova prvostupanjskog upravnog spora.

2. Tužiteljica je protiv citirane presude podnijela žalbu iz svih zakonom propisanih razloga smatrajući da se ne radi o nezakonito izgrađenim građevinama. Smatra da je rješenje tuženika manjkavo, nepotpuno i nedovoljno obrazloženo. Ističe da je tijekom spora predložila više dokaza i to saslušanje tužiteljice, očevid na licu mjesta, vještačenje po vještaku građevinske struke, no sud je odbio sve dokazne prijedloge tužiteljice. Smatra da će se u slučaju predmetnog potpornog zida urušiti cijela cesta obzirom da se zid nalazi duž susjedne čestice pa bi nastala velika opasnost za živote i zdravlje ljudi. To stoga što predmetni zid koji je armirano-betonski i potporni osigurava statiku građevine (ceste) te da štiti od urušavanja iste. Ističe da na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je naznačena u osporenom rješenju tuženika ne postoji nikakav zid pa tako niti onaj za koji se nalaže uklanjanje, već se predmetni zid nalazi na drugoj nekretnini te da je u tom smislu predlagala geodetsko vještačenje. Smatra da su počinjene bitne povrede odredaba upravnog postupka obzirom da tužiteljici uopće nije omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku niti je imala ikakovih saznanja niti je sudjelovala očevidu na kojem su utvrđivane relevantne činjenice. Tužiteljici nije uručen niti zapisnik o očevidu niti je pozvana izjasniti se o bitnim činjenicama koje su utvrđene pa je poradi navedenog tužiteljici onemogućeno bilo kakvo sudjelovanje u upravnom postupku, te isto tako i saznanje da se uopće vodi upravni postupak sve do zaprimanja osporenog rješenja tuženika. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Tuženik se nije očitovao o žalbi iako je dostava poziva istom uredno iskazana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu u granicama žalbenih razloga u smislu odredbe članka 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), ovaj Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi osporena presuda bila nezakonita.

6. Naime, iz podataka sveza spisa razvidno je da je prvostupanjski upravni sud uzeo u obzir činjenično stanje utvrđeno u postupku donošenja osporene odluke tuženika, sukladno odredbi članka 33. stavak 2. ZUS-a, iz kojeg proizlazi da je tužiteljica izvela predmetne građevine, bez da je ishodila odgovarajuće odobrenje, sve detaljno opisano zapisnikom tuženika od 28. veljače 2023. godine, kojem prilaže i fotografije građevine, slijedom čega su, i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18., 117/21. i 67/23.-dalje: ZDI), prema kojoj je građenje bez građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene gradnje.

7. Naime, prema stanju spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa], kao investitor izgradila građevinu i to: a.b. potporni zid i pristupno a.b. stepenište bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Očevid tuženika proveden je bez nazočnosti tužiteljice kao investitora a o istom je sačinjen i zapisnik s fotografijama. Neprijepornim proizlazi da je očevidu nazočio sin tužiteljice ĆB koji je izjavio da je investitor predmetnih građevina njegova majka koja je tog dana bila odsutna.

8. Prvostupanjski upravni sud se u obrazloženju osporene presude pravilno pozvao na odredbu članka 2. stavak 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22., dalje: Pravilnik) kao i odredbu članka 3. stavak 4. te odredbu članka 4. stavak 4. Pravilnika, koje je odredbe i citirao, pravilno zaključujući da je tužiteljica naprijed navedenim i opisanim radnjama povrijedila citirane odredbe Pravilnika prema kojim odredbama se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi potporni zid visine do 1m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnatog i uređenog terena uz ogradu, odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida te se mogu izvoditi radovi na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je, između ostalog i građenje stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima. Pritom je tuženik provedenim očevidom na licu mjesta na predmetnoj nekretnini utvrdio da se ovdje radi o izgrađenom armirano – betonskom potpornom zidu visine 240 cm te stubama koje nisu cijelom površinom oslonjene na tlo. Osim toga u smislu odredbe članka 4. stavak 4. citiranog Pravilnika bez građevinske dozvole, ali u skladu s glavnim projektom, može se graditi potporni zid visine veće od 1,00m mjereno od najnižeg dijela konačnog zaravnatog i uređenog terena uz ogradu. Nadalje, prema članku 6. stavak 4. citiranog Pravilnika i tužiteljica je kao investitor bila u obvezi prijaviti početak građenja građevina iz članka 4. tog Pravilnika.

9. Glede prigovora tužiteljice da sud nije prihvatio prijedlog iste o provođenju dokaza saslušanjem tužiteljice te provođenjem potrebnog vještačenja treba reći da sud nije vezan prijedlozima stranaka kako u pogledu činjenica koje treba utvrditi, tako niti dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), međutim, sud je dužan u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je u konkretnom slučaju prvostupanjski upravni sud i učinio, osnovano ocjenjujući suvišnim izvođenje predloženih dokaza od strane tužiteljice, uz obrazloženje da se u konkretnom slučaju pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza koje obrazloženje prihvaća i ovaj Sud. Naime, u konkretnom slučaju relevantne činjenice su potpuno i pravilno utvrđene u upravnom postupku, radi čega, i prema ocjeni ovog Suda, izvođenje predloženih dokaza ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari.

10. Nadalje, glede žalbenih prigovora tužiteljice da joj u upravnom postupku pred tuženikom nije omogućeno sudjelovanje treba reći da iako je bila obveza tuženika dostaviti tužiteljici zapisnik o provedenom očevidu na licu mjesta radi očitovanja, navedena povreda nije bila od utjecaja na rješenje ove upravne stvari. To stoga što je pred prvostupanjskim upravnim sudom zakazano i provedeno ročište 1. ožujka 2024. godine na kojem ročištu je tužiteljica zastupana po ovlaštenom opunomoćeniku, pa u okolnostima konkretnog slučaja navedena povreda nema utjecaja na zakonitost osporenog rješenja tuženika iz razloga što tužiteljica u tužbi, a niti u žalbi (na koji način je tužiteljici omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima i pravnim pitanjima) nije dostavila relevantan dokaz o zakonitosti predmetne gradnje, odnosno da bi ishodila građevinsku dozvolu/glavni projekt.

11. Glede daljnjeg prigovora tužiteljice da je sudu dostavljena prijava o početku radova treba reći da se o navedenom prigovoru tužiteljice već očitovao prvostupanjski upravni sud u obrazloženju osporene presude.

12. Naime, proizlazi da je tužiteljica tuženiku prijavila projektnu dokumentaciju – glavni projekt, ali za građenje pomoćnog objekta – parkirnog platoa na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za potrebe prijave gradilišta dana 18. srpnja 2023. godine, dakle, nakon što su predmetne građevine u odnosu na koje je vođen inspekcijski postupak već izgrađene, a što je razvidno iz zapisnika o obavljenom očevidu dana 28. siječnja 2023. godine.

13. Naposljetku, ovaj Sud nalazi neosnovanim prigovor tužiteljice da potporni zid nije izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući da upravo suprotno proizlazi iz provedenog očevida na licu mjesta, odnosno da je predmetni zid izgrađen na rubu parcele uz postojeću mjesnu cestu, obzirom da, kako to navodi i prvostupanjski upravni sud, isto proizlazi iz dokumentacije priložene od strane tužiteljice u spisu predmeta kao i iz zahtjeva za izdavanje potvrde na glavni projekt i naknadno izdanih potvrda.

14. S obzirom na sve naprijed navedeno i utvrđeno proizlazi da je prvostupanjski upravni sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje primijenio materijalno pravo te je pravilno, obzirom na činjenicu da je u postupku neprijeporno utvrđeno da su predmetne građevine izgrađene bez odgovarajućeg odobrenja za građenje ocijenio zakonitim rješenje tuženika imajući na umu odredbu članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21., dalje: ZDI), koji daje u ovlaštenje građevinskom inspektoru narediti u provedbi inspekcijskog nadzora investitoru odnosno vlasniku uklanjanja građevine, odnosno njezina djela, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršene građevinske dozvole, odnosno bez glavnog projekta. Naposljetku, rješenje tuženika je, suprotno navodima tužiteljice sačinjeno sukladno odredbi članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09.).

15. Stoga, tužiteljica u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari pa Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

16. Stoga je trebalo na temelju odredbe članka 74. stavak 1. ZUS-a, odlučiti kao pod točkom I. izreke presude, a kako tužiteljica nije uspjela u sporu to je odbijen zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela spora i odlučeno kao pod točkom II. izreke presude na temelju odredbe članka 79. stavak 6. ZUS-a.

U Zagrebu, 11. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner