Poslovni broj: R1-156/2023-20

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85a

51 260 Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici, po sucu Sonji Alač kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Stašek, odvjetnik u Crikvenici, protiv protustranke IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Anamari Laškarin, odvjetnica u Rijeci, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 10. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Razvrgava se suvlasnička zajednica stranaka na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dio gospodarske zgrade i dvorište površine 245 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], civilnim razvrgnućem, na način da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 7. prosinca 2023. podnijela ovome sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine opisane u izreci ove odluke, te predlaže da se odredi da se nekretnina proda na javnoj dražbi i podjeli dobiveni iznos sukladno suvlasničkim omjerima (civilno razvrgnuće). U prijedlogu navodi da su stranke u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnice navedene nekretnine, i to svaka u ½ dijela, da su istu naslijedile iza pok. majke NĆ. U naravi da se radi o obiteljskoj kući i okućnici s gospodarskim objektom u Driveniku, zaseok Ropci, koja je izgrađena na predmetnoj nekretnini. Predlaže da se suvlasnička zajednica navedene nekretnine razvrgne, i to stoga da bi izbjegla eventualne sporove s protustrankom u vezi održavanja i korištenja predmetne nekretnine, kao i ostale eventualne sporove koji bi proizašli iz suvlasništva. Ističe da predmetnu obiteljsku kuću nije moguće podijeliti među suvlasnicima geometrijskom diobom, odnosno uspostavom etažnog vlasništva kojim bi se uspostavile samostalne stambeno – uporabne cjeline koje bi odgovarale suvlasničkim dijelovima stranaka. Predlagateljica nadalje navodi da joj više ne odgovara ova suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina te da ima pravni interes provesti razvrgnuće iste. Ističe da je odredbom članka 47. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.; u nastavku: ZV), propisano da svaki suvlasnik ima, bez obzira na veličinu svojega suvlasničkog dijela, nezastarivo pravo na razvrgnuće suvlasništva koje može zahtijevati u bilo koje doba, te predlaže da sud provede sudsko razvrgnuće navedene suvlasničke zajednice. Nadalje navodi da budući da predmetnu nekretninu nije moguće fizički podijeliti među strankama, a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine, predlagateljica temeljem odredbe članka 47. stavak 1. i 2. i članka 50. stavak 4. ZV predlaže civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na navedenoj nekretnini.

2. Protustranka je u odgovoru na prijedlog od 30. travnja 2024. navela da je točno da su stranke suvlasnice u ½ navedene nekretnine, ali da osporava tvrdnju predlagateljice da podjela nije moguća, te se protivi prodaji nekretnine na javnoj dražbi i predlaže da se izvrši podjela nekretnine kako slijedi. Ističe da se nekretnina sastoji od podruma, neuređenog s dvije prostorije, prizemlja s kuhinjom, dnevnim boravkom, balkonom, dvije sobe, predsobljem, kupaonom, WC-om i verandom, te tavana koji je neuređen. Protustranka navodi da bi bila spremna prihvatiti da se izvrši podjela nekretnine na način da predlagateljici pripadne dio prizemlja do granice na skici koju dostavlja označene crvenom bojom, koja se sastoji od kuhinje, dnevnog boravka, balkona, sobe 1, predsoblja, kupaonice te smočnica kao i dijela podruma koji se sastoji od podrumske prostorije i pripadajuće okućnice. Kod ovakve podjele protustranci da bi pripala u prizemlju soba broj 2, WC i veranda, stražnja podrumska prostorija i pripadajući dio okućnice s gospodarskom zgradom te čitav tavan. Ovakva podjela da je u cijelosti na štetu protustranke, međutim ona da istu prihvaća u cilju postizanja dogovora. Suprug protustranke da je godinama ulagao u navedenu nekretninu, pozivajući se na radove izvršene 1972. i 1975., a na navedenoj nekretnini da ima pčele, bavi se pčelarstvom i uzgaja med. Predmetna nekretnina za protustranku da predstavlja naslijeđe te ima emotivnu vrijednost te se protivi prodaji i spremna je prihvatiti predloženu podjelu makar za nju i pod predloženim puno nepovoljnijim uvjetima. Stoga se protivi prodaji nekretnine putem javne dražbe i predlaže razdiobu suvlasništva kako je to ranije navedeno.

3. Predlagateljica se na ročištu od 4. srpnja 2024. očitovala na gore navedeni podnesak protustranke tako da navodi da smatra da prijedlog protustranke nije provediv s obzirom na to da se na isti neće moći dobiti potvrda o samostalnim uporabnim cjelinama, što je preduvjet za etažiranje.

4. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige koji je dostavljen uz prijedlog (stranica 3 spisa) utvrđeno da su stranke upisane kao suvlasnice nekretnine koja je predmetom ovoga postupka, i to svaka u ½ suvlasničkog dijela, a navedeno nije sporno u postupku.

5. U ovome postupku predlagateljica predlaže da se odredi civilno razvrgnuće (dioba) predmetne nekretnine, čemu se protustranka protivi, te predlaže razvrgnuće podjelom na realne dijelove, odnosno geometrijsku diobu, kako je to navedeno u odgovoru na prijedlog, i prema podnesku priloženoj skici (stranice 11 i 12 spisa).

6. Odredbom članka 50. stavak 1. ZV propisano je da kad razvrgnuće provodi sud da je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (stavak 1.). Odredbom stavka 2. cit. članka propisano je da ako sud nije glede razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. navedenoga članka, da će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Nadalje, odredbom stavka 4. cit. članka propisano je da ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, da će sud odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

7. Stoga, s obzirom na nepostojanje sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća, a suvlasnici nemaju pravo na razvrgnuće isplatom, u postupku je bilo potrebno utvrditi je li moguća geometrijska dioba, te je li moguće razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva.

8. Na gore navedene okolnosti provedeni su dokazi uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić, ing. geod. iz Crikvenice, i građevinske struke Nevena Čačića, stuč. spec. ing. aedif. iz Škrljeva (list 26-28 spisa), te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka Jasmine Jurinčić od 11. veljače 2025. (stranice 30-44 spisa), te vještaka Nevena Čačića od 25. lipnja 2025. (stranice 53-91 spisa).

9. Uviđajem na licu mjesta i geodetskim vještačenjem utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa], zaseok Ropci, a u naravi se radi o kući na adresi [adresa], s okućnicom i pomoćnim objektom, koji je položajno smješten iza kuće, gledano iz pravca lokalne prometnice koja iz [adresa] vodi prema Driveniku. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić proizlazi da je pokazana nekretnina u cijelosti ograđena i nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica] i na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Usporedbom podataka katastra, zemljišne knjige i stanja na terenu da je utvrđen nesklad. Na katastarskom planu da nije ucrtana promjena po geodetskom elaboratu koji je proveden u posjedovnom listu i zemljišnoj knjizi, ali da promjena nije ucrtana u katastarski plan. S obzirom na to da postoji nesklad podataka katastra, zemljišne knjige i stvarnog stanja u svrhu točne podjele odnosno razvrgnuća prema stvarnom stanju na terenu da je potrebno evidentirati sve zgrade na predmetnoj nekretnini, utvrditi njihovu legalnost i utvrditi stvarnu površinu predmetne nekretnine. Dio asfaltiranog prilaza u dvorište kuće kbr. 1A s državne ceste DC 99 da se nalazi na katastarskoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa da bi u svrhu formiranja građevinske čestice navedenim dijelom bilo potrebno izraditi geodetski elaborat u svrhu rješavanja toga dijela dvorišta. Nadalje vještak navodi da prema podacima katastra k. č. br. [katastarska čestica] ima površinu od 881 m2 što u čhv iznosi 245 čhv. Vještak Jasmina Jurinčić je mišljenja da bi, da bi se udovoljilo zadatku suda o mogućem načinu diobe nekretnine prema stvarnom stanju na terenu, da je potrebno prethodno uskladiti katastar i zemljišnu knjigu sa stvarnim stanjem i to izradom geodetskog elaborata radi evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih k.č. i diobe u svrhu sređivanja dijela dvorišta preko kojeg se ulazi u predmetnu nekretninu, a sve kako bi se nekretnina na kojoj su izgrađeni objekti mogla podijeliti prema stvarnom stanju odnosno razvrgnuće odrediti etažiranjem, a određeni dio dvorišta prikazati kao pripadak određenom stanu.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Nevena Čačića proizlazi da geometrijska dioba i uspostava posebnih dijelova nije moguća. Vještak navodi da s obzirom na način na koji je objekt izveden isti nije moguće geometrijski podijeliti na jednakovrijedne dijelove. Nadalje, vještak navodi da bi se na objektu uspostavili posebni dijelovi, da je objekt potrebno etažirati. Pregledom objekta, fizički da bi bilo moguće izvršiti podjelu objekta na etažu podruma i etažu prizemlja, ali da takva podjela ne bi omogućila ravnopravne suvlasničke udjele. Ipak, i kada bi takva podjela bila uspostavljena, takvo etažiranje da ne bi bilo moguće provesti zbog slijedećih razloga: glavni i pomoćni objekti da su nelegalni, a jedan od temeljnih uvjeta da se objekti mogu uspješno etažirati jest da budu legalni; glavni i pomoćni objekti nisu urisani u katastarski operat, a nužno moraju biti urisani za uspješno okončan postupak etažiranja.

11. Stranke nisu imale primjedbe na nalaze i mišljenje vještaka geodetske i građevinske struke.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka geodetske i građevinske struke, kao stručne i vjerodostojne, i to na okolnosti mogućnosti geometrijske diobe nekretnine, a iz kojih proizlazi da geometrijska dioba iste nije moguća, a isto tako da nije moguća ni uspostava etažnog vlasništva, a sve iz gore navedenih razloga koje iznosi vještaci, koje prihvaća i ovaj sud.

13. S obzirom na to da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, a nije moguća ni uspostava etažnog vlasništva, odlučeno je da se provede civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine.

14. Slijedom iznijetog, sud je o razvrgnuću odlučio pozivom na odredbu članka 50. stavak 4. ZV na način kako je to navedeno u točki I izreke rješenja.

U Crikvenici 10. rujna 2025.

Sudac:

Sonja Alač

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja.

DNA:

- pun. predlagatelja

- pun. protustranke