Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-4052/2022-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ČN, koju brani Alen Bilić, odvjetnik u Viškovu, zbog prekršaja iz članka 85. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 14. Zakona o zaštiti životinja ("Narodne novine" broj 102/17. i 32/19. dalje: Zakon o zaštiti životinja), pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe veterinarske inspekcije, KLASA: 322-07/22-10/2419, URBROJ: 443-02-02-04-22-3 od 12. rujna 2022., nakon glavne i javne rasprave održane u odsutnosti predstavnika tužitelja i okrivljenice, a u prisutnosti njezinog branitelja, na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: Prekršajni zakon), 10. rujna 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Protiv okrivljenice ČN, kćeri Č, rođene **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanke Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivane, ostali podaci neutvrđeni,

odbija se optužba

da je

okrivljenica kao fizička osoba držala svoga psa i postupala sa svojim psom, broj mikročipa 191100000563074, pasmine hrvatski ovčar, mužjak, oštenjen 29. listopada 2012., imena L, na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja, jer da je 22. svibnja 2022. oko 16:00 sati u [adresa], LN iz [adresa], ugrižena od opisanog psa, imena L, vlasnice ČN, koji ju je kroz otvoren prozor vozila ugrizao za lakat desne ruke,

dakle, da je kao fizička osoba držala i postupala s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja protivno odredbi članka 51. stavka 2. Zakona o zaštiti životinja,

pa da je time počinila prekršaj iz članka 85. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 14. Zakona o zaštiti životinja.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba veterinarske inspekcije, kao ovlašteni tužitelj, podnio je optužni prijedlog KLASA: 322-07/22-10/2419, URBROJ: 443-02-02-04-22-3 od 12. rujna 2022. protiv okrivljenice ČN, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Na provedenoj glavnoj raspravi, Sud je pročitao optužni prijedlog, pročitao pisanu obranu okrivljenice i proveo dokazni postupak u kojem je pročitao isprave iz spisa predmeta te podatke iz prekršajne evidencije za okrivljenicu.

3. U svojoj pisanoj obrani, okrivljenica poriče počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret te opširno opisuje predmetni događaj, navodeći u bitnom kako nije primijetila navodni ugriz njezinog psa niti je LN na bilo koji način dala do znanja da bi se to dogodilo (kretnjom, vikanjem ili sl.), nije ju niti nazvala, iako je imala njezin broj telefona kao liječnice njezinog nepokretnog susjeda. Stoga okrivljenica sumnja da se događaj uopće dogodio kako je opisano u optužbi. Naglašava i da je prilikom dolaska policijskih službenika u njezinu ordinaciju, a vezano uz predmetni događaj, platila kaznu, smatrajući da je time predmet zaključen.

1. Branitelj okrivljenice je predložio da se, s obzirom na navode iz pisane obrane, u postupku kao svjedok ispita LN, koju je navodno ugrizao pas u vlasništvu okrivljenice.

4. U dokaznom je postupku pročitan dopis I. policijske postaje Rijeka od 28. svibnja 2022., upućen Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, Sektoru veterinarske inspekcije, Službi veterinarske inspekcije, Veterinarskom uredu Rijeka, Ispostavi Rijeka, a zatim i ispis podataka o životinji u evidenciji ovlaštene veterinarske organizacije, zatražen 18. kolovoza 2022., za psa pasmine hrvatski ovčar, imena L, oštenjen 29. listopada 2012., vlasnice ČN.

2. Pročitana je i potvrda o naplaćenoj novčanoj kazni na mjestu počinjenja prekršaja serijski broj 51423478 od 25. svibnja 2022., kojim je ČN naplaćena novčana kazna u iznosu od 100,00 kuna zbog počinjenja prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u [adresa], dana 22. svibnja 2022. u 16:00 sati.

3. Naposljetku su pročitani i podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenicu iz kojih proizlazi da nije prekršajno osuđivana.

4. Branitelj nije imao primjedbe na izvedene dokaze, a ustrajao je pri prijedlogu da se ispita predložena svjedokinja.

5. Ocijenivši da su činjenice na temelju kojih će donijeti odluku utvrđene na temelju izvedenih dokaza, sud je odbio prijedlog za ispitivanje svjedokinje LN, kao suvišan.

5. Branitelj je završno predložio da sud oslobodi okrivljenicu od optužbe jer da iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je počinila djelo, a osim toga, napominje da je već platila kaznu za istovrsni prekršaj pa predlaže da ju se oslobodi po načelu ne bis in idem.

6. Prema članku 85. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 14. Zakona o zaštiti životinja, novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako, između ostalog, drži i postupa s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja (članak 51. stavak 2. toga Zakona).

6. A prema članku 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), važećem u vrijeme inkriminiranog događaja, tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM.

7. Odredbom članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona određeno je da će sud presudu kojom se optužba odbija izreći ako je okrivljenik za isti prekršaj već pravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega pravomoćno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavi postupka iz članka 213. Prekršajnog zakona.

7. U ovom je postupku utvrđeno da je okrivljenica ČN za isti prekršaj pravomoćno osuđena u smislu citirane zakonske odredbe.

8. Naime, uvidom u obavijest I. policijske postaje Rijeka upućenu Službi veterinarske inspekcije, utvrđeno je da je u povodu događaja opisanog u izreci okrivljenici naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

4.2. Uvidom u potvrdu o naplaćenoj novčanoj kazni na mjestu počinjenja prekršaja serijski broj 51423478 od 25. svibnja 2022., pribavljenu od I. policijske postaje Rijeka, Sud je utvrdio da je okrivljenici u povodu istog događaja doista naplaćena novčana kazna u iznosu od 100,00 kn.

4.3. Potvrda je izdana primjenom odredbe članka 245. Prekršajnog zakona kojom je propisano, među ostalim, da se novčana kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju ako je prekršaj utvrdila službena osoba ovlaštenog tužitelja, osim oštećenika.

8. Europski sud za ljudska prava je u predmetu Maresti protiv Hrvatske (broj 55759/07 presuda od 25. 6. 2009.) ponovio stajalište već zauzeto u predmetu Sergey Zolotukhin protiv Rusije [Vv] (broj 14939/03, presuda od 10. 02. 2009.), prema kojemu se članak 4. Protokola br. 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99. i 8/99.) mora tumačiti na način da zabranjuje kazneni progon ili suđenje za drugo "djelo" ako ono proizlazi iz istih činjenica ili činjenica koje su u biti iste. Pritom je istaknuo da su u praksi suda postavljena tri mjerila koja su opće poznata kao "mjerila I". Prvo mjerilo je pravno razvrstavanje djela prema nacionalnome pravu, drugo je sama narav djela, a treće stupanj težine kazne kojoj je dotična osoba moguće izložena. Drugo i treće mjerilo je alternativno, ne nužno kumulativno.

9. Kao prvo, u ovom je slučaju sud utvrdio da se djelo prekršaja obuhvaćeno optužnim prijedlog odnosi na iste činjenice na koje se odnosi odluka o kažnjavanju okrivljenice za prekršaj iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a za koje djelo je izdana potvrda broj 51423478 i koju novčanu kaznu je okrivljenica platila. Radi se, naime, o činjenično istom događaju, istom vremenu i mjestu počinjenja prekršaja, istom oštećeniku te istoj radnji, odnosno propustu okrivljenice za koji joj je već naplaćena novčana kazna uz spomenutu potvrdu.

9. Nadalje, odredbom članka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način, među ostalim, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine.

10. Odredbama Dijela 6. Zakona o zaštiti životinja štite se kućni ljubimci, a odredbom članka 51. stavka 2. Zakona o zaštiti životinja, koji je dio tog dijela Zakona, zabranjuje se držanje i postupanje s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja, odnosno ugrožavanje drugih ljudi neopreznim držanjem životinje, konkretno kućnog ljubimca.

11. Dakle, zaštitni objekt odredbi obaju zakona koji propisuju kažnjavanje za prekršaje u situaciji kada životinja kućni ljubimac zbog neopreznog držanja ugrozi drugu osobu je isti, odnosno zaštita zdravlja i sigurnosti drugih ljudi pa je time ispunjen i drugi od navedenih kriterija.

12. Konačno, za oba relevantna prekršaja propisana je ista vrsta kazne, novčana, iako s različitim zakonskim minimumom odnosno maksimumom, no u oba propisa samo novčana kazna pa bi i u tom smislu ponovnim kažnjavanjem za isti događaj okrivljenica bila kažnjena novčanom kaznom kao i primjenom odredbe članka 245. Prekršajnog zakona.

10. Slijedom svega navedenog, budući da je okrivljenica već pravomoćno osuđena za isto djelo koje joj se stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom, to se radi o presuđenoj stvari, odnosno o okolnosti koja, sukladno načelu ne bis in idem, isključuje prekršajni progon, pa je na temelju odredbe članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona valjalo odbiti optužbu protiv okrivljenice za djelo opisano u izreci presude.

11. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

U Rijeci 10. rujna 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Puškarić, v. r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljenici

2. Branitelju okr.

3. Tužitelju

4. U spis