REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj:Pn-2268/2021-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Katarini Jukić, u pravnoj stvari tužitelja ŠĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešo Štefek, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, 10. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. OIB [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužitelju ŠĐ OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 50.650,26 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 10. kolovoza 2021. pa do isplate, s tim da se stopa zatezne kamate za razdoblje do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01.01.2023. do 29.12.2023. određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II./ Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj ŠĐ od tuženika Croatia osiguranje d.d. potražuje isplatu iznosa od 3.645,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počevši od 10. kolovoza 2021. pa do isplate.

III./ Nalaže se tuženiku Croatia Osiguranje d.d. OIB [osobni identifikacijski broj] plaćati tužitelju ŠĐ OIB [osobni identifikacijski broj] mjesečnu rentu na ime tuđe pomoći počevši od 13.09.2021. pa ubuduće, u iznosu od 114,00 EUR mjesečno, do svakog 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec, dospjele obroke odjednom, sa zakonskom zateznom kamatom na dospjele, a neisplaćene obroke tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog obroka pa do isplate, s tim da se stopa zatezne kamate za razdoblje do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01.01.2023. do 29.12.2023. određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV./ Nalaže se tuženiku Croatia Osiguranje d.d., OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 12.833,01 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 10. rujna 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V./ Odbija se zahtjev tuženika Croatia osiguranje d.d. za naknadu troška parničnog postupka.

Obrazloženje

1. U ovom parničnom postupku, tužitelj ŠĐ potražuje od tuženika Croatia osiguranja d.d. naknadu štete koja je tužitelju nastala 19. rujna 2018. u Zagrebu, kada je kao pješak prelazio cestu te je na njega naletio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka], osiguran kod tuženika, kojom prilikom je tužitelj pretrpio tjelesne ozljede. Tužitelj smatra da mu po osnovi povrede prava osobnosti pripada naknada neimovinske štete (po kriteriju pretrpljenih tjelesnih bolova iznos od 11.945,00 EUR, po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 7.500,00 EUR, prema kriteriju smanjenja životne aktivnosti iznos od 26.000,00 EUR te prema kriteriju naruženosti iznos od 7.400,00 EUR) iznos od 52.845,00 EUR te da mu za tuđu pomoć i njegu pripada naknada u iznosu od ukupno 8.086,40 EUR (od dana otpusta s bolničkog liječenja 26.10.2018. do 12.09.2021. – za ukupno 2128 sati 3,80 EUR po satu); dakle iznos naknade neimovinske štete za povredu prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć do uključivo 12. rujna 2021. od sveukupno 60.931,40 EUR. Budući da je tuženik tužitelju 20. kolovoza 2021. po navedenim osnovama isplatio nesporni iznos štete od 6.636,14 EUR, tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (list 134-135 spisa) potražuje isplatu iznosa od 54.295,26 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 10. kolovoza 2021. do isplate (točka I. tužbenog zahtjeva) te isplatu mjesečne rente u iznosu od 114,00 EUR mjesečno, do svakog 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec, i to počevši od 13. rujna 2021. pa ubuduće (točka II. tužbenog zahtjeva).

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja te svoju pasivnu legitimaciju i odgovornost, no tvrdi da je tužitelj pridonio nastanku štete u omjeru od 50% te da je isplatom iznosa od 6.636,14 EUR (tada 50.000,00 kn) u cijelosti naknadio tužitelju štetu koja mu je nastala, umanjenu za tužiteljev doprinos nastanku štete od 50%.

3. Prigovor da je tužitelj pridonio nastanku štete u omjeru od 50% tuženik obrazlaže navodeći da je tužitelj zbog vlastite nepažnje kolnik prelazio na mjestu gdje nema obilježenog pješačkog prijelaza u trenutku kada se osiguranik tuženika nalazio na 54 m od mjesta naleta te se tužitelj sa sigurnošću mogao uvjeriti da prijelaz kolnika ne može obaviti na siguran način.

4. Između stranaka nisu sporne aktivna i pasivna legitimacija. Nije sporna ni odgovornost tuženika, dok je između stranaka sporno je li tužitelj pridonio nastanku štete, neoprezno prelazeći kolnik u trenutku kada je na njega automobilom naletio osiguranik tuženika. Nadalje je sporno je li tuženik isplatom iznosa od 6.636,14 EUR u cijelosti naknadio štetu koja je tužitelju nastala. U pogledu visine štete, nije sporno da su tužitelju pomoć pružali njegovi ukućani, ni cijena jednog sata tuđe pomoći u iznosu od 3,80 EUR po satu, kao niti zatraženi tijek zakonske zatezne kamate.

5. Tijekom postupka pročitane su sve isprave u spisu, izvedeni su dokazi vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Miškulinu (list 117-122 spisa) i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za promet Nevenu Erešu (list 151-155 spisa), pročitana je presuda Općinskog suda u Požegi posl. br. K-89/2020-27 od 16. studenog 2022. te su saslušani svjedoci FĐ, EĐ, AĐ i KĐ.

6. Po ovako provedenom postupku, primjenjujući materijalno pravo na činjenično stanje utvrđeno u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Svjedok FĐ iskazao je da se sjeća da je tužitelj zaustavio svoj traktor (kojim je tužitelj upravljao prije nego što je kao pješak započeo prelaziti kolnik), no da nije vidio tužitelja kada je izašao na kolnik niti kako je došlo do nesreće, već samo tužitelja da leži na kolniku. Svjedokinja EĐ kroz prozor svoje kuće vidjela je da je tužitelja udario automobil dok je prelazio kolnik te misli da je auto na tužitelja naletio kada je već bio na kraju kolnika, odnosno kad je već skoro prešao kolnik. Svjedok KĐ, suvozač u vozilu vozač kojega je naletio na tužitelja, iskazao je da je vozilom upravljao njegov otac, a da je on nešto čitao i da nije vidio kako je došlo do nesreće.

8. Slijedom izloženoga u točki 7. ovoga obrazloženja, saslušani svjedoci ili nisu vidjeli nastanak štetnog događaja, ili o njemu nisu iskazivali s dovoljno detalja da bi se analiziranjem njihovih iskaza moglo utvrditi okolnosti nastanka štetnog događaja, odnosno donositi zaključci o eventualnom doprinosu tužitelja nastanku štete.

9. Svjedok AĐ, koji je upravljao vozilom osiguranim kod tuženika, iskazao je da se kretao dopuštenom brzinom od 50-60 km/h, da nije na vrijeme primijetio tužitelja te da je na njega naletio u trenutku kada je tužitelj već skoro bio prešao kolnik, na kolničkoj traci kojom se ovaj svjedok kretao u svojem vozilu te da nije kočio, odnosno da je počeo kočiti tek nakon što je naletio na pješaka (tužitelja).

10. Čitanjem presude Općinskog suda u Požegi posl. br. K-89/2020-27 od 16. studenog 2022. utvrđeno je da je tom presudom osiguranik tuženika pravomoćno osuđen jer je iz nehaja počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje nesreće u cestovnom prometu, za što je kažnjen uvjetnom zatvorskom kaznom. Činjenični opis djela glasi:

'' … kriv je što je: dana 19. rujna 2018., oko 17,23 satu, u Gornjoj Vrbi, Ulicom 108. brigade upravljao je osobnim automobilom marke Renault Laguna registarskih oznaka [registarska oznaka] u smjeru zapada suprotno odredbi čl. 53. st. 1. i prometnom pravilu iz članka 38. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da neće ugroziti druge sudionike u prometu, tako da uslijed nedovoljne pozornosti i nepraćenja prometne situacije ispred sebe te brzine oko 70 KM/H kojom se kretao i koja je na tom dijelu ceste veća od dopuštene (50 km/h) nije zamijetio pješaka ŠĐ koji je kod kbr.7 prelazio cestu s lijeva na desno gledajući u smjeru kretanja automobila na mjestu gdje nema obližnjeg pješačkog prijelaza, uslijed kojih razloga je na desnoj prometnoj traci kojom se kretao, prednjim dijelom automobila udario u pješaka, od čega je isti nabačen na prednje vjetrobransko staklo i krov osobnog automobila te pao na kolnik, kojom prilikom je oštećeni ŠĐ zadobio pored tjelesnih ozljeda u vidu rana razderotina u području nosa, brade desne nadlaktice i desne potkoljenice, ogrebotina u području lijeve nadlaktice još i ozljede prijeloma tijela četvrtog vratnog kralješka, prijeloma poprečnog nastavka petog slabinskog kralješka, prijeloma desne sjedne kosti, prijeloma goljenične i lisne kosti desne potkoljenice sa pomakom ulomka, koje ozljede su teške tjelesne ozljede; dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio teške tjelesne ozljede druge osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa-izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, označeno po članku 227. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.''

11. Slijedom izloženoga u točkama 9. i 10. ovoga obrazloženja, niti saslušanjem svjedoka AĐ, vozača vozila koji je naletio na tužitelja, a niti čitanjem pravomoćne kaznene presude kojom je isti osuđen za izazivanje prometne nesreće, nije bilo moguće utvrditi sve odlučne činjenice vezano uz prigovor suodgovornosti tužitelja za štetu koja mu je nastala.

12. Stoga je u daljnjem tijeku postupka izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za promet Nevenu Erešu.

13. U svojem pisanom nalazu i mišljenju, vještak za promet Neven Ereš po pribavljenom nalazu iznosi mišljenje:

- da je vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim, više lijevim dijelom naletjelo na tužitelja koji je prelazio kolnik dolazeći vozilu osiguranika tuženika s lijeve strane.

- da je brzina kretanja vozila osiguranika tuženika prije naleta tehnički mogla biti jednaka utvrđenoj naletnoj brzini od oko 60-70 km/h.

- da je osiguranik tuženika mogao uočiti tužitelja u trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika kada se njegovo vozilo nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 34,4 m pa da je osiguranik tuženika tada reagirao čak i kočenjem slabijeg intenziteta, da bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta te do naleta ne bi došlo, jer mu je zaustavni put intenzivnim kočenjem iznosio samo 34,4 m, a na raspolaganju je imao put od čak 48,9 m

- da je tužitelj je prije započinjanja radnje prelaska kolnika okretanjem glave u desnu stranu mogao uočiti nadolazeće vozilo osiguranika tuženika udaljeno od mjesta naleta oko 48,9 m pa da je tužitelj odustao od radnje prelaženja kolnika i propustio vozilo osiguranika tuženika, do naleta ne bi došlo te

- da u blizini mjesta naleta nema obilježenog pješačkog prijelaza.

14. Nalaz i mišljenje vještaka Nevena Ereša ovaj sud ocjenjuje jasnim i stručnim, a na njega primjedbi nisu imale niti stranke, što znači da nema sumnje u pravilnost danoga mišljenja, pa je stoga ovaj sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka te tako u povezanosti sa činjeničnim opisom kaznenog djela iz pravomoćna kaznene presude utvrdio sljedeće, za odlučivanje o postojanju doprinosa tužitelja odlučne činjenice:

- da je osiguranik tuženika kretao brzom od oko 70 km/h, koja je bitno veća od na tom dijelu ceste dopuštene brzine od 50 km/h te da je osiguranik tuženika mogao uočiti tužitelja u trenutku kada je tužitelj započeo radnju prelaženja kolnika, te da je osiguranik tuženika tada reagirao čak i kočenjem slabijeg intenziteta, da bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i tada do naleta na tužitelja ne bi došlo te

- da u blizini mjesta naleta nema obilježenog pješačkog prijelaza.

15. Slijedom utvrđenih činjenica izloženih pod točkom 15. ovoga obrazloženja, ovaj sud zaključuje da tužitelj nijednom svojom radnjom niti propustom nije pridonio nastanku štetnog događaja. Naime, prometnim vještačenjem utvrđeno je da je tužitelj štetu mogao izbjeći samo da je odustao od prelaska kolnika, jer je mogao uočiti vozilo osigurano kod tuženika, no budući da se to vozilo nalazilo na dovoljnoj udaljenosti da izbjegne nalet na tužitelja kao pješaka čak i slabim kočenjem, nije bilo nijednog razloga da tužitelj odustane od prelaženja kolnika, odnosno u tužiteljevom postupanju nije bilo nikakve protupravnosti. Naime, odredbom čl. 131. st.1. ZOSPC propisano je da pješak koji namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz (a prometnim vještačenjem utvrđeno je da u blizini mjesta štetnog događaja nema pješačkog prijelaza) ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila, a prometnim vještačenjem utvrđeno je da tužitelj stupanjem na kolnik nije ometao promet vozila, jer je osiguranik tužitelja mogao nalet izbjeći čak i slabim kočenjem, no osiguranik tuženika uopće nije kočio, nego je na tužitelja naletio istom brzinom kojom se kretao – od oko 70 km/h. Ovaj sud slijedom izloženoga zaključuje da nema doprinosa tužitelja u smislu odredbe čl. 1092. i čl. 1106. ZOO, pa je stoga tuženik dužan naknaditi tužitelju svu štetu koja mu je nastala (čl. 1090. i čl. 1106. ZOO).

16. U pogledu prigovora da postoji doprinos tužitelja šteti koja mu je nastala, treba reći da je tuženik na ročištu 20. ožujka 2025. naveo da je tužitelj pridonio nastanku štete zbog toga što je mogao potrčati, no da ga je u tome onemogućila obuća koju je imao na nogama, a to su bile papuče, u kojima je vozio traktor, što je neadekvatna obuća za upravljanje traktorom. Navedeno predstavlja nove činjenice, pa kako ih je tuženik iznio nakon zaključenja prethodnog postupka (na ročištu 3. svibnja 2022.), sud izložene tvrdnje tuženika nije uzeo u obzir, na temelju odredbe čl. 299. st.3. ZPP.

17. Radi utvrđenja opsega štete nastale tužitelju, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Miškulinu.

18. Nakon što je pregledao tužiteljevu medicinske isprave, kao i tužitelja klinički, vještak dr. Mladen Miškulin u svojem nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj u štetnom događaju 19. rujna 2018. zadobio višestruke tjelesne ozljede, da postoji uzročno posljedična veza između ozljeda i trajnih posljedica; da je tužitelj redovito provodio upute liječnika, no da su unatoč tome nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužitelja zaostale slijedeće trajne posljedice:

- stanje prijeloma vratne kralješnice i učinjene spondilodeze tri segmenta s ograničenjem opsega pokreta iste u srednjem do jakom stupnju te uz EMNG verificirane lezije korjena C5 obostrano;

- stanje nakon puknuća tetive m. supraspinatusa desno i prijeloma desne nadlaktice s ograničenjem opsega pokreta desnog ramena i nadlaktice u srednjem stupnju uz slabost grube mišićne snage abdukcije i kronične bolove;

- stanje nakon senzomotorne lezije densog n. radijalisa;

- stanje nakon ozljede lumbalne kralješnice s umanjenjem opsega pokreta iste u srednjem stupnju te

- stanje nakon ozljede desne potkoljenice s lakšim deformitetom iste uz posljedično ograničenje opsega pokreta desnog gležnja u srednjem stupnju,

što sve umanjuje opću životnu i radnu sposobnost tužitelja u omjeru od ukupno 55%.

19. Nadalje vještak dr. Mladen Miškulin u svojem nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj u štetnom događaju tužitelj doživio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 20 dana (ozljeda i sedam operativnih zahvata), srednjeg intenziteta u trajanju od 45 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 90 dana te da je tužitelj trpio jake bolove u trajanju od 30 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 90 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih godinu dana. Strah i bolovi izraženi su u kumulativnom omjeru.

20. U pogledu pomoći i njege, vještak dr. Mladen Miškulin navodi da je pomoć i njega druge osobe tužitelju bila potrebna u slijedećim razdobljima:

- od 26/10-06/12/18 u opsegu od 6 sati dnevno

- od 06/01-17/02/19 u opsegu od 4 sata dnevno

- od 04/03-05/08 u opsegu od 3 sata dnevno

- od 10/08-27/09/19 u opsegu od 3 sata dnevno

- od 27/09/19 do 11/03/20 u opsegu od 2 sata dnevno

- od 14/03-03/07/20 u opsegu od 2 sata dnevno

- od 11/07-14/08/20 u opsegu od 3 sata dnevno

- od 14/08-25/09/20 u opsegu od 2 sata dnevno

- od 25/09-02/11/20 u opsegu od 1 sat dnevno te da je

- od 02/11/20 pa do kraja života tužitelju je potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu od jednoga sata dnevno.

21. Naposljetku vještak dr. Mladen Miškulin navodi da je liječenje tužitelja završeno 25. lipnja 2021., sa zadnjim pregledom kirurga te da je kod tužitelja prisutno naruženje u jakom stupnju.

22. Izloženi nalaz i mišljenje vještaka dr. Mladena Miškulina ovaj sud smatra stručnim, objektivnim i jasnim, pa ga stoga u cijelosti prihvaća, a na isti ni stranke nisu imale primjedbi.

22. Slijedom izloženih, vještačenjem utvrđenih činjenica o smanjenju životne aktivnosti koje je kod tužitelja nastalo kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju te o trajanju i intenzitetu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, ovaj sud smatra da sve okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje daljnjeg iznosa pravične novčane naknade tužitelju za povredu prava osobnosti - prava na tjelesno zdravlje (čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima) koja mu je nastala jer isplatom iznosa od 6.636,14 EUR tuženik nije u cijelosti naknadio tužitelju neimovinsku štetu koja je mu je predmetnom štetnom događaju nastala.

23. Naime, imajući u vidu vještačenjem utvrđeno trajanje i intenzitet bolova i straha te sniženja životne aktivnosti, koji su posljedica štetnog događaja, ovaj sud ocjenjuje da za pretrpljenu neimovinsku štetu tužitelju, imajući u vodu sve okolnosti slučaja - nastanak štetnog događaja na način da je na tužitelja, potpuno s njegove strane neočekivano i neizbježno, naletio automobil prilikom prelaska ceste, što je rezultiralo dugotrajnim liječenjem, koje je uključilo čak sedam operativnih zahvata te rezultiralo doživotnim posljedicama zbog kojih će tužitelj (koji je rođen 1969., a stradao 2018.) do kraja svoga života morati ulagati 52% veće napore, pripada satisfakcija u iznosu od ukupno 49.200,00 EUR (po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 11.800,00 EUR, po kriteriju pretrpljenoga straha iznos od 7.500,00 EUR, po kriteriju sniženja životne aktivnosti iznos od 22.500,00 EUR te po kriteriju naruženosti iznos od 7.400,00 EUR).

24. Nadalje, imajući u vidu pod točkom 20. vještačenjem utvrđenu tužiteljevu potrebu za tuđom pomoći i njegom te između stranaka nespornu cijenu jednoga sata tuđe pomoći u iznosu od 3,80 EUR, na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO po toj osnovi za razdoblje od dana otpusta s bolničkog liječenja 26.10.2018. do 12.09.2021.

– za ukupno 2128 sati, tužitelju pripada iznos od ukupno 8.086,40 EUR.

25. Slijedom izloženoga, tužitelju po osnovi naknade neimovinske štete za povredu prava osobnosti pripada iznos od ukupno 49.200,00 EUR te mu po osnovi naknade za tuđu pomoć i njegu pripada iznos od ukupno 8.086,40 EUR, što sve ukupno iznosi 57.286,40 EUR, pa je imajući u vidu da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 6.636,14 EUR, pod točkom I./ izreke ove presude dosuđen iznos od 50.650,26 EUR sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom, tijek koje između stranaka nije sporan, dok je pod točkom II. izreke ove presude odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj od tuženika potražuje daljnji, prekomjerno zatraženi iznos naknade štete od 3.645,00 EUR sa zatraženom kamatom na taj iznos, kao akcesornim potraživanjem

26. Nadalje, budući da je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je tužitelju potrebna tuđa pomoć do kraja života u opsegu od jednoga sata dnevno, pod točkom III./ izreke ove presude tužitelju je na temelju odredbe čl. 1088. st.1 i 2. ZOO dosuđena renta u iznosu od 114,00 EUR mjesečno (30 sati x 3,80 EUR), s tim da je tuženik dospjele obroke dužan isplatiti odjednom, za zakonskom zateznom kamatom od 15- og dana u mjesecu za prethodni mjesec, kao što to tužitelj osnovano potražuje te ubuduće do 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec, jer tako tužitelj potražuje (čl. 1088. st.2. ZOO).

27. O trošku parničnog postupka odlučeno je na temelju odredbe čl. 154. st.5. i čl. 155. ZPP. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku - za sastavljanje odštetnog zahtjeva i tužbe po 500 bodova prema Tbr 7/1 OT, za sastavljanje podneska od 28.01.2022., 20.11.2023. i od 11.10.2024. – po 500 bodova prema Tbr.- 8/1 OT, podneska od 03.10.2022. – po 25 bodova prema Tbr. 8/4 OT te za zastupanje na ročištima 03.05.2022., 13.10.2022., 12.03.2024. i 20.03.2025 . – po 500 bodova prema Tbr 9/1 OT, što iznosi ukupno 4525 bodova, odnosno 9.050,00 EUR te uvećano za PDV 11.312,50 EUR. Nadalje je tužitelju priznat trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 331,81 EUR te na presudu u iznosu od 657,80 EUR te trošak medicinskog i prometnog vještačenja u iznosu od po 265,45 EUR, pa je stoga rješenjem sadržanim pod točkom IV./ izreke ove presude tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od ukupno 12.833,01 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dana donošenja ove presude pa do isplate.

28. Budući da je uspio u razmjerno neznatnom dijelu, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, rješenjem sadržanim pod točkom V./ izreke ove presude odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka.

U Zagrebu, 10. rujna 2025.

Sutkinja:

Katarina Jukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi pisanim županijskom sudu, putem ovoga suda.

DNA:

1. Tužitelju po pun., uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 657,80

EUR (vps iznosi 61.135,26 EUR)

2. Tuženiku