REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3353/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri, odvjetnici u Splitu protiv tuženice ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zdenko Gecaj, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 559/2025-2 od 30. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-220/2024-23 od 20. prosinca 2024., u sjednici održanoj 10. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-559/2025-2 od 30. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-220/2024-23 od 20. prosinca 2024.
2. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
„1. Može li sud odbiti tužbeni zahtjev za povrat zajma uz obrazloženje da isplata zajma nije dokazana, iako je između stranaka nesporno sklopljen ovjereni ugovor o zajmu sa sporazumom o zasnivanju založnog prava te je zajmoprimac potpisom na ugovoru izričito potvrdio primitak zajma? Drugim riječima, stvara li potpisana izjava zajmoprimca o primitku novca (u ovjerenom ugovoru o zajmu) pravnu predmnjevu da je zajam isplaćen, te na kome je teret dokazivanja u slučaju kada tuženik osporava samu isplatu zajma pozivajući se na prividnost ugovora?
2. Čini li bitnu povredu odredaba parničnog postupka činjenica da sud odlučujuće činjenično pitanje u sporu formulira pogrešno i zanemaruje priznanje tuženika o postojanju ugovornog odnosa, odnosno izostavlja obrazložiti očite navode tuženika iz odgovora na tužbu? Je li drugostupanjski sud povrijedio odredbe postupka i pravo stranaka na pravično suđenje kada je propustio ocijeniti ključne navode i dokaze-konkretno priznanje tuženice o postojanju ugovora o zajmu i založnog prava te njezine navode o pravnoj naravi tog ugovora-prije nego što je primijenio pravilo o teretu dokazivanja iz čl.221. a ZPP-a i zaključio da tužitelj nije dokazao isplatu zajma?“
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije je podnesen.
4. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Postavljena pitanja su činjenične naravi te odgovor na njih ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja. Nadalje, sud je primjenom pravila o teretu dokazivanja, utvrdio odlučne činjenice u konkretnom predmetu, a ističući bitnu povredu odredaba parničnog postupka predlagatelj ističe nezadovoljstvo pobijanom odlukom. Stoga postavljana pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.2. Razlozi važnosti na koje se poziva predlagatelj nisu činjenično niti pravno podudarni sa konkretnim predmetom.
5. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci pod točkom I.
6. Nadalje, tuženik navodima iznesenim u prijedlogu nije učinio vjerojatnim da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na koje se opisno poziva u tekstu prijedloga. Međutim, nižestupanjske odluke su obrazložene i ne mogu se po ocjeni ovog suda smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnima pa slijedom navedenog tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
7. Stoga je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu koji je koncipiran u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP-a na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP-a odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 10. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
