Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1113/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Božidara Horvata člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Milenko Ščetar i Vesna Rajić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Križevcima, protiv tuženika KOMUNALNO PODUZEĆE GORNJA RIJEKA d.o.o., OIB: 77723557751, Gornja Rijeka, Trg Sidonije Rubido Erdödy 3, kojeg zastupa Marija Petra Sokač, odvjetnica u Križevcima, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj Pn-153/2019-47 od 3. rujna 2024. ispravljene rješenjem poslovni broj Pn-153/2019-57 od 12. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj Pn-153/2019-47 od 3. rujna 2024. ispravljena rješenjem poslovni broj Pn-153/2019-57 od 12. lipnja 2025. i sudi:

1. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku KOMUNALNOM PODUZEĆU GORNJA RIJEKA d.o.o., Gornja Rijeka, Trg Sidonije Rubido Erdödy 3, OIB: 77723557751 da tužitelju ČĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete plati iznos od 1.965,49 EUR-a, zajedno s zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope iz čl.29. st.9. Zakona o obveznim odnosima, za 3% poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, teče od presuđenja pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.".

2. Nalaže su tužitelju IĆ da nadoknadi tuženiku KOMUNALNOM PODUZEĆU GORNJA RIJEKA d.o.o. troškove postupka u iznosu 2.437,50 eura u roku 15 dana.

3. Odbija se zahtjev tužitelja RĆ za naknadom troškova postupka kao neosnovan.

II. Nalaže su tužitelju IĆ da nadoknadi tuženiku KOMUNALNOM PODUZEĆU GORNJA RIJEKA d.o.o. troškove žalbenog postupka u iznosu 445,22 eura u roku 15 dana

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom koja je ispravljena rješenjem od 12. lipnja 2025. naloženo je tuženiku da nadoknadi tužitelju imovinsku štetu u iznosu 1.965,49 eura sa zateznim kamatama tekućim od 3. rujna 2024. do isplate (točka I. izreke) i naloženo je tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove postupka u iznosu 4.985,16 eura sa zateznim kamatama tekućim od 3. rujna 2024. do isplate (točka II. izreke).

2. Tuženik je podnio žalbu protiv navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) jer presuda nije donesena brižljivom ocjenom svakog dokaza i svih dokaza zajedno te bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer pobijana presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, a osobito jer je izreka presude nerazumljiva. Predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, podredno preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužitelju da mu nadoknadi troškove postupka. Zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu 312,50 eura i troška sudskih pristojbi za žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu utvrđeno je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje tuženik. To stoga što u presudi nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama, a što je posljedica toga što sud nije pravilno ocijenio sve izvedene dokaze relevantne za odluku u ovoj pravnoj stvari sukladno članku 8. ZPP- a. Međutim, unatoč navedenome ovaj sud je u mogućnosti odlučiti o žalbi tuženika na temelju dokaza koji se nalaze su spisu i primjenom članka 373.a stavak 1. točka 2. i stavka 3. ZPP-a.

6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Predmet spora je potraživanje za naknadu imovinske štete za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala nepovratnim oštećenjem žive ograde od tuja uslijed strojnog kresanja roto malčerom.

8. Prvostupanjski sud je dosudio tužitelju imovinsku štetu utvrdivši da je tužitelj bio vlasnik i posjednik žive ograde od tuja u vrijeme štetnog događaja, zatim da je tuženik putem svojih radnika poduzeo strojno kresanje ograde o čemu nije usmeno ili pisano obavijestio tužitelja te da je tijekom strojnog kresanja došlo do oštećenja žive ograde koju visinu je utvrdio vještak šumarske struke dipl.ing. Milana Škomca u iznosu 14.809,00 kuna.

9. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja te uz primjenu materijalnog prava iz članka 1045., članka 1046., članka 1061. stavak 1. i članka 1090. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23. – dalje: ZOO) prvostupanjski sud je zaključio da je tuženik odgovoran nadoknaditi tužitelju imovinsku štetu u iznosu 1.965,49 eura sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja, tj. od 3. rujna 2024., a koja se sastoji u saniranju nastala štete vađenjem uništenih stabalca tuje te kupnjom i sađenjem novih stabalca.

10. Osnovano u žalbi tuženik ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer prvostupanjski sud nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

11. Naime, tužitelj je u tužbi i tijekom postupka tvrdio da je živa ograda nepovratno oštećena do te mjere da se neće ponovno obnoviti i potpuno oporaviti te da zbog toga trpi imovinsku štetu koja se sastoji u vrijednosti uništenih stabalca te troškovima vađenja panjeva, nabave i sadnje novih sadnica, a visinu tih troškova obračunao je u nalazu i mišljenja dipl.ing. šumarstva Milana Škomca.

12. Međutim prvostupanjski sud uopće nije uzeo u obzir utvrđeno stanje tijekom očevida provedenog 5. svibnja 2023. koje je vidljivo na snimljenim fotografijama (stranice 132-147 spisa) te na fotografijama koje je po zahtjevu suda snimio vještak Branko Ćurić prilikom dodatnog snimanja radi identifikacije nekretnine (stranice 162- 165 spisa), a iz kojih je razvidno da živa ograda nije nepovratno oštećena, odnosno uništena, kako to tvrdi tužitelj, već se u potpunosti obnovila. Također prvostupanjski sud nije ocijenio iskaze svjedoka ŽĆ i TĆ koji su naveli da živa ograda nije uništena, već su samo posjećene grane koje su visjele na cestu.

13. Nadalje, prvostupanjski sud nije uopće uzeo i obzir i ocijenio činjenicu da tužitelj nije posjekao živu ogradu, izvadio panjeve, nabavio i posadio nove sadnice, već je u međuvremenu nekretninu darovao svojem sinu i više nije vlasnik, odnosno da tužitelj nije dokazao da je pretrpio imovinsku štetu, a kako to osnovano u žalbi navodi tuženik.

14. Kako iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da se tužbeni zahtjev temelji na primjeni materijalnog prava iz članka 1046. ZOO-a kojim je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), a na temelju izvedenih dokaza nije utvrđeno da je tužitelju nastala takva šteta budući se živa ograda sama obnovila te tužitelj, niti tvrdi ili dokazuje, da je posjekao živu ogradu i posadio nove sadnice tuje, već je nekretninu otuđio, tada je zaključiti da tužitelju nije nastala imovinska šteta u vidu umanjenja njegove imovine.

15. U odnosu na žalbene navode tuženika kojima upućuje da je on kresanje žive ograde poduzeo radi izvršavanja svoje zakonske obveze održavanja javnih putova i žalbene navode kojima problematizira među između kat. čest. [katastarska čestica] (prema novoj izmjeri kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] koja je bila u vlasništvu tužitelja i nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženika te da je živica bila djelomično posađena na kat. čest. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika, kao i da tužitelj više nije vlasnik kat. čest. [katastarska čestica], valja odgovoriti da isti nisu od odlučnog značaja pokraj utvrđene činjenice da poduzetom radnjom strojnog kresanja nije tužitelju nastala imovinska šteta, a što je prethodno već obrazloženo.

16. Slijedom navedenoga, osnovani su žalbeni navodi tuženika da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a jer nije brižljivo ocijenio sve provedene dokaze i zbog toga nije utvrdio odlučne činjenice te je posljedično tome počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama. Međutim, unatoč navedenom te kako je odlučne činjenice bio moguće utvrditi na temelju izvedenih dokaza, neovisno o tome što ih prvostupanjski sud nije uzeo u obzir, valjalo je na temelju članka 373.a stavak 1. točka 2. i stavka 3. ZPP-a preinačiti prvostupanjsku presudu u točki I. izreke i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

17. Kako je preinačena odluka o glavnoj stvari valjalo je u smislu članka 166. stavak 2. ZPP-a preinačiti i odluku o troškovima postupka iz točke II. izreke na način da se o troškovima cijelog postupka odluči jednom odlukom.

18. Tuženiku su dosuđeni troškovi postupka sukladno članku 154. stavak 1. ZPP- a i uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23. – dalje: Tarifa). Priznati su troškovi za sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8/1-100 bodova), zastupanja na pripremnom ročištu 20.11.2019. (Tbr. 9/1-100 bodova), zastupanja na očevidu 17.3.2020. (Tbr. 9/7-100 bodova), zastupanja na glavnoj raspravi 14.4.2021. (Tbr. 9/1-100 bodova), zastupanja na ročištu 6.10.2021. (Tbr. 9/5-25 bodova), zastupanja na glavnoj raspravi 12.5.2022. (Tbr. 9/1-100 bodova), zastupanja na glavnoj raspravi 21.2.2023. (Tbr.9/1-100 bodova), zastupanja na očevidu 5.5.2023. (Tbr. 9/7-100 bodova), zastupanja na glavnoj raspravi 19.4.2024. (Tbr. 9/1-100 bodova), zastupanja na glavnoj raspravi 23.7.2024. (Tbr.9/1-100 bodova) i pristupa ročištu za objavu presude 3.9.2024. (Tbr. 9/3-50 bodova), što iznosi 975 bodova. Uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 eura i uvećano za 25% PDV, tuženiku su dosuđeni troškovi u iznosu 2.437,50 eura i taj trošak naloženo je platiti tužitelju, dok je zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka odbijen, sve primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a.

19. Tuženiku nisu priznati troškovi njegove punomoćnice u visini putnih troškova i izbivanja iz pisarnice za zastupanja na uviđajima (17. ožujka 2020. i 5. svibnja 2023.) jer se radi o ročištu (uviđaju) izvan sudske zgrade na području nadležnosti prvostupanjskog suda na udaljenosti svega 18 km od pisarnice punomoćnice tuženika za što, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, nisu nastali veći troškovi nego što su to troškovi dolaska punomoćnice na ročište koje se održava u sudskoj zgradi. Uz navedeno spisu ne prileže nikakvi dokazi koji bi opravdavali visinu i dosudu ovako zatraženih troškova.

20. U odnosu na troškove žalbenog postupka tuženiku je priznat trošak za sastav žalbe od 2. lipnja 2025. prema Tbr. 10/1 u visini 125 bodova što uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 eura i uvećano za 25% PDV-a iznosi 312,50 eura te trošak plaćene sudske pristojbe za žalbu u iznosu 132,72 eura, odnosno u ukupnom iznosu 445,22 eura, a što je naloženo platiti tužitelju sve u smislu članka 154. stavak 1. i članka 166. stavak 2. ZPP-a.

U Velikoj Gorici 10. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak