REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3168/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Ujeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika KL iz [adresa] (prebivalište u [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Juri Grbavcu odvjetniku u [adresa], radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu umješača na strani tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1868/2024-6 od 27. ožujka 2025., kojom je potvrđena presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2139/2012-89 od 26. svibnja 2021., na sjednici održanoj 10. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Umješaču na strani tuženika dopušta se podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1868/2024-6 od 27. ožujka 2025. u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Ako je jedan dionik štetnog događaja – prometne nesreće motornih vozila pravomoćno osuđen u kaznenom postupku, može li se u parničnom postupku dokazivati doprinos drugog dionika istog štetnog događaja prometnoj nesreći, odnosno moraju li se sudovi očitovati na prigovor doprinosa oštećenika šteti ako je dokazan relevantan stupanj vjerojatnosti osnovanosti tog prigovora?“
Obrazloženje
1. Umješač na strani tuženika je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1868/2024-6 od 27. ožujka 2025., kojom je potvrđena presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2139/2012-89 od 26. svibnja 2021. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Je li drugostupanjski sud (u odštetnoj parnici povodom prometne nesreće) dužan u svojoj odluci iznijeti razloge i svoj stav u odnosu na konkretni (i jedini) žalbeni prigovor umješača na strani tuženika (o doprinosu tužitelja toj nesreći), te ako sud pritom ne iznese svoj stav ima li takva odluka intervencijski efekt na umješača u odnosu na taj prigovor?
2) Može li drugostupanjski sud potvrditi prvostupanjsku odluku bez da se očituje na ključne navode žalbe umješača na strani tuženika te da li je drugostupanjski sud u takvoj situaciji dužan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja?
3) Ako je jedan dionik štetnog događaja – prometne nesreće motornih vozila pravomoćno osuđen u kaznenom postupku, može li se u parničnom postupku dokazivati doprinos drugog dionika istog štetnog događaja prometnoj nesreći, odnosno moraju li se sudovi očitovati na prigovor doprinosa oštećenika šteti ako je dokazan relevantan stupanj vjerojatnosti osnovanosti tog prigovora?
4) Je li građanski sud vezan i činjeničnim opisom kaznenog djela“ pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da je pobijanom odlukom zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava došlo do povrede temeljnih prava zaštićenih čl. 18. i 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) te čl. 6. i 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija)
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Polazeći od članka 385.a ZPP, revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.1. Pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda (Rev 1280/10 od 22. prosinca 2010., Rev 709/2018 od 18. svibnja 2021., te Rev 258/2023 od 3. travnja 2024.).
4. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP prijedlog umješača za dopuštenje revizije u odnosu na pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja je prihvaćen, dok se u odnosu na preostala pravna pitanja i povrede temeljnih prava prijedlog umješača za dopuštenje revizije smatra povučenim.
Zagreb, 10. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
