REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] N 5

Poslovni broj: Us I-118/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužiteljice NF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koju u svojstvu opunomoćenika zastupa njezin suprug HF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (OIB: 84397956623), Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupa službena osoba VF, radi prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti, 10. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03076785169, URBROJ: 341-99-05/3-24-5620 od 12. prosinca 2024. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Puli - Pola, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03076785169, URBROJ: 341-13-05/3-23-20166 od 22. prosinca 2023., tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnoga ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Upravni postupak pokrenut je povodom prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03076785169, URBROJ: 341-99-05/3-24-5620 od 12. prosinca 2024., odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja. Svoju odluku tuženik je, u osnovi, utemeljio na utvrđenju da su oba stupnja institucionalnoga medicinskog vještačenja suglasna da kod tužiteljice zasad ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

3. Tužiteljica u tužbi i na raspravi osporava zakonitost tuženikove odluke, opisuje svoje zdravstveno stanje i historijat svojih zdravstvenih tegoba, te tvrdi, u bitnome, sljedeće. Ovlašteni vještaci pogrešno su utvrdili tužiteljičinu radnu sposobnost. Traži da joj se na osnovi djelomičnog radnog staža prizna prizna pravo bilo na koju mirovinu, odnosno tjelesno oštećenje. Ističe da nije neposredno pregledana od strane drugostupanjskog tijela vještačenja. Prilaže noviju medicinsku dokumentaciju. Tužiteljica predlaže poništiti osporavano rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja, te opisuje položaj institucionalnih tijela vještačenja i vještačenje provedeno u konkretnom predmetu. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje i u spisu ovog upravnog spora. Raspravnim rješenjem odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužiteljice, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 27. kolovoza 2025., utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Sud razumije da tužiteljica svoj socijalni i pravni položaj sagledava u cjelini. Međutim, predmet ove upravne stvari odnosi se isključivo na prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja ili gubitka radne sposobnosti (invalidnosti), a ne na prava po osnovi tjelesnog oštećenja (što čini zaseban institut mirovinskog osiguranja, o čemu se odlučuje u zasebnom postupku). Na to je, kao i na zasebnost predmeta utvrđivanja radnog staža, tužiteljici ukazano i u obrazloženju drugostupanjskog rješenja. Usto, prava vezana uz materijalni položaj stranke ostvaruju se u sustavu socijalne skrbi, a ne u sustavu mirovinskog osiguranja.

8. Odredbom članka 39. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u nastavku teksta: ZOMO), propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema tome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. U stavku 2. navedenoga članka propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. toga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. navedenoga članka propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. toga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Prema stavku 4. navedenoga članka, potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Odredbom članka 5. navedenoga članka propisano je da su uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

9. Postojanje smanjenja radne sposobnosti, djelomičnoga ili potpunog gubitka radne sposobnosti (kao normiranih stupnjeva invalidnosti, odnosno rizika koji određenu osobu pogađa u odnosu na njenu radnu sposobnost), utvrđuje se, dakle, prema modelu zdrave osobe istih ili sličnih karakteristika u odnosu na stabilizaciju (definitivnost) zdravstvenog stanja (tj. /ne/mogućnost njegova poboljšanja daljnjim liječenjem), obavljane poslove, naobrazbu, životnu dob, mogućnost provedbe profesionalne rehabilitacije radi osposobljavanja za rad s punim radnim vremenom, te mogućnost rada s najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima. Na utvrđivanje invalidnosti ne utječe (ne)sposobnost osiguranika za obavljanje kućanskih poslova.

10. U članku 14. stavku 1. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 96/23, u nastavku teksta: Uredba), propisano je da će vještak dati nalaz i mišljenje da ne postoji smanjenje radne sposobnosti osobe koja se vještači ako: a) kod osobe još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenu radnu sposobnost; b) na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava, kao i medicinskih kontraindikacija koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osobe zbog nastalih medicinskih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osoba obavlja, unatoč tome, može raditi na tim poslovima ili c) radna sposobnost osobe nije trajno smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravu osobu iste ili slične razine obrazovanja.

11. Opseg medicinske dokumentacije propisan je odredbama članka 9. i članka 10. Uredbe, vezano uz članak 7. Uredbe. Tijela vještačenja nalaz i mišljenje daju samostalno, utvrđujući činjenice stručno-medicinske naravi odlučne za primjenu u upravnom postupku kriterija propisanih u članku 39. ZOMO-a i u članku 14. Uredbe. Kada se vještačenje provodi uz neposredan pregled, nije riječ o kliničkom pregledu usmjerenom na dijagnostiku i liječenje, već isključivo na utvrđivanje stručno- medicinskih činjenica koje su odlučne za primjenu kriterija iz članka 39. ZOMO-a i članka 14. Uredbe. Te se činjenice utvrđuju ponajprije na temelju medicinske dokumentacije sastavljene od strane mjerodavnih specijalista.

12. Radna sposobnost stranke (osiguranika) ocjenjuje se prema objektivnim kriterijima propisanima ZOMO-om i Uredbom, a ne prema subjektivnom doživljaju vlastite radne sposobnosti.

13. Nadalje, prema članku 128. stavku 1. ZOMO-a, kada se rješava o pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe, kao dan nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno tjelesnog oštećenja, tj. kao dan nastupa osiguranog slučaja, uzima se dan kada je na temelju pregleda ovlaštenog vještaka dano mišljenje u smislu članka 125. stavka 2. navedenog Zakona ili mišljenje ovlaštenog višeg vještaka iz članka 125. stavka 4. toga Zakona. Iznimno, nastanak smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno tjelesnog oštećenja prije obavljenog pregleda može se utvrditi na temelju medicinske dokumentacije iz prijašnjeg razdoblja.

14. Odredba članka 128. stavka 1. ZOMO-a, kao norma posebnog zakona, mjerodavna je i u pogledu utvrđivanja relevantnog razdoblja stanja stvari prilikom rješavanja upravnog spora pred upravnim sudom, u kojem se ocjenjuje zakonitost osporavanog rješenja, na što ne utječu eventualne kasnije činjenične promjene. U skladu s netom navedenom zakonskom odredbom, za rješavanje ovog predmeta mjerodavno je zdravstveno stanje tužiteljice na dan 9. studenoga 2023. godine.

15. Prema općim podacima o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja (obrazac 2-IN), tužiteljica je nezaposlena, završila je osnovnu školu a ranije je obavljala poslove spremačice / čistačice, potrebna stručna naobrazba za koje poslove je NKV.

16. Osporavano rješenje tuženika temelji se na nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka od 10. prosinca 2024., kojim je potvrđen nalaz i mišljenje vijeća vještaka. Ova tijela vještačenja su ustrojena pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u skladu s odredbama Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“, broj 85/14, 95/15 i 102/15). Ključni dio obrazloženja nalaza i mišljenje vijeća viših vještaka glasi:

„Kontrolni MSCT toraksa, 11.01.2023. pokazuje stanje po resekciji srednjih rebara desnog hemitoraksa te eksciziji meta torakalne stijenke desno. Postoperativne promjene torakalne stijenke desno uz subpleuralne adhezivne promjene u području srednjeg režnja. Nema znakova lokalnog recidiva ili diseminacije osnovne bolesti. Prema priloženom nalazu onkologa, Poliklinika Croatia, 29.05.2023., tegobe u vidu epizoda sijevajuće boli u operacijskom području, posebice pri hodu. Funkcije uredne. Tjelesna masa stabilna. Lokalno se ne nalazi recidiva, aksile slobodne. UZV u operacijskoj zovi bez patološkog supstrata, edem. UZV dojki u granicama normale, aksile slobodne. Remisija. Izbjegavati dulji hod, tjelesni napor. Redoviti nadzor za 3-4 mj. s novim nalazom MSCT toraksa, standardnim analizama krvi.

Vijeće vještaka je 09.11.2023. temeljem uvida u priloženu medicinsku i drugu dokumentaciju utvrdilo da ne postoj smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti jer njegova radna sposobnost nije trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti.

U postupanju po žalbi na ocjenu Vijeća vještaka, Vijeće viših vještaka pažljivo je razmotrilo priloženu medicinsku i ostalu dokumentaciju, Nalaz i mišljenje Vijeća vještaka, te navode žalbe.

Postojeće promjene zdravstvenog stanja podložne su praćenju po nadležnim specijalistima, a u fazama pogoršanja korištenju prava iz zdravstvenog osiguranja. Ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti jer radna sposobnost nije trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti.“

17. Sud je utvrdio da su nalazi i mišljenja sastavljeni u predmetnom upravnom postupku utemeljeni na relevantnoj medicinskoj dokumentaciji. Stanje spisa predmeta ne upućuje na zaključak da ti nalazi i mišljenja nisu sastavljeni sukladno odredbama Uredbe. Stoga je utvrđeno da su spomenuti nalazi i mišljenja činili valjanu osnovu za odlučivanje prvostupanjskoga i drugostupanjskog tijela u upravnom postupku. Tužiteljica, pritom, u ovome sporu nije osnovano osporila ključne stručno- medicinske činjenice na koje se, pri donošenju osporavanog rješenja, pozvao tuženik.

18. Što se tiče izostanka neposrednog pregleda tužiteljice pri provedbi drugostupanjskog vještačenja u upravnom postupku, neposredni pregled Uredbom nije propisan u odnosu na drugostupanjsko vještačenje radne sposobnosti, a i u odnosu na ostale dijelove materije Uredbe provedba neposrednog pregleda osobe propisana je kao iznimka, a ne kao pravilo.

19. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24), tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

20. Upravni sud ocjenjuje zakonitost osporenog rješenja prema stanju stvari u razdoblju iz članka 128. stavka 1. ZOMO-a (ovdje: prema stanju na dan 9. studenoga 2023.), a ne prema stanju stvari u vrijeme vođenja postupka pred sudom (upravnog spora). Zbog toga ovdje nije od utjecaja nalaz kontrolnog onkološkog pregleda od 19. kolovoza 2025. godine. No, bez obzira na ishod ovoga spora, tužiteljica – ako i kada bude smatrala da je u odnosu na razdoblje u kojem je u predmetnom slučaju ocjenjivano njezino zdravstveno stanje u međuvremenu došlo do pogoršanja tog stanja koje dovodi do smanjenja ili gubitka radne sposobnosti - može pred prvostupanjskim tijelom mirovinskog osiguranja pokrenuti novi postupak radi priznavanja prava iz mirovinskog osiguranja po osnovi smanjenja ili gubitka radne sposobnosti.

21. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljica nije pozvana na plaćanje pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođena plaćanja pristojbe na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 10. rujna 2025.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

DNA:

- HF, [adresa]

- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, A. Mihanovića 3