Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-1686/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Lucije Lasić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Željku Vrdoljaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić, Vrdoljak i partneri, u Splitu, protiv tuženika Županijske uprave za ceste, Podružnice Split, OIB:65717231356, Ruđera Boškovića 22, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P-4749/2024 od 12. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2025.,

p r e s u d i o j e :

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu broj P-4749/2024 od 12. svibnja 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 29.607,30 kuna sa zakonskim zateznim kamatama počam od 9.12.2012.godine, do isplate te mu u istom roku naknaditi trošak spora s zakonskom zateznom kamatom počam od dana presuđenja do isplate" kao neosnovan."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tužitelj, pobijajući presudu zbog svih žalbenog razloga predviđenog odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je naknada štete na vozilu tužitelja u iznosu od 29.607,30 kuna sa zateznim kamatama za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala **.**.2012. zbog neodržavanja javne ceste.

6. Prema očitovanju Županijskih cesta d.o.o. od 27.ožujka 2013. proizlazi da je iz dokumentacije od dana **.**.2012. za ŽC 6253 Solin Klis predio Tunel Klis vidljivo da je dežurni ophodar (HU) zaprimio dojavu oko 22,30 od PP da u tunelu kapi voda i zaleđuje kolnik. Nadalje, da je dežurni uputio ophodara na ŽC 6253 u tunel da pospe kolnik. Prilikom posipanja tunela naišlo je vozilo i oštetilo ophodarsko vozilo te udarilo u zid tunela, a ophodar se bacio u stranu. Ophodar M pozvan oko 22,55 da ide posuti kolnik u tunelu Klis, te da je ophodar od 23,12 dojavio da je još jedno vozilo razbilo u tunelu, a da je ophodar HU javio da ophodarsko vozilo nije u voznom stanju. Navedenog dana bilo je oblačno, puhala bura, a temperatura je iznosila 8 stupnjeva celzija.

7. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se nezgoda dogodila dok se kretao kolnikom iz Dugopolja prema Splitu te da je ušao u tunel brzinom 50-60 km/h. Nadalje, da je vidio da je cesta zaleđena na izlazu iz tunela na kojem mjestu ga je i zanijelo te je udario u desni rub kolnika. Nakon udarca da je pomaknuo svoje vozilo 15-20 metara na prvo proširenje na cesti. Cesta da je bila suha sve do izlaza iz tunela te da tunel nije bio osvijetljen. Nadalje, da nije vidio znak ograničenja brzine. Nadalje, da je bio alkoholiziran (1,43 promila).

8. Iz iskaza svjedoka HU (ophodara) proizlazi da je predmetnog dana oko 21,00 sat dobio dojavu da ide provjeriti kolnik u tunelu Klis jer da je u istom počelo lediti. U tunel da je došao oko 21,30 -22,00 sata te krenuo posipati kolnik pijeskom i soli. Tom prilikom da je kamion prolazeći kroz tunel udario ophodarsko vozilo te da je jedva uspio izbjeći da ne udari i njega. Nakon toga da je vidio kako je osobno vozilo Peugeot proletilo kroz tunel te udario u zid tunela iz smjera Dugopolja prema Splitu. On da je siguran da je u trenutku kada je vozilo Peugeot prošlo kroz tunel zaleđeni dio kolnika bio posut pijeskom i solju.

9. Na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka prometne struke BU proizlazi da se nezgoda dogodila u tunelu Klis na županijskoj cesti ŽC-6253. Kolnik predmetne ceste da se pruža kroz tunel Klis dužine 150 metara te da se pruža od smjera sjevera prema jugu u vidu relativno oštrog i slabo preglednog zavoja nadesno, s uzdužnim padom od oko 2-4 % u smjeru juga i pravilnim poprečnim nagibom, a da se radi o dvosmjernom kolniku širine 6 metara razdijeljenim u dvije prometne trake neisprekidanom razdjelnom crtom. Uz oba ruba kolnika izgrađeni su slivnici za oborinske i slivne vode. Brzina kretanja zapadnom trakom u tunelu nije ograničena prometnim znakom pa se podrazumijeva zakonsko ograničenje od 50 km/h koje vrijedi za naseljena mjesta. Nadalje, da uz zapadni rub kolnika županijske ceste za oko 1750 metara sjeverno od tunela Klis postavljeni znakovi (okrenuti u smjeru sjevera) i to prometni znak opasnosti "A 20" koji ukazuje na dio ceste na kojem je kolnik u određenim atmosferskim prilikama ima sklisku površinu i dopunska ploča E 34 (početak dijela ceste na kojoj postoji opasnost od neočekivane poledice). Uz zapadni rub kolnika županijske ceste ŽC-6253 za oko 1240 metara sjeverno od tunela Klis je postavljen (okrenut u smjeru sjevera) prometni znak opasnosti " A20" ( dio ceste na kojem kolnik u određenim atmosferskim prilikama ima sklisku površinu). Do nezgode da je došlo dok se osobno vozilo Peugeot giba zapadnom prometnom trakom iz pravca sjevera i pravcu juga i neposredno prije vidljivih tragova kočenja brzinom od oko 63,9 km/h. Na udaljenosti od oko 10 metara od početka vidljivog traga kočenja i zanošenja desnog kotača predmetnog vozila dolazi do destabilizacije što ga odvodi u nalet prednjim dijelom vozila na betonski zid tunela Klis.

10. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio U da je vozilo tužitelja oštećeno u prometnoj nezgodi u tunelu Klis zbog zanošenja i udara ( struganja) vozila u zid tunela koje je izazvano poledicom na dijelu kolnika u tunelu. Nesreća se dogodila na dijelu državne ceste kojom upravlja i održava Županijska uprava za ceste te je tužitelj pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Nadalje, utvrđeno je da se radi o dijelu ceste koja prolazi kroz naselje.

11. Prema odredbi članka 26. stavka 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, u daljnjem tekstu: ZC), poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, ophodnja. Nadalje, prema stavku 2) radovi izvanrednog održavanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju glavnog ili izvedbenog projekta i propisa iz stavka 3. ovoga članka. Prema stavku 3) popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar.

12. Sukladno odredbi članka 27. stavka 1. ZC-a održavanje javne ceste kroz naselje pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava: sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, javnu rasvjetu, zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, tramvajske, odnosno željezničke pruge. Prema stavku 2. pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

13. Prema odredbi članka 7. Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta ("Narodne novine" broj Narodne novine" br. 25/98, 162/98, 180/04, 84/11) propisano je da održavanje cesta planiraju, organiziraju i provode Hrvatska uprava za ceste, županijske uprave za ceste (u daljnjem tekstu: uprave za ceste) i Upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno korisnik koncesije. Nadalje, prema odredbi članka 25. Pravilnika propisano je da redovno održavanje kolnika i prometnih površina izvan kolnika, koje čine cestu, podrazumijeva sve radove na čišćenju površina i otklanjanju oštećenja tih dijelova ceste, nadalje, prema članku 26. istog Zakona čišćenje kolnika podrazumijeva uklanjanje materijala osulina, odrona, pojedinačnog kamenja, masnih mrlja, blata, smeća i drugih materijala i predmeta koji ugrožavaju sigurnost prometa. Nadalje, (stavak 2) čišćenje prometnih površina izvan kolnika (parkirališta, odmorišta i sl.) podrazumijeva uklanjanje predmeta i materijala s tih površina te čišćenje objekata i naprava na njima (sanitarije, košare za otpatke i dr.) s kojima upravlja odnosno gospodari uprava za ceste. Prema čl. 68. Pravilnika pod radovima održavanja u zimskim uvjetima razumijevaju se osobito: pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta, organiziranje mjesta pripravnosti i njihovo označavanje, zaštitne mjere protiv stvaranja poledice, snježnih nanosa, zapuha i lavina, čišćenje snijega s kolnika i prometne signalizacije, obilježavanje rubova kolnika, osiguravanje odvodnje s kolnika, uklanjanje vozila s kolnika ceste, postavljanje posebne prometne signalizacije u slučajevima posebnog režima prometa ili zatvaranja dijela ceste, obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti cesta.

14. Prema odredbi članka 71. Pravilnika drugi stupanj pripravnosti uvodi se kad temperatura zraka oscilira oko 0°C, uz mogućnost oborina te pojave poledice. Vrše se preventivni radovi na sprečavanju poledice na opasnim mjestima a obavezno: na punom profilu autoceste, na dionicama državnih i županijskih cesta s uzdužnim nagibom većim od 4% i horizontalnim krivinama polumjera manjeg od 300 metara, na kolnicima mostova i propusta, na raskrižjima, željezničko-cestovnim prijelazima u istoj razini i prilazima benzinskim postajama, na drugim dionicama ceste prema operativnom planu rada zimske službe, po potrebi vrši se uklanjanje snijega s kolnika.

15. Prema odredbi članka 26. ZC-a poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, ophodnja. Nadalje, prema stavku 2) radovi izvanrednog održavanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju glavnog ili izvedbenog projekta i propisa iz stavka 3. ovoga članka.

16. Odredbom čl. 27. ZC-a propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava: sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, javnu rasvjetu, zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, tramvajske, odnosno željezničke pruge. Nadalje, stavak 2. pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega. Stavak 3. slivnici uz javnu cestu te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji služe isključivo za odvodnju javnih cesta, održavaju se kao sastavni dio te javne ceste. Stavak 4. zamjenu i popravak slivnika, slivničkih rešetaka i poklopaca svih revizijskih okana na javnoj cesti, osim onih navedenih u stavku 3. ovoga članka, održavaju vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada. Stavak 5. poslove iz ovoga članka koje ne obavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom obavljaju nadležne jedinice lokalne samouprave i vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada.

17. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 8. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 26/03) komunalne djelatnosti u smislu ovog zakona su održavanje javnih površina, dok je u st. 9. propisano da pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje , kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

18. S obzirom na naprijed navedeno, odredbom članka 26. ZC-a propisana je odgovornost tuženika za naknadu štete uzrokovane korisniku stanjem javne ceste. Međutim, odredbom čl. 27. ZC-a propisan je izuzetak za dio javne ceste koja prolazi kroz naselje. Prema navedenoj odredbi iz poslova održavanja dijela javne ceste u naselju izuzeti su poslovi sustava za odvodnju, javne rasvjete, zelene površine, pothodnika i nathodnika u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze, tramvajske odnosno željezničke pruge, čišćenje javnih cesta osim čišćenja snijega, koji poslovi se održavaju u skladu s posebnim zakonom.

19. Zakonom o komunalnom gospodarstvu i to člankom 3. stavkom 9. propisano je da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu propisano je da čišćenje javne ceste koja prolazi kroz naselje ne spada u održavanje javne ceste za koje bi bio nadležan tuženik, već te poslove, kao jednu od komunalnih djelatnosti, obavlja jedinica lokalne samouprave.

20. Prema odredbi članka 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 195/11 i 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako mu dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Tuženik odgovara za štetu po načelu pretpostavljene krivnje.

21. U ovom slučaju, da bi tužitelj uspio s tužbenim zahtjevom on mora dokazati sve okolnosti vezane za subjekte ovog obvezno pravnog odnosa, štetnu radnju, štetnika, uzročnu vezu, te posebno dokazati protupravnost. Na temelju svega naprijed navedenog prvostupanjski sud utvrđuje da je tuženik pasivno legitimiran u postupku, a što proizlazi iz odredbi ZC-a. Međutim, tuženik nije odgovoran za štetu na vozilu koja je nastala jer je tuženik u ovom postupku dokazao da je postupao sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta.

22. U postupku je utvrđeno da se na cesti prije ulaska u tunel gledano iz smjera kojim se kretao tužitelj (sjever prema jugu) nalazio znak opasnosti nailaska na neočekivanu poledicu odnosno sklizak kolnik. Unatoč tome, tužitelj nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti (zimski uvjeti) te je kroz tunel prošao brzinom od preko 60 km/h (k tome u alkoholiziranom stanju) iako sam prometni znak upućuje na opasnost od nailaska na poledicu odnosno sklizak kolnik jer tome znakovi opasnosti služe dakle, da se sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost koja prijeti na određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o prirodi te opasnosti sve sukladno čl. 16. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novin" broj 67/08,48/1,74/11, u daljnjem tekstu: ZOSPC). Prema odredbi članka 51 ZOSPC-a vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Prema članku 193. stavku 1. ZOSPC-a zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.

23. U ovom slučaju tuženik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je poduzeo sve radnje u cilju sprječavanja nezgode. U ovom postupku je utvrđeno da je djelatnik tuženika (ophodar) bio na licu mjesta u vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda ( svjedočio je HU, ophodar) upravo po dojavi Prometne policije o poledici u tunelu jer u tunelu kapi voda, čime je tuženik postupao sukladno čl. 71. Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta, te u cilju prevencije nezgode, posipao kolnik pijeskom i solju kako bi se promet mogao neometano i sigurno odvijati za sve korisnike. Pregledom ophodarskog dnevnika prvostupanjski sud je utvrdio da je netom prije predmetne nezgode na mjestu nezgode prilikom posipanja tunela vozilo (kamion) naletilo na ophodarsko vozilo, a ophodar se uspio spasiti bacivši se u stranu. Nadalje, pregledom istog utvrđeno je da je oko 23,12 ophodar javio da se još jedno vozilo zabilo u zid tunela.

24. Da bi tužitelj uspio u postupku mora dokazati krivnju tuženika koji je bio dužan osigurati prohodnost cesta u zimskim uvjetima pa je u ovom postupku utvrđeno da je tuženik predmetnog dana poduzimao zaštitne mjere protiv stvaranja poledice sukladno čl. 68 Pravilnika te prije nastanka predmetne nezgode posipao kolnik u predmetnom tunelu te održavao cestu prohodnom u zimskim uvjetima. Pored toga, tuženik nije bio dužan poduzimati preventivne radove na predmetnoj lokaciji ( koje je inače dužan poduzimati u cilju sprečavanja poledice na opasnim mjestima, a obavezno na punom profilu autoceste, na dionicama državnih i županijskih cesta, s uzdužnim nagibom većim od 4% kada temperatura oscilira oko 8 stupnjeva celzija) jer se u konkretnom slučaju radilo o dionici ceste s uzdužnim nagibom 2-4 % ( članak 71.stavak 1 Pravilnika). Dakle, poduzeo je sve potrebne radnje radi pravilnog održavanja predmetne ceste u zimskim uvjetima prometovanja time što je netom prije predmetne nezgode obavljao ophodnju sukladno Pravilniku te poduzimao radnju posipanja predmetne ceste u čemu je objektivno bio zaustavljen zbog nailaska drugog vozila na ophodarsko vozilo, a navedeno nije mogao predvidjeti niti spriječiti. Tužitelj, s druge strane, nije reagirao na znak opasnosti postavljen prije ulaska u tunel koji upozorava na nailazak na sklizak kolnik odnosno poledicu jer nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, niti znaku koji ga je upozoravao na sklizak kolnik te smanjio brzinu do te mjere da se može prije naleta na betonski zid tunela zaustaviti što bi uspio uz intenzivno kočenje da se kretao brzinom od 35,8 km/h ili manjom čime bi izbjegao nezgodu i spriječio nastanak štete.

25. Polazeći od svega naprijed navedenog, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da nema odgovornosti tuženika jer nema protupravne radnje tuženika (niti propusta u radnji) kojim je doprinio nastanku štete na vozilu tužitelja niti je tužitelj dokazao odgovornost tuženika kao pravne osobe zadužene za održavanje ceste osobito u zimskim uvjetima, koja bi svojim propustima tj. neodržavanjem ceste bila eventualno odgovorna za nastanak ovog štetnog događaja. Radi toga je prvostupanjski sud pravilno odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

26. S obzirom na navedeno, žalbeni navodi i razlozi tužitelja su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo te za svoju odluku dao valjane razloge. Prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a.

27. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 10. rujna 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić