REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3784/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja ŽG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužiteljice ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetužiteljice AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], četvrtotužitelja VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], petotužitelja ŽG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje kao nasljednici pokojnog petotužitelja JG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi tužitelji zastupani po punomoćniku Antunu Šagovcu, odvjetniku u Velikoj Gorici, protiv prvotuženika EG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženice ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i trećetuženice DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi tuženici zastupani po punomoćniku Mati Matiću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1198/2025-2 od 15. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-136/2023-24 od 28. studenoga 2023., u sjednici održanoj 10. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljeno pravno pitanje.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1198/2025-2 od 15. travnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-136/2023-24 od 28. studenoga 2023. pozivajući se na odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Polazeći od odredbe čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3.1. Naime, sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP prijedlogu za dopuštenje revizije, osim dokaza iz čl. 91.a ZPP, treba priložiti prvostupanjsku i drugostupanjsku odluku protiv kojih se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi, žalbu i prema potrebi druge dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije stranka poziva.
3.2. Međutim, iz spisa proizlazi da tužitelji nisu postupili sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP niti uz prijedlog za dopuštenje revizije nisu dostavili dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje su se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvali (posebice zapisnik s održanog ročišta pred prvostupanjskim sudom).
4. Budući da u odnosu na pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
5. U odnosu na navode tužitelja iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije da su im pobijanom drugostupanjskom presudom povrijeđena temeljna ljudska prava i to: pravo na pravično suđenje, zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – dalje: Ustav RH) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06,2/10 i 13/17 – dalje: EKLJP) i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku presudu treba navesti kako se sadržaj predmetnoga prijedloga za dopuštenje revizije dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u prijedlogu za dopuštenje revizije niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
5.1. Nadalje, u odnosu na navode iznesene u prijedlogu da je do povrede prava na pravično suđenje došlo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne bitne povrede odredaba parničnog postupka niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.2. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima tužiteljima je bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima protivnih stranaka, odnosno tuženika, da iznose činjenice i predlažu dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluju u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Presude nižestupanjskih sudova su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelji nisu imali pravično suđenje.
6. Zbog navedenoga vijeće je ocijenilo da tužitelji navodima iznesenima u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, pa je na temelju čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 10. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
