REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3762/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TB iz [adresa], T 13, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Matteo Manarin, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Boris Gregović, Krešimir Bagić, Matteo Manarin, Tina Gregović i Ana Gregović u Rijeci, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Krešimirova 42, OBI 40237608715, i umješača na strani tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Tula Zele- Janjanin, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Tula Zele-Janjanin i Adrijana Jovanović u Rijeci, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2/2023-2 od 20. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pn-186/2019-44 od 27. srpnja 2022., u sjednici održanoj 10. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2/2023-2 od 20. svibnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pn-186/2019-44 od 27. srpnja 2022. pozivajući se na odredbu čl. 385.a Zakona o parničnom postupku.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Polazeći od odredbe članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3.1. Ovdje prvenstveno treba navesti da iz obrazloženja nižestupanjskih presuda proizlazi da je tužiteljica tužbenim zahtjevom od tuženika zahtijevala naknadu štete koju je pretrpjela zbog liječničke pogreške počinjene prilikom plastičnorekonstruktivnog zahvata na nosnoj piramidi, nosnim pregradama i nosnim školjkama i učinjene reoperacije. Stoga pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu utemeljena na odlučnim činjenicama utvrđenim dokazima izvedenim tijekom postupka.
3.2. Osim toga, sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP prijedlogu za dopuštenje revizije, osim dokaza iz čl. 91.a ZPP, treba priložiti prvostupanjsku i drugostupanjsku odluku protiv kojih se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi, žalbu i prema potrebi druge dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije stranka poziva. Međutim, iz spisa proizlazi da tužiteljica nije postupila sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP niti uz prijedlog za dopuštenje revizije nije dostavila dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje su se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvala (posebice na dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da je nakon provedenog medicinskog vještačenja preinačila tužbu u ovoj pravnoj stvari.
4. Budući da u odnosu na pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a stavak 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b stavak 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
5. U odnosu na navode tužiteljice iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije da su im pobijanom drugostupanjskom presudom povrijeđena temeljna ljudska prava i to: pravo na pravično suđenje, zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – dalje: Ustav RH) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06,2/10 i 13/17 – dalje: EKLJP) i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku presudu te pravo na pristup sudu treba navesti kako se sadržaj predmetnoga prijedloga za dopuštenje revizije dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u prijedlogu za dopuštenje revizije niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
5.1. Nadalje, u odnosu na navode iznesene u prijedlogu da je do povrede prava na pravično suđenje došlo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne bitne povrede odredaba parničnog postupka niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.2. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici je bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima protivne stranke, odnosno tuženika, da iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće tužiteljičine navode. Presude nižestupanjskih sudova su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imali pravično suđenje, a tužiteljica navodima iznesenima u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da joj je postupanjem nižestupanjskih sudova onemogućen pristup sudu, jer neuspjeh u postupku, odnosno odbijanje tužbenog zahtjeva samo po sebi ne predstavlja onemogućavanja pristupa sudu.
6. Zbog navedenoga vijeće je ocijenilo da tužiteljica navodima iznesenima u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo, pa je na temelju čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 10. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
