REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2930/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periša člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića članice vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, iz Zagreba, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1928/2023-3 od 4. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4967/22-10 od 15. ožujka 2023., u sjednici održanoj 10. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1928/2023-3 od 4. srpnja 2024. zbog pravnog pitanja:
„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14,33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05)?“
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1928/2023-3 od 4. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4967/22-10 od 15. ožujka 2023., kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 179.402.22 kn sa pripadajućim zateznim kamatama, s osnova invalidske mirovine koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku.
2. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje postavio pravno pitanje koje glasi:
„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje: ZOMO) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05 – dalje: ZOOP)?”.
3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je pitanje naznačeno u izreci rješenja važno u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. tog Zakona za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Riječ je, naime o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je u vezi s njim pravno shvaćanje zauzeto u pobijanoj presudi u suprotnosti s onim zauzetim u presudi Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-550/2021-2 od 14. svibnja 2021. i dr., a o njemu nema prakse revizijskog suda.
5. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP, odlučiti kao u izreci (tako i ovaj sud u odluci broj Revd-1177/2023-2 od 21. ožujka 2023.).
Zagreb, 10. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
