REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1481/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DJ, OIB [osobni identifikacijski broj] i BJ, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćeniku Dejanu Kuhariću, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Kuharić & Kuharić iz Ludbrega, Pisarnica Koprivnice, protiv tuženice Općine Rasinja, OIB 79950489166 iz Rasinje, Trg Sv. Florijana 2, zastupanog po opunomoćeniku Damiru Barišiću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Barišić & Barišić iz Koprivnice, radi uznemiravanja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1336/2022-2 od 18. listopada 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-70/2019-36 od 23. lipnja 2022., u sjednici održanoj 10. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tužitelja i ukida se presuda Županijskog suda u Varaždinu Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1336/2022-2 od 18. listopada 2022. i predmet se vraća istom sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima povodom revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda drugog stupnja u toč. I. izreke preinačena je prvostupanjska presuda i odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženoj OPĆINA RASINJA (OIB: 79950489166), Trg Sv. Florijana 2, 48312 Rasinja, da prestane uznemiravati tužitelje UJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i BJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oboje [adresa], u izvršavanju njihovih ovlasti u pogledu nekretnine, prema novoj izmjeri, koja sada odgovara čkbr. [katastarska čestica] – dvorište sa 459 m2, vinogradarska kuća, [adresa] sa 41 m2, upis. u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] – oranica u [adresa] sa 9988 m2, upis. u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje uznemiravanje vrši na način da uslijed nužnog održavanja odvodnog cestovnog kanala za odvodnju oborinskih voda, dolazi do urušavanja pokosa, koji kanal se proteže cijelom dužinom čkbr. [katastarska čestica] – nerazvrstana cesta sa 7344 m2, upis. u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nastavno dijelom na čkbr. [katastarska čestica] i dijelom na čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa se tuženoj zabranjuje svako takvo i slično uznemiravanje tužitelja, cijelom dužinom cestovnog kanala, prema Skici izmjere od 01.10.2020. i Dopunskoj skici izmjere, stalnog sudskog vještaka za područje geodezije Geoconsult-MTM d.o.o. od 28.03.2022., označeno u Dopunskoj skici izmjere točkama A-A1-B1-C1-D1-E1-F1-G1- H1-I1-J1-K1-L1-M1-N1-O1-O-N-M-L-K-J-I-H-G-F-E-D-C-B-A,

u

ukupnoj

površinikanala 261,43 m2, od čega površina kanala od 222,24 m2 je na čkbr. [katastarska čestica], vlasništvo tužene, u površini od 36,03 m2, na dijelu čkbr. [katastarska čestica] i u površini od 3,16 m2, na dijelu čkbr. [katastarska čestica], vlasništvo tužitelja, koja Skica izmjere i Dopunska skica izmjere stalnog sudskog vještaka za područje geodezije geoconsult-MTM d.o.o., je sastavni dio ove presude, te da se izvrši sanacija kanala, sve to u roku od 15 dana“ . Toč. II. izreke potvrđena je presuda suda prvog stupnja u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se tuženiku naloži da za čišćenje kanala zbog nužnog održavanja, izvede građevinske radove i izvrši sanaciju kanala dodatnim uređenjem odvodnog kanala ugradnjom betonskih kanalica, čije podnožje treba biti betonirano „mršavim“ betonom, u ukupnoj dužini postavljanja kanalica, a toč. III. Izreke je naloženo tužiteljima da tuženiku naknade parnične troškove od 1.642,44 € te trošak žalbenog postupka od 260,47 € u roku od 15 dana.

2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda Revd 1167/2023-2 od 3. srpnja 2024. podnose tužitelji pozivom na čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja:

„Je li sukladno odredbi čl. 30 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96,68/98, 13799, 22/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06 dalje ZVDPS) vlasnik nekretnine ovlašten sa svojom stvari činiti što ga je volja i svakog trećeg isključiti od bespravnog zadiranja u pravnu vlast koja mu kao vlasniku pripada to jest svakoga isključiti od svih onih zadiranja koja faktično krnje vlasnikovu pravnu vlast jer nisu utemeljena na pravu ili zakonskom ograničenju?“

3. Predlaže da se revizija prihvati i pobijane nižestupanjske presude preinače ili ukinu uz naknadu parničnih troškova.

4. Odgovorom na reviziju tuženica osporava navode tužitelja i predlaže da se revizija odbije.

5. Revizija je osnovana.

6. Pobijana presuda je povodom revizije ispitana u skladu sa čl. 391. st. 1. ZPP samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za zaštitom od uznemiravanja kojim traži da se tuženiku naloži da ih prestane u uznemiravanju njihovih ovlasti u pogledu nekretnine pobliže opisane u izreci prvostupanjske presude i detaljno opisane u skici mjerničkog vještaka, a koje uznemiravanje se vrši uslijed održavanja odvodnog cestovnog kanala za odvodnju oborinskih voda koji se proteže uz nekretninu tužitelja.

8. Povodom revizije spornim proizlazi ocjena suda drugog stupnja prema kojoj tužitelji nemaju pravo na pružanje zaštite od uznemiravanja u smislu čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14, 81/15, dalje: ZVDSP).

9. Prema činjeničnim utvrđenjima nižestupanjskih sudova proizlazi da su tužitelji suvlasnici nekretnine koja je susjedna u odnosu na nekretninu koja je u naravi nerazvrstana cesta, dakle javno dobro u općoj uporabi u zemljišnim knjigama upisana na ime tuženice, koja je ovu nekretninu prema odredbama Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu obvezna osigurati funkcioniranje ceste. Nadalje, utvrđeno je da je prilikom održavanja odvodnog kanala ceste došlo do urušavanja zemljišta sa nekretnine tužitelja. Sud prvog stupnja prihvaća tužbeni zahtjev pozivom na čl. 110. ZVDSP i nalaže sanaciju nastalog stanja na nekretnini tužitelja radi sprečavanja daljnjeg urušavanja.

10. Sud drugog stupnja prihvaća utvrđeno činjenično stanje suda prvog stupnja, no ocjenjuje da je prilikom donošenja odluke pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Pritom ocjenjuje da u konkretnom slučaju tužiteljima ne pripada pravo na pružanje pravne zaštite u smislu čl. 167. ZVDSP, a ovo iz razloga što je mjerničkim vještačenjem provedenim tijekom prvostupanjskog postupka utvrđeno da se prijepor – „zona uznemiravanja“ nalazi unutar nekretnine tužitelja, odnosno da je izvršeno zadiranje u nekretninu tužitelja tako da je tužitelja u tom dijelu oduzet posjed tog dijela njihove nekretnine.

11. Sud drugog stupnja polazi od pravnog shvaćanja prema kojem sudska zaštita od uznemiravanja u smislu čl. 167. st. 1. ZVDSP u sebi sadrži samo zahtjev vlasnika da to uznemiravanje prestane, a ako je uslijed izvršenog uznemiravanja nastupila šteta, vlasnik ima pravo na naknadu štete, ocjenjuje da kako je u konkretnom slučaju došlo do fizičkog zadiranja u nekretninu tužitelja iskopom i održavanjem ceste koja je u vlasništvu tuženice, da tužitelji nemaju pravo na pravnu zaštitu od uznemiravanja u smislu čl. 167. ZVDSP, već eventualno na neku drugu pravnu zaštitu (eventualno posjedovna zaštita, ili uređenje međe, ili naknada štete.

12. Prema čl. 167. st. 1. ZVDSP ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Prema stavku drugom istoga članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže, a prema stavku trećem kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

13. Prema čl. 30. ZVDSP pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Stavkom drugim istoga članka je propisano da u granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.

14. Prema činjeničnim utvrđenjima nižestupanjskih sudova proizlazi da je u konkretnom slučaju tuženica prilikom izvršavanja vlasničkih ovlasti na nekretnini kojom upravlja – nearazvrstanoj cesti ušla u posjed nekretnine tužitelja (u dijelu kako je navedeno u petitu tužbenog zahtjeva koji je bio prihvaćen presudom suda prvog stupnja) uslijed čega je došlo do urušavanja dijela zemljišta nekretnine u vlasništvu tužitelja.

15. Za odgovor na postavljeno pravno pitanje prvenstveno treba izraziti pravno shvaćanje je li vršenjem radnji održavanja susjedne nekretnine i oduzimanjem dijela posjeda susjedne nekretnine došlo do uznemiravanja vlasnika susjedne nekretnine i potom ocijeniti pripada li tužiteljima u takvim okolnostima pravna zaštita od uznemiravanja vlasništva u smislu čl. 167. ZVDSP.

16. Pritom je pravilna ocjena suda drugog stupnja prema kojoj iz činjeničnih navoda tijekom postupka, a na što upućuje i petit postavljenog tužbenog zahtjeva, proizlazi da tužitelji od suda traže zaštitu od uznemiravanja u smislu čl. 167. ZVDSP.

17. Ovaj sud je u odluci Rev 2486/14-2 od 4. srpnja 2018. u činjenično pretežno podudarnoj situaciji iznio pravno shvaćanje prema kojem:

„… Naime, shodno odredbi čl. 30. ZVDSP-a, vlasnik je ovlašten sa svojom stvari činiti što ga je volja i svakog trećeg isključiti od bespravnog zadiranja u pravnu vlast koja mu kao vlasniku pripada, tj. svakoga isključiti od svih onih zadiranja koja faktično krnje vlasnikovu pravnu vlast jer nisu utemeljena na pravu ili zakonskom ograničenju. Kada je riječ o bespravnom zadiranju drugih osoba u vlasnikovu pravnu vlast na neki drugi način izvan oduzimanja posjeda njegove stvari (uznemiravanju vlasnika), vlasnik je ovlašten vlasničkim negatorijskim zahtjevom (čl. 167. ZVDSP-a) ishoditi otklanjanje te povrede svojeg vlasništva, tj. da to uznemiravanje prestane. Pritom, suprotno shvaćanju nižestupanjskih sudova, vlasnikova pravna vlast nije okrnjena samo u okolnostima kada neka druga osoba izvršava neku svoju vlast na/glede njegove stvari koja joj ne pripada (prisvajajući, odnosno proširujući sadržaj nekog prava koje joj ne pripada), već i u okolnostima kada ta druga osoba čini na/glede vlasnikove stvari nešto čime ne izvršava sadržaj nikakvog svojeg prava na/glede vlasnikove stvari, ali ipak ograničava ili smeta vlasnika da u punom obujmu izvršava vlasničke ovlasti na/glede toj stvari. Tako bi u smislu prethodno navedenog tužiteljeva pravna vlast bila okrnjena kako u okolnostima da je tuženik navezao i zbio, odnosno razasuo kameni materijal na nekretninu tužitelja proširujući sadržaj prava koje mu pripada temeljem rješenja o izvlaštenju (s tim da kada tuženik tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika na njemu je teret dokaza da to subjektivno pravo ima /čl. 167. st. 2. ZVDSP- a/), tako i u okolnostima kada je tuženik to učinio ne izvršavajući sadržaj bilo kakvog svojeg prava na/glede vlasnikove stvari, ali tim činom ograničava ili smeta vlasnika da u punom obujmu izvršava vlasničke ovlasti na/glede toj stvari. Negatorijskim zahtjevom vlasnik je (između ostalog, kao u konkretnom slučaju) ovlašten zahtijevati i tuženikovu činidbu kojom uspostavlja ono stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja, s tim da vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja ne može zastarjeti….“

18. Nadalje, u predmetu Rev 752/2022-2 od 13. veljače 2024. na postavljeno pravno pitanje:

„Je li vlasnik nekretnine ovlašten na sudsku zaštitu od uznemiravanja svog prava vlasništva i u slučaju kada mu je dio nekretnine oduzet?“ ovaj sud je odgovorio:

„Kada treća osoba bespravno uznemirava vlasnika nekretnine ne samo oduzimanjem stvari, kao što je to u ovom slučaju, već i na drugi način, vlasnik je ovlašten, uz ostalo, zahtijevati da to uznemiravanje prestane.“

19. Imajući u vidu prethodno citirane odredbe i prethodno izražena pravna shvaćanja revizijskog suda u činjenično pretežito podudarnim situacijama odgovor na postavljeno pravno pitanje glasi:

Člankom 30. ZVDSP je određen opseg vlasničkih ovlaštenja vlasnika nekretnine u pogledu izvršavanja njegovih prava na nekretnini a koje obuhvaća i isključivanje svakog drugog od zadiranja u njegova vlasnička ovlaštenja na toj nekretnini. Izvršavanje nesmetanog posjeda nekretnine je temeljno pravo vlasnika i zaštićeno je čl. 30. ZVDSP. Stoga vlasnik nekretnine ima pravo na zaštitu od uznemiravanja i svakog trećeg isključiti od bespravnog zadiranja u pravnu vlast koja mu kao vlasniku pripada, dakle ima pravo na zaštitu od uznemiravanja i u okolnostima kada je radnjama uznemiravanja došlo i do djelomičnog ulaženja u posjed nekretnine vlasnika.

20. Kako pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana odluka nije u skladu sa prethodno iznijetim pravnim shvaćanjima revizijskog suda i odgovorom na postavljeno pravno pitanje, zbog čega su u pobijanoj odluci izostali razlozi o ostalim žalbenim navodima, pobijana odluka je ukinuta i predmet je vraćen sudu drugog stupnja na ponovno suđenje primjenom čl. 391. st. 7. ZPP.

21. Temeljem čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao pod toč. II. izreke.

Zagreb, 10. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek