REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2768/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Slunjski, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3684/2023-2 od 27. studenoga 2024., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P- 8/2021-30 od 30. lipnja 2023., na sjednici održanoj 10. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3684/2023-2 od 27. studenoga 2024., u odnosu na pravno pitanje:
„Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, s obzirom da je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3684/2023-2 od 27. studenoga 2024., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu broj P-8/2021-30 od 30. lipnja 2023. postavljajući tri pitanja koja drži važnim za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, koja glase:
„1. Da li za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ili štetu predstavlja razliku između rješenjem priznate, isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?
2. Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, s obzirom da je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?
3. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3. istog Zakona, je li odredba čl. 27. sv. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja ili je u tom slučaju potrebno primijeniti drugi pravni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl. 161. - 164 Zakona o mirovinskom osiguranju?“.
2. Obrazlažući razloge važnosti navedenih pitanja tužitelj ukazuje da o tim pitanjima postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.
3. Tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštanje revizije osporio navode iz prijedloga i predložio prijedlog odbaciti, podredno odbiti.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je drugo naznačeno pitanje važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Riječ je, naime, o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je u vezi s njim pravno shvaćanje zauzeto u pobijanoj presudi u suprotnosti s onim zauzetim u presudi Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-401/2022-2 od 25. travnja 2024. i dr., a o njemu nema prakse revizijskog suda.
5. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP, odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 10. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
