Broj: Ppž-2597/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. RC, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117 /03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, IV Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 31. siječnja 2022., broj: 11. Pp-954/2022, u sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Zagreb, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci i kazni te izriče da je okr. RC, djelom za koje je proglašen krivim, činjenično opisanim u t. I. u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za koji mu se, na temelju tog zakonskog propisa, utvrđuje novčana kazna 100,00 (sto) eura, dok se za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117 /03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.) prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđena novčana kazna 530,89 eura (4.000,00 kuna), pa se okr. RC na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna 630,89 eura, u koju se uračunava oduzimanje slobode okrivljenika kao 79,64 eura novčane kazne, tako da mu preostaje 551,25 eura (petsto pedeset jedan euro i dvadeset pet centi) novčane kazne, koju je dužan platiti u roku 90 dana od primitka ove presude, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine preostale novčane kazne.
II. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, IV Policijske postaje Zagreb i potvrđuje prvostupanjska presuda u pobijanom nepreinačenom dijelu.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 31. siječnja 2022., broj: 11. Pp-954/2022 proglašen je krivim okr. RC da je, na način činjenično opisan u t. I. u izreci počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), a u t. II. u izreci prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koje mu je, nakon pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, izrečena ukupna novčana kazna 4.754,00 kuna, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika kao 600,00 kuna novčane kazne, tako da mu preostaje 4.154,00 kuna novčane kazne, koju je dužan platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne.
1.1. Istom presudom odbijen je tužitelj da se okrivljeniku izrekne zaštitna mjera zabrane posjećivanja utakmica GNK Dinamo kao i Hrvatske nogometne reprezentacije u trajanju 1 godine.
1.2. Odlučeno je da se okrivljeniku ima vratiti ulaznica za nogometnu utakmicu između GNK Dinamo i NK Rijeka privremeno oduzeta potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta od 30. siječnja 2022., broj 01319631.
1.3. Okrivljenik je oslobođen naknade troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, IV Policijska postaja Zagreb pravodobno je podnio žalbu zbog neizricanja zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju na kojima sudjeluje GNK Dinamo i Hrvatska nogometna reprezentacija i zaštitne mjere zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluje hrvatska reprezentacija ili športski klubovi (GNK Dinamo) s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljeniku izreknu navedene zaštitne mjere.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani presudu iz osnova i razloga iz kojih se on pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti te nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu.
5. Međutim, ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, utvrđeno je da je pobijanom presudom, u smislu odredbe čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika, povrijeđeno materijalno prekršajno pravo.
5.1. Naime, nakon donošenja nepravomoćne presude, kao posljedica donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22., 88/22.), stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 114/22.), koji za prekršaj iz čl. 17. propisuje nešto niži minimum i maksimum novčane kazne pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, blaži za okr. RC, budući da mu je pobijanom presudom izrečena novčana kazna u visini posebnog maksimuma.
5.2. Za prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i za koji je okrivljenik proglašen krivim, bila je propisana novčana kazna od 50 do 200 DEM, dok je prema odredbi čl. 17. „novog“ Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 114/22.) propisana novčana kazna od 20 do 100 eura.
5.3. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
5.4. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 30. siječnja 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a 1. siječnja 2023. stupio je na snagu „novi“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 114/22.), koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okrivljenika, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti.
5.5. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja i kazni za prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude. Za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima prihvaćena je novčana kazna utvrđena po prvostupanjskom sudu, preračunata u eure prema fiksnom tečaju valute, budući da „novi“ Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima nije blaži za počinitelja, jer mu za taj prekršaj nije utvrđena novčana kazna ni u posebnom minimumu ni u posebnom maksimumu.
6. Tužitelj u žalbi navodi da je u optužnom prijedlogu klasa NK 211-07/212-5/1599 od 30. siječnja 2022. zatraženo da se zbog počinjenog prekršaja okrivljeniku na temelju čl. 32. st. 1. podst. 1. i 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izrekne zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju na kojima sudjeluje GNK Dinamo i Hrvatska nogometna reprezentacija i zaštitna mjera zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluje hrvatska reprezentacija ili športski klubovi (GNK Dinamo) s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave, koje zaštitne mjere sud nije izrekao smatrajući da izricanje zaštitnih mjera nije potrebno jer izrečena novčana kazna odgovara značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti, osobnim prilikama okrivljenika, cijeneći pri tom da je okrivljenik priznao počinjenje prekršaja i do sada nije prekršajno kažnjavan. Tužitelj smatra da bi izricanje zaštitne mjere zabrane prisustvovanja nogometnim utakmicama više utjecalo na okrivljenika, kao i na njegovo daljnje ponašanje, a samim tim smanjio bi se broj osoba sklonih protupravnom ponašanju na športskim natjecanjima, iz razloga što se radi o prekršajima težeg oblika.
7. Prvenstveno, treba navesti da je tužitelj u optužnom prijedlogu, suprotno navodima žalbe, predložio izricanje samo jedne zaštitne mjere i to zabrane posjećivanja utakmica nogometnog kluba GNK Dinamo kao i utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije u trajanju od jedne godine, a koja zaštitna mjera nije ni propisana čl. 32. st. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
7.1. Čl. 32. st. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisuje:
“ (1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Prekršajnim zakonom izreći i zaštitnu mjeru:
– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju,
– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji,
– zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.
7.2. Iz kataloga zaštitnih mjera propisanog čl. 32. st. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima vidljivo je da predložena zaštitna mjera po tužitelju nije propisana, budući da nije navedeno područje zabrane, kao ni obveza počinitelja, odnosno da li zabrana s obvezom javljanja u policijsku postaju ili s obvezom boravka u policijskoj postaji. Osim navedenog, čl. 160. st. 8. Prekršajnog zakona je, između ostalog, propisano da tužitelj u optužnom prijedlogu može predložiti vrstu, visinu i trajanje sankcije, a takav prijedlog ne obvezuje sud.
8. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u odnosu na odbijanje tužitelja za izricanjem zaštitne mjere okr. RC, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud za svoju odluku dao odgovarajuće razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud (iako je tužitelj, kako je navedeno, predložio zaštitnu mjeru koja zakonom nije propisana).
8.1. Prilikom izricanje zaštitne mjere treba se rukovoditi načelom razmjernosti određeno čl. 51. a Prekršajnog zakona, koji propisuje: "Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti." I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, na strani okrivljenika nisu utvrđene okolnosti koje bi opravdale izricanje zaštitne mjere, okrivljenik je prekršajno neosuđivan, kod njega ne postoji takav stupanj opasnosti da bi se moglo očekivati daljnje činjenje prekršaja, pri tome cijeneći da je priznao prekršaj i svjestan je svog ponašanja. Niti tužitelj u žalbi ne iznosi nikakve okolnosti na strani okrivljenika i počinjenog djela, koje bi opravdale izricanje zaštitne mjere, paušalno navodeći da bi se na taj način više utjecalo na okrivljenika.
8.2. Napominje se, da odredba članka 51. a, kao norma Prekršajnog zakona koji je osnovni zakon u odnosu na posebne zakone kojima se propisuju prekršaji, nalaže primjenu načela razmjernosti i kada ono nije izrijekom uneseno u posebne zakone koji bi, sukladno st. 2. čl. 50. Prekršajnog zakona, predvidjeli neke druge zaštitne mjere (u konkretnom slučaju Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima).
9. Iz navedenih razloga, na temelju članka 207. i članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 10. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
