Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ŠA, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), te članka 150. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 9. svibnja 2024., broj: Pp-3478/2022, na sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2025.,

p r e s u d i o j e :

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku okrivljenica je proglašena krivom i kažnjena ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu, članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, te članka 150. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, činjenično opisanih u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenica je oslobođena obveze naknade troškova prekršajnog postupka.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnom da smatra da je kazna izrečena ispod svih zakonom propisanih minimuma za takve vrste prekršaja budući je riječ o najtežim prekršajima, odnosno utvrđenom radu na crno radnika SA. U obrazloženju svoje odluke Općinski sud u Osijeku pozvao se na članak 37. stavak 3. Prekršajnog zakona te u bitnom navodi da je prilikom odlučivanja o visini novčanih kazni okrivljeniku cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, dok je od olakotnih okolnosti sud cijenio priznaje svih počinjenih prekršaja kao i priznanje krivnje. Prihvaćanjem ovakvog stajališta suda ne samo da bi se u potpunosti izbjegla svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona, već bi se postiglo upravo suprotno, odnosno neizricanjem primjerenih kazni bi se ubuduće poticalo okrivljenika na čini iste ili slične prekršaje. Predlaže okrivljenoj ŠA izreći primjerene zakonom propisane kazne.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona.

7. Naime, imajući u vidu pravne oznake djela, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju postojala zakonska osnova za izricanje novčane kazne okrivljenici, uz primjenu članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona.

8. Odredbama članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, te određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Izričući počinitelju prekršaja novčanu kaznu, sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.

9. Nadalje, uzevši u obzir ranije ponašanje okrivljenice vidljivo je da ista nije do sada prekršajno kažnjavana za istovrsne prekršaje, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju takvih prekršaja odnosno nepoštivanju zakona, kao i u postupku je okrivljenica priznala počinjenje prekršaja, te se izjasnila da se osjeća krivom, čime je pokazala odgovornost za počinjene prekršaje, a posebno je potrebno imati u vidu činjenicu da je pravna osoba, u okviru koje su počinjeni prekršaji, prestala poslovati odnosno brisana je iz sudskog registra.

10. Slijedom navedenoga, vodeći računa o ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja u konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud primijenio institut ublažavanja kazne, s obzirom na naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenice, u smislu odredbe članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona.

11. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 10. rujna 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Mario Soljačić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 4 otpravaka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.