REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
Vukovar, Županijska 31
R1 Ob-280/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Vukovaru po sucu Mirti Pauković, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice NR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Karmeli Peulić Magdić, odvjetnici u Vinkovcima, protiv I-protustranaka BR OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II- protustranke RR, rođ. BR, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-protustranke ĆR rođ. BR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Furstengrunder str. 65 B, Bad Konig, radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 10. rujna 2025.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je životna zajednica predlagateljice NR rođ. N, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1941. na [adresa] i DR, OIB [osobni identifikacijski broj]. rođ. **.**.1941. u mjestu Brčko, Bosna i Hercegovina, a umrlog **.**.2025. u Vinkovcima, koja je trajala neprekidno od 1987. do 18. svibnja 2025., ima učinak izvanbračne zajednice te se na istu primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/25., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje Obz) o učincima izvanbračne zajednice.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je sudu podnijela prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između nje i sada pok. SR, jer je stupila u bračnu zajednicu 6. studenog 1965. te je bračna zajednica trajala sve do 22. kolovoza 1986. kada je navedeni brak razveden presudom Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: P-1111/86. U tome braku rođeno je troje djece i to BR rođen **.**.1969., RR rođena **.**.1974. i ĆR rođena **.**.1966. Nakon samo nekoliko mjeseci od razvoda braka predlagateljica NR pok. DR su nastavili zajednički život i njihova izvanbračna zajednica je trajala neprekidno od početka 1987. pa sve do smrti SR, tj. do dana 18. svibnja 2025. Iako su od bračne zajednice pa do zasnivanja izvanbračne zajednice predlagateljica i pok. JR bili privremeno razdvojeni nekoliko mjeseci svoje prebivalište nisu nikada mijenjali i nastavkom izvanbračne zajednice pa sve do danas ostali živjeti na istoj adresi. Nadalje, predlagateljica navodi da je izvanbračna zajednica predlagateljice i pok. SR imala je sva obilježja bračne zajednice: trajala je 38 godina, izvanbračni drugovi su zajedno vodili brigu o svome domaćinstvu, zajedno su privređivali, predlagateljica je svakodnevno kuhala, spremala, održavala higijenu, zajedno sa svojom djecom, obilježavali rođendane, imendane, rođenja unutar obitelji, odlazili na godišnje odmore. Navedena životna zajednica imala je svoj emotivni, socijalni i gospodarski aspekt, i svaki od njih je u cijelosti ispunjen. Nakon smrti SR, predlagateljica je platila sve troškove sahrane i organizirala karmine. Predlagateljica je priložila dokaze te slijedom toga smatra da su ispunjene pretpostavke iz članka 11. Obiteljskog zakona na utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. DR.
2. I-Protustranka BR se očitovao da je suglasan s prijedlogom.
3. II-Protustranka FR se očitovala da je suglasna s prijedlogom.
4. III-Protstranka ĆR se očitovala da je suglasna s prijedlogom.
5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao: preslike osobnih iskaznica (list 5 spisa) račun za pogrebnu opremu i usluge (list 6 spisa), izvadak iz matične knjige rođenih (list 7 spisa), smrtni list (list 9 spisa), uvjerenje o prebivalištu (list 10 spisa), izvadak iz matice rođenih (list 12 spisa), podnesak protustranke ĆR od 28. srpnja 2025. (list 18-19 spisa).
6. Predlagateljica NR u svom iskazu navela je da su ona i pokojni SR od 1965. do 1986. bili u braku, onda su se razveli u 8. mjesecu 1986., jer je bivši muž dobio otkaz i da nije mogao raditi, i jer su imali troje maloljetne djece, a živjeli su od jedne plaće. Nadalje, je izjavila da su se nakon toga pomirili, odnosno nakon godinu i pol dana i nastavili su zajednički život. Nadalje je izjavila da prebivalište nisu nikada promijenili od 1970. kada su napravili kuću, a nakon toga su nastavili živjeti normalno kao bračna zajednica i sve što to podrazumijeva, da je dio troškove sahrane ona platila, a dio troškova sahrane supruga je platila država, jer je bio branitelj. Nadalje je predlagateljica izjavila da pok. suprug ima već grobnicu, da je ona platila karmine, da se brinula o njemu nakon smrti, kuhala mu je, da joj je bilo naporno, da su svake godine išli na more kod njegove rodbine.
7. I-protustranka BR u svom iskazu je naveo da je bio dijete kada su se njegovi roditelji razveli, da su stalno živjeli na istoj adresi i nakon razvoda su nastavili živjeti na istoj adresi u [adresa] do tatine smrti, da su predlagateljica i pok. DR zajedno živjeli u stanu, kuhali, kao svaka bračna zajednica, da je troškove sahrane kompletno platila predlagateljica, da se skrbila o pok. SR do smrti, da su zajedno slavili rođendane i sve obiteljske događaje, da su putovali zajedno.
8. II-protustranka FR u svom iskazu je navela da je imala 12 godina kada su se njezini roditelji razveli službeno, i nakon toga su nastavili zajednički živjeti, da su njezini roditelji živjeli normalno, kao i svaki drugi bračni par, posjećivali su se, dolazili zajedno na rođendane unuka, praunuka, da su putovali zajedno, da je troškove sahrane je predlagateljica sama snosila, također i karmina, da se život predlagateljice i pok. SR nije razlikovao prije i nakon razvoda.
9. III-protustranka je u svom podnesku od 28. srpnja 2025. koji je zaprimljen u ovaj sud se očitovala na način da je istina da su njezini roditelji zaključili brak 6. studenog 1965. a koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Vinkovcima 22. kolovoza 1986., da je u to vrijeme imala 20 godina, da se sjeća da su joj njezini roditelji napomenuli da su se razveli, ali da nije tome pridavala pažnju, jer je mislila da je to šala, jer su živjeli i dalje zajedno, na način da su zajedno vodili kućanstvo, da su zajedno radili u kući i oko nje, da su odlazili na različite proslave, da su vodili brigu o njoj i bratu i sestri, da su se dobro slagali, da su zajedno slavili sve rođendane i blagdane, te da se iz njihovog načina života i ponašanja nije vidjelo da nisu u braku, da je njezina majka platila troškove sahrane, organizirala karmine, a i da danas uredno vodi brigu o tatinom grobnom mjestu.
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu vidljivo je da je ista prijavljena na adresi prebivališta [adresa], od 24. rujna 1978.
11. Uvidom u račun (list 6 spisa) vidljivo je da je da su računi za sahranu za pogrebnu opremu i usluge čina sahrane za pok. SR glase na predlagateljicu.
12. Prema odredbi članka 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.,) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. ovoga članka (udovica, odnosno udovac) smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
13. Obzirom na sve naprijed iznijeto, ovaj sud je mišljenja kako je između predlagateljice i pok. DR postojala zajednica života, koja je trajala duže od tri godine odnosno u periodu od 1987. pa do svibnja 2025., odnosno do smrti SR.
14. Ovo je sud utvrdio iz pisane izjave III-protustranke te iz iskaza II i III- prostustranke u postupku kod suda, kao i same predlagateljice koji su se o činjenici zajedničkog života predlagateljice i pok. SR izjasnili podudarno.
15. Predlagateljica je dokazala pravni interes za vođenje ovog postupka ostvarivanjem prava na mirovinu a izvanbračnu zajednicu je dokazala vjerodostojnim ispravama – računima o plaćenoj sahrani, uvjerenja o prebivalištu, izvacima iz matice rođenih, smrtni list na ime pok. SR i izjavama I i II-protustranke, i pisanoj izjavi III-protustranke, te da je njihova zajednica imala sva obilježja bračne zajednice, tako da se zajednica života predlagateljice i SR koja je trajala od 1987. pa do svibnja 1985., može nazvati izvanbračnom zajednicom u smislu odredbe čl. 11. ObZ- a, pa je sud donio odluku kao pod I. izreke ovog rješenja.
16. Slijedom svega naprijed iznijetog, a primjenom gore citiranih odredbi valjalo je riješiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Vukovaru 10. rujna 2025.
S u d a c:
Mirta Pauković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se predaje putem ovoga suda pismeno u 3 primjerka.
Dostaviti:
1. Predlagateljici po pun.
2. I-protustranka
3. II -protustranka
4. III-protustranka
