Poslovni broj: Usž-2191/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ZN iz [adresa], Kralja Ljudevita Posavskog 99, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Moreno Pajković, odvjetnik u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-380/2024-8 od 19. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-380/2024-8 od 19. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1029, URBROJ: 443-02-05-12-24-6 od 26. siječnja 2024. (točka I.) te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora (točka II.).

1.1. Pobijanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljici, kao investitoru u roku od 15 dana ukloniti nadstrešnicu metalne konstrukcije (građevina 1) tlocrtnih dimenzija 9,45 m x 5,90 m, visine prizemlja, s bačvastim krovištem prekrivenim plastičnim pokrovom, čiji stupovi (12 kom) su nerazdvojivo povezani s betonskim temeljima samcima; građevinu metalne konstrukcije (građevina 2), visine prizemlja, tlocrtnih dimenzija 7,80 m x 3,00 m, prekrivenu limenim pokrovom, koja se nalazi ispod nadstrešnice (u njenom sjeverozapadnom dijelu); betonsku ploču tlocrtnih dimenzija 1,40 m x 1,30 m, debljine 10 cm, na kojoj je izgrađena metalna građevina tlocrtnih dimenzija 1,20 m x 1,30 m, visine 1,00 m, na kojoj se nalazi metalni spremnik za vodu, jugozapadno od građevine 2, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja naselja Pinezići.

2. Tužiteljica je protiv navedene presude izjavila žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navodi da je u konkretnom predmetu riječ o izvedbi iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, jer ista ne omogućuje trajno ili duže obitavanje, već samo u opsegu eventualno nužno potrebnom prilikom obavljanja poljoprivredne aktivnosti. Pojašnjava da nije u poziciji obavljati predmetnu djelatnost da bi se potom vraćala u mjesto prebivališta, a nakon čega bi ponovno trebala putovati nazad kako bi nastavila s radnim aktivnostima jer to nije životno niti održivo. Tvrdi da, obzirom na navedeno, nije poduzela nikakve aktivnosti teške gradnje, već da se radi o jednom prekarnom stanju izvedenom u duhu permakulture, a za koje bi bio nadležan komunalni redar, a ne tuženik. Ukoliko je ipak nadležnost tuženika, onda je trebalo utvrditi u kojem bi opsegu isti bio nadležan. Smatra da je bila potrebna ocjena izvedenog stanja sa stajališta sukladnosti s prostorno-planskom dokumentacijom, a vodeći računa o odredbi članka 4. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima. Tvrdi da se zanemaruje u potpunosti cilj i svrha zbog koje su tuženiku dane ovlasti te da ih isti upotrebljava na način da tužiteljici ne samo u bitnome otežava poljoprivrednu djelatnost, već dira u jednu od temeljnih ustavnopravnih vrednota, narušavajući gospodarske slobode zajamčene člankom 49. Ustava Republike Hrvatske. Ističe da prostorni plan ima nedostatke, stoga se treba primjenjivati akt više pravne razine. Tvrdi da je tuženik na posve arbitraran način zasnovao svoju odluku na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. Predlaže usvojiti žalbu te preinačiti prvostupanjsku presudu na način da se usvoji tužba i tužbeni zahtjev, a podredno poništi presuda i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Tuženik, iako uredno pozvan nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. Osporeno rješenje doneseno je u inspekcijskom postupku na temelju odredbe članka 113. stavka 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18, 117/21., 67/23.). Tom odredbom je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

7. Iz spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja 4. listopada 2023. izvršen očevid na predmetnoj lokaciji, kojom prilikom je utvrđeno da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, na tlu oznake „PŠ“, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, unutar zaštićenog obalnog područja od 1000 m, izgrađena građevina detaljno opisana u pobijanom rješenju, a o čemu spisu predmeta prileže i fotografije zatečenog stanja.

7.1. Na okolnosti utvrđene na predmetnom očevidu tužiteljica se očitovala podneskom od 24. listopada 2024. U navedenom očitovanju istaknula je da nije izvršila nikakvo građenje, već da je zatečena nadstrešnica rezultat radnji poduzetih sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a da je „građevina metalne konstrukcije“ zapravo metalna mobilna kućica koja je samo privremeno postavljena ispod predmetne nadstrešnice zbog njezine dotrajalosti. Navela je da je sudionik zadružne poljoprivredne zajednice, iako zapravo ne obitava u Hrvatskoj, a da su sve opisane „izvedbe“ u funkciji poljoprivrednih aktivnosti, odnosno da se ne radi o građevinama niti da ima elemenata građenja. Istim podneskom predložila je, obustavu daljnjeg postupanja.

8. Imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje kao i fotografije koje prileže spisu predmeta te opis izvedenih radova ovaj Sud je suglasan s utvrđenjem da se ovdje radi o građenju kakvog ima u vidu odredba članka 3. stavka 1. točka 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.). Prema toj odredbi građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Stoga, budući se radi o građevini, neosnovano tužiteljica smatra da u konkretnom slučaju građevinski inspektor nije bio nadležan za donošenje predmetnog rješenja jer se nadležnost građevinskog inspektora proteže na sve oblike gradnje i građevinskih radova, kako to proizlazi iz odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu.

9. Nadalje, tužiteljica žalbenim navodima ne osporava da je prijeporna gradnja izvedena bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju, već smatra, kako je to isticala i u tužbi, da je riječ o gradnji koja je sukladna odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/2017, 34/2018, 36/2019, 98/2019, 31/2020, 74/2022, dalje: Pravilnik).

10. Međutim, u konkretnom slučaju, kako je to pravilno ukazao i prvostupanjski sud, građevina opisana rješenjem tuženika, ne može se podvesti niti pod jednu građevinu koja se sukladno odredbama Pravilnika može graditi bez dozvole za gradnju. Naime, odredba članka 2. stavka 1. točke 16. Pravilnika, na koju je tužiteljica upirala u tužbi, odnosi se na građenje građevine i opreme namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, a o kakvoj građevini se ovdje ne radi. Osim navedenog, tužiteljica se, neosnovano poziva na povredu članka 49. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14.) odnosno na povredu gospodarskih sloboda, kraj neprijeporno utvrđene činjenice, koju niti ne osporava, da je navedene građevine izvela bez prethodno ishođenog odobrenja za gradnju.

11. Također, iz spisa predmeta proizlazi da je tuženik, uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Krka ("Službene novine Primorsko-goranske Županije", broj: 07/07., 41/09., 28/14., 23/15., 18/19. i 29/20.), utvrdio da se predmetna čestica nalazi izvan granica građevinskog područja naselja pa općenitim pozivanjem na akt više pravne razine, tužiteljica nije dovela u sumnju pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda i tuženika.

12. Imajući u vidu navedeno trebalo je temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točci I. izreke presude, dok je o troškovima sastava žalbe odlučeno na temelju odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a (točka II. izreke).

U Zagrebu, 10. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić