REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2207/2022-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po prijedlogu sudskog savjetnika Lordana Ćošića, u pravnoj stvari tužiteljice EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Berislav Herceg, odvjetnik u Zagrebu, Žerjavićeva 9, protiv tuženika Sveučilište u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, Ilica 85, OIB: 95847257607, kojeg zastupa punomoćnica Branka-Ivana Savičević, odvjetnica u Zagrebu, Martićeva 10/III, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. lipnja 2025., u nazočnosti tužiteljice osobno uz punomoćnika Berislava Hercega, odvjetnika, i punomoćnice tuženika, Branke-Ivane Savičević, odvjetnice, dana 10. rujna 2025. godine, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Sveučilište u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, Ilica 85, OIB: 95847257607, isplatiti tužiteljici EĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 4.114,41 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 12. travnja 2017. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i parnični trošak u iznosu od 3.562,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. rujna 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka u preostalom iznosu od 1.437,50 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. rujna 2025. do isplate.

III. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi od 29. lipnja 2017. tužiteljica EĆ (dalje u tekstu: tužiteljica) u bitnome navodi da je u mirovini od 1. listopada 2014., te da je prije umirovljenja bila zaposlena kod tuženika kao izvanredni profesor, a poslije umirovljenja kao član vijeća poslijediplomskog studija na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) Zagreb. U tom svojstvu tužiteljica je obavljala i dodatne poslove na doktorskom studiju Akademije (poslijediplomski studij – PDS). Dana 26. siječnja 2012. tuženik je donio odluku kojom određuje visinu naknada za predavanja na poslijediplomskom studiju, za mentorski rad, obranu doktorata i sl. Tužiteljica je na Poslijediplomskom doktorskom studiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 2012. godine obavljala poslove mentora, radila je u povjerenstvima za ocjenu doktroskog rada kao i u povjerenstvima za ocjenu doktorskih tema, te navodi da je radi toga na Zagrebačkom sveučilištu završila radionicu za mentore – Professionalization of PhD Supervision. Tužiteljica navodi da joj tuženik nije isplatio naknade za rad na poslijediplomskom studiju, te na temelju odluke od 26. siječnja 2012. od tuženika potražuje isplatu neisplaćenih naknada za

- mentorstvo za akademsku godinu 2012/13., 2013/14., 2014/15., 2015/16., 2016/17., ukupno 6 semestara iznos od 9.000,00 kuna (1.500,00 kuna po semestru),

- sudjelovanje 2014. godine u Povjerenstvu za ocjenu doktorske teme za LĆ, EĆŠ, LĆŠ i HĆ, za svakog po

1.000,00 kuna –, ukupno 4.000,00 kuna,

- za sudjelovanje u Povjerenstvu za ocjenu doktorskog rada za doktorande: 2013. godine HĆŠ, 2014. godine ČĆ, ŠĆ, MĆ, NĆ, ČĆŠ, 2015. godine UĆ, GĆ, FĆ, PĆ, OĆ, 2016. godine KĆ, za svakog po 2.000,00 kuna – ukupno 24.000,00 kuna. Slijedom navedenoga, tužiteljica od tuženika potražuje ukupno 37.000,00 kuna / 4.910,74 eura (Fiksni tečaj konverzije: 7,53450). Tužiteljica navodi da je dopisom od 12. travnja 2017. od tuženika zahtijevala isplatu novčane naknade za navedene dodatne poslove, a da je tuženik dopisom od 17. svibnja 2017. odbio njezin zahtjev jer je Vijeće PDS-a na svojoj 2. sjednici akademske godine 2014/2015. od 19. prosinca 2014. većinom glasova donijelo Zaključak da svi profesori zaposleni na ALU svoja potraživanja od PDS-a za do sada obavljene poslove mentoriranja i naknade za rad u povjerenstvima otpisuju, opravdavajući to lošom financijskom situacijom. Tužiteljica smatra da je navedeni zaključak ne obvezuje, niti pristaje na isti. Podneskom od 26. studenoga 2018. tužiteljica je obavijestila sud da joj je tuženik izvršio uplatu od 6.000,00 kn / 796,34 eura za dio potraživanja, stoga smanjuje tužbeni zahtjev na 31.000,00 kn / 4.114,41 eura, te slijedom navedenoga predlaže u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev, odnosno naložiti tuženiku isplatu iznosa od 31.000,00 kn / 4.114,41 eura tužiteljici, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 12. travnja 2017. do isplate, te naknadu parnog troška tužiteljici.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 20. rujna 2017. u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, kako po osnovi tako i po visini. Tuženik ne osporava da je tužiteljica do umirovljenja 1. listopada 2014. bila zaposlena kod tuženika na neodređeno vrijeme u svojstvu izvanrednog profesora i to od 1. travnja 2010. godine. Međutim, tuženik osporava da je tužiteljica nakon umirovljenja bila zaposlena kao član Vijeća poslijediplomskog studija (dalje u tekstu: PDS), niti da je kao izvanredni profesor obavljala "dodatne" poslove na doktorskom studiju, te navodi da za razdoblje nakon umirovljenja tužiteljica ne navodi osnov rada za tuženika niti o njemu daje ikakve dokaze. Tuženik dalje navodi da je opis poslova za radno mjesto izvanrednog profesora utvrđen Pravilnikom o ustroju i sistematizaciji poslova ALU prema čl. 1. st. 2. Ugovora o radu, kojim je tužiteljica preuzela obvezu da će obavljati i druge poslove koji po svojoj naravi, organizaciji rada te standardima i pravilima struke spadaju u njezin djelokrug rada kao i poslove koje joj povjeri poslodavac (čl. 1. st. 3. ugovora o radu). Na temelju čl. .5. ugovora o radu, za sav posao kojega obavlja temeljem ugovora o radu, tužiteljici pripada plaća utvrđena sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama i Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Tuženik dalje navodi da je posljednji ugovor o radu između tužiteljice i tuženika zaključen 1. ožujka 2013. u kojem su se stranke suglasile da nemaju nikakvih međusobnih potraživanja, pa ako je i postojao ikakav dug tuženika prema tužiteljici do sklapanja toga ugovora, tada je on svakako prestao postojati na temelju citirane tužiteljičine izjave o otpustu duga. Tuženik naglašava da prema čl. 25. Pravilnika o ustroju radnih mjesta i sistematizaciji poslova od 25. svibnja 2012. u opis poslova izvanrednog profesora ulaze između ostaloga i poslovi preddiplomske, diplomske i poslijediplomske nastave, poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog opterećenja: terenska nastava, konzultacije, mentorstvo, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova, mentorstvo završnih, diplomskih i doktorskih radova i ispiti kolokviji, priprema, usavršavanje u nastavnim vještinama, rad u Akademijskom vijeću, rad u povjerenstvima Akademije i vijećima odsjeka i katedri, sudjelovanje u radu stručnih povjerenstava, i drugi poslovi iz djelokruga rada organizacijske jedinice po nalogu dekana, prodekana ili pročelnika odsjeka, odnosno šefa katedre. Tuženik zaključuje da temeljem citiranih odredbi ugovora o radu i Pravilnika o ustroju radnih mjesta i sistematizaciji poslova, tužiteljica nije obavljala "dodatne" poslove na doktorskom studiju tuženika (poslijediplomski studij – dalje u tekstu: PDS), već su svi tužiteljičini poslovi na PDS-u redovni poslovi iz njezinog ugovora o radu za koje je primila plaću, te da tužiteljica za ikakve dodatne naknade za rad na PDS-u nakon umirovljenja nije priložila odgovarajući ugovor s tuženikom. Nadalje tuženik osporava da je tuženik donio odluku od 26. siječnja 2012. kojom je utvrđena visina naknade za predavanja na poslijediplomskom studiju, te tvrdi da odluka koju je tužiteljica priložila uz tužbu a koja nosi datum 26. siječnja 2012. nema urudžbenog broja i nije potpisana. Nadalje iz navedene Odluke proizlazi da ju je donijelo Vijeće PDS-a koje prema Statutu tuženika i drugim općima aktima nije ovlašteno donijeti takvu odluku slijedom čega ista ne obvezuje tuženika. Odluke kojima se uvećavaju primanja zaposlenika odnosno financijski opterećuje tuženik u nadležnosti su Dekana i Akademijskog vijeća kako to proizlazi iz čl. 7. i 13. Statuta te čl. 14. – 19. Pravilnika o načinu raspodjele i korištenju vlastitih prihoda od 19. prosinca 2011. godine. Podredno, tuženik osporava navode tužiteljice o sudjelovanju u radu povjerenstava te u mentoriranju iz razloga što je tužiteljica bila obvezna, ako je doista bila mentor podnositi izvješća o njihovom radu, a tuženik takva izvješća tužiteljice ne nalazi u dokumentaciji PDS-a. Nadalje tuženik je u dokumentaciji pronašao Odluku o imenovanju Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada doktorandice OĆ iz koje proizlazi da tužiteljica, suprootno navodima tužbe, nije bila imenovana u povjerenstvo za navedenu doktorandicu. Isto tako je nema niti u izvještaju o ocjenjivanju doktorskog rada ŠĆŠ, Nadalje sve i da se zanemari činjenica da između stranaka nije zaključen ugovor o radu/djelu za period iza 1. listopada 2014. godine, nejasan je i neodređen tužiteljičin zahtjev po osnovi mentorstva u iznosu od 9.000,00 kn. Točno je da je dopisom od 17. svibnja 2017. godine tuženik otklonio tužiteljičin zahtjev za isplatom naknade za rad na PDS-u, i to iz razloga što je Vijeće PDS-a neovlašteno donijelo odluku od 26. siječnja 2012. jednako tako je donijelo i zaključak o otpisu potraživanja – ni prva niti druga odluka nenadležnog tijela ne stvaraju apsolutno nikakvu obvezu za tuženika. Slijedom navedenoga, tuženik predlaže da se tužba i tužbeni zahtjev odbiju u cijelosti uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Na temelju provedenog dokaznog postupka ovaj je sud 26. ožujka 2019, donio presudu poslovni broj: Pr-1233/2017-24 kojom je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan, stoga je presudom naložio tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 31.000,00 kn / 4.114,41 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 12. travnja 2017. do isplate, te parnični trošak u iznosu od 13.750,00 kn / 1.824,94 eura.

3.1. Po podnesenoj žalbi tuženika Županijski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Gž R-752/2019-5 od 18. listopada 2022., ukinuo je citiranu prvostupanjsku presudu te je predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, te je odlučio da se odluka o troškovima postupka nastalim u povodu izjavljenog pravnog lijeka ostavlja za konačnu odluku.

4. U ponovljenom prvostupanjskom postupku, podneskom od 17. siječnja 2023. tužiteljica navodi da se u ukidnoj odluci Županijskog suda u Zagrebu, očitom zabunom navodi da je tužiteljica umirovljena 31. listopada 2016. s obzirom da je tužiteljica umirovljena s datumom 1. listopada 2014., tužiteljica stoga smatra da se na nju ne može odnositi Odluka donesena na 2. sjednici Vijeća PDS-a od 19. prosinca 2014. U odnosu na osporavanje visine potraživanja tuženika i odrađenih mentorstva, tužiteljica navodi da je osporavanje njezina rada na mentorstvima nevjerodostojno jer bi se time osporavao doktorski status doktorandima u čijem je poslijediplomskom studiju tužiteljica sudjelovala kao mentor. Tužiteljica u tu svrhu dostavlja i dijelove Knjiga doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu iz kojih proizlaze dokazi da je tužiteljica sudjelovala u radu povjerenstva za obranu doktorskog rada za: KĆ (Knjiga 33), PĆ (Knjiga 27), OĆ (Knjiga 29), FĆ (Knjiga 29), GĆ (Knjiga 29), ČĆŠ (Knjiga 27), UĆ (Knjiga 25), ŠĆ (Knjiga 25), NĆ (Knjiga 24), MĆ (Knjiga 24), ČĆ (Knjiga 24) i MĆŠ (Knjiga 20). U odnosu na osporavanje tuženika tužiteljičinog mentorstva na PDS-u nakon njezina umirovljenja, tužiteljica se poziva na Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (2010. godina) kojim je propisano u čl. 9. toć. 6. da mentor koji je preuzeo mentorstvo prije odlaska u mirovinu, ima pravo dovesti mentorstvo do kraja, uz suglasnost vijeća doktorskog studija. Nadalje u odnosu na tuženikovo osporavanje tužiteljičinog mentorstva ĆĆ od 2011. godine do 10. ožujka 2016., tužiteljica naglašava da se doktorski studij ne sastoji samo od prihvaćanja teme doktorskog rada i obrane doktorskog rada, jer postoji i studij koji prethodi, pa je tužiteljica bila mentor ĆĆ od upisa doktorskog studija 2011. do obrane doktorskog rada. Tužiteljica je u tu svrhu, u podnesku od 5. svibnja 2025. upućuje na činjenicu da je 2012. završila mentorsku radionicu, te na odluku tuženika od 4. srpnja 2013. kojom se tužiteljici isplaćuje naknada za rad na PDS-u za zimski semestar ak. god. 2012/2013 za mentorski rad za ĆĆ. Tužiteljica je u podnesku 17. siječnja 2023. konačno uredila tužbeni zahtjev u valuti euro, te ukupno po utuženoj osnovi potražuje isplatu iznosa od 4.114,41 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 12. travnja 2017. do isplate. Nadalje, u podnesku od 11. veljače 2025. tužiteljica je taksativno navela sva potraživanja po utuženoj osnovi, pa potražuje: a) Naknadu za mentorski rad s doktorandom ĆĆ temeljem Odluke o naknadama od 26. siječnja 2012. (točka 2. po 500,00 kn maksimalno 6 puta u akademskoj godini koja se sastoji od zimskog i ljetnog semestra u slijedećim semestrima:

- ljetni semestar akad, godine 2012/2013 – 1500 kn / 199,08 eura

- zimski semestar akad, godine 2013/2014 – 1500 kn / 199,08 eura

- ljetni semestar akad, godine 2013/2014 – 1500 kn / 199,08 eura

- zimski semestar akad, godine 2014/2015 – 1500 kn / 199,08 eura

- ljetni semestar akad, godine 2014/2015 – 1500 kn / 199,08 eura

- zimski semestar akad, godine 2015/2016 – 1500 kn / 199,08 eura, ukupno 9.000,00 kn / 1.194,51 eura,

b) Za sudjelovanja 2014. godine u Povjerenstvima za ocjenu doktorske teme:

- 4. srpnja 2014. doktorand LĆ – 1000 Kn / 132,72 eura,

- 4. srpnja 2014. doktorand NĆŠ – 1000 Kn / 132,72 eura,

- 4. srpnja 2014. doktorand HĆ – 1000 Kn / 132,72 eura,

- 23. rujna 2014. doktorand LĆŠ. – 1000 Kn / 132,72 eura, temeljem Odluke o naknadama od 26. siječnja 2012. (točka 7. po 1.000,00 Kn naknada za člana povjerenstva u provođenju preddoktorskog ispita - obrana teme) ukupno 4.000 Kn / 530,89 EUR, i

c) Za sudjelovanje u povjerenstvima za ocjenu i obranu doktorskog rada temeljem Odluke o naknadama od 26. siječnja 2012. (točka 8. po 2.000,00 Kn po članu povjerenstva)

- **.**.2013. MĆŠ – 2000 Kn / 265,45 eura,

- **.**.2014. ČĆ 2000 Kn / 265,45 eura,

- **.**.2014. ŠĆ -2000 Kn / 265,45 eura,

- **.**.2014. MĆ -2000 Kn / 265,45 eura,

- **.**.2014. NĆ -2000 Kn / 265,45 eura,

- **.**.2014. ČĆŠ -2000 Kn / 265,45 eura.

Nadalje odlukom tuženika od 22. siječnja 2018. tužiteljici je za mentorstva za ocjenu i obranu doktorskog rada izvršena nakon umirovljenja isplaćeno po 1.000,00 kn/ /132,72 eura po doktorandu, ukupno 6.000,00 kn, te tužiteljica potražuje daljnjih 6.000,00 kn, odnosno 1.000,00 kn po doktorandu sukladno točki 8. Odluke od 26. siječnja 2012., i to za obrane doktorskog rada doktoranada:

- **.**.2015. GĆ – 1000 Kn / 132,72 eura,

- 15.srpnja 2015. Gloria Oreb – 1000 Kn / 132,72 eura,

- **.**.2015., ZĆ – 1000 Kn / 132,72 eura,

- **.**.2015. OĆ – 1000 Kn / 132,72 eura,

- **.**.2016. KĆ – 1000 Kn / 132,72 eura,

Ukupno za sudjelovanja u povjerenstvima za ocjenu i obranu doktorskih radova tužiteljica potražuje 18.000,00 kuna / 2.389,01 eura. Slijedom, navedenoga tužiteljica ukupno potražuje 31.000,00 kn / 4.114,41 eura, od čega ukupno prije odluke vijeća PDS-a od 19. prosinca 2014. 22.000,00 kn / 2.919,90 eura, a nakon donošenja te odluke 9.000,00 kn / 1.194,51 eura, sve za pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 12. travnja 2017. do isplate, uz naknadu parničnog troška tužiteljici.

5. Tuženik u ponovljenom prvostupanjskom postupku ostaje kod dosadašnjih navoda, te osporava tužbeni zahtjev i u osnovi i u visini. Tuženik naglašava da je Odluku vijeća PDS-a od 26. siječnja 2012. donijelo neovlašteno tijelo, jer su odluke kojima se financijski opterećuje tuženik u isključivoj nadležnosti dekana i Akademijskog vijeća. Navodi da je zbog utvrđenih nepravilnosti u radu PDS-a, došlo do financijskog kolapsa PDS-a i, posljedično tomu do donošenja Odluke Vijeća PDS- a od 19. prosinca 2014., a kojom su svi profesori otpisali svoja potraživanja od PDS-a za do tada obavljene poslove, te su utvrdili da će preostale poslove odraditi pro bono. Tužiteljica je bila prisutna na održanoj sjednici te je glasala za donošenje ove odluke. Tuženik ne spori da je tužiteljica nakon umirovljenja u listopadu 2014. godine obavljala određene poslove na PDS-u bez pisanog ugovora o djelu, a sve što je prije kraja 2014. godine u tom pravcu radilo Vijeće PDS-a i njegova tajnica TĆ bilo je nepravilno i kao takvo okvalificirano u nalazima revizije. Tuženik dalje navodi da je sukladno zaključcima s 2. sjednice Vijeća PDS-a akademske godine 2014/2015., na prijedlog Vijeća PDS-a Akademijsko vijeće na 1. sjednici u akademskoj godini 2017/2018. održanoj 6. listopada 2017. godine donijelo Odluku o naknadama za rad vanjskih suradnika na PDS-u temeljem koje se vrše isplate za rad obavljen nakon donošenja navedene Odluke, a na 5. sjednici u akademskoj godini 2017/2018. održanoj 19. siječnja 2018. donesena je Odluka o retroaktivnoj isplati naknada za rad vanjskim suradnicima na PDS-u za rad obavljen u razdoblju od 19. prosinca 2014. do 5. listopada 2017. temeljem koje je donesena Odluka od 22 siječnja 2018. i tužiteljici izvršena naprijed navedena isplata iznosa od 6.000,00 kn. Tuženik nadalje osporava da bi tužiteljica sudjelovala u Povjerenstvu za obranu doktorskog rada Daniele Cikatić Javorčić jer to ne proizlazi iz Knjige doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta uz Zagrebu. Tuženik također navodi da tužiteljica nije dokazala da je izvršila radove mentorstva doktorandu ĆĆ u vremenskom periodu do umirovljenja odnosno u vremenskom periodu ljetnog i zimskog semestra 2012/2013, 2013/2014, 2014/2015, 2015/2016. Odluka o odobravanju pokretanja postupka stjecanja doktorata ĆĆ je donesena od strane Sveučilišta u Zagrebu 10. ožujka 2016. dok je Odlukom Akademijskog vijeća od 20. siječnja 2023. prihvaćen pozitivan Izvještaj o ocjenjivanju doktorskog rada te je doktorski rad obranjen 11.veljače 2023., stoga je tužiteljica mogla izvršavati mentorstvo ĆĆ samo u razdoblju između te dvije odluke, od 10. ožujka 2016. do 20. veljače 2023. Tuženik navodi da sukladno Odluci Akademijskog vijeća od 5.srpnja 2019. naknada za rad na poslijediplomskim doktorskim studijima ALU u vidu mentorstva za mentora koji nije nastavnik na studiju niti zaposlenik Akademije iznosi 4.000,00 kn jednokratno te se ista isplaćuje po završetku ocjene doktorskog rada i koja isplata će se u skladu s navedenom Odlukom izvršiti tužiteljici, stoga potraživanje na ime mentorskog rada za doktoranda ĆĆ nije dospjelo u vrijeme podnošenja tužbe 29. lipnja 2017. Slijedom svega naprijed navedenog, tuženik ostaje u cijelosti kod dosadašnjih navoda te predlaže tužiteljicu odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom i naložiti joj plaćanje troškova ovog postupka tuženiku.

6. Tužiteljica je u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu u tužbi potraživala 37.000,00 kuna / 4.910,74 eura, te je podneskom od 26. studenoga 2018. smanjila tužbeni zahtjev na 31.000,00 kn / 4.114,41 eura, nakon što joj je tuženik uplatio iznos od 6.000,00 kn. S obzirom da je tuženik podneskom od 17. siječnja 2019., u roku od 15 dana od dana dostave navedenog podneska tužiteljice (14. siječnja 2019., str. 381 spisa) izjavio da pristaje na djelomično povlačenje tužbe, ali traži razmjerni trošak postupka, sud je utvrdio da je sukladno čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14) djelomično povlačenje tužbe dopušteno.

7. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom ponovljenog postupka izvršio uvid u Odluku Vijeća PDS-a od 26. siječnja 2012. (str. 4 – 5 spisa), u zahtjev tužiteljice za isplatu honorara od 12. travnja 2017. (str. 6 – 7 spisa), u odgovor ALU na zahtjev tužiteljice za isplatu honorara (str. 8 – 9 spisa), u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. ožujka 2013. (str. 16 – 18 spisa), u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. travnja 2010. (str. 19 – 20 spisa), u Pravilnik o ustroju radnih mjesta i sistematizaciji poslova (str. 21 – 38 spisa), u Statut Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu od 8. prosinca 2010. (str. 38 – 55 spisa), u Odluku o imenovanju Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada od 17. travnja 2013. (str. 55 spisa), u izvještaj o ocjenjivanju doktorskog rada (str. 56 spisa), u izvod iz ugovora o radu (str. 61 spisa), u Pravilnik o načinu raspodjele i korištenju vlastitih prihoda (str. 62 – 65 spisa), u Odluku od 4. srpnja 2013. o isplati naknade za rad tužiteljici (str. 66 spisa), u Odluku od 6. listopada 2017. o naknadi troškova javne obrane doktorskog rada (str. 67 spisa), u Zapisnik 9. sjednice akademskog vijeća ALU ak. god. 2015/16. (str. 68 – 69 spisa), u Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (str.78 – 88 spisa), u biografiju tužiteljice (str. 121 – 122 spisa), u izvode iz zapisnika (str. 123 – 126 spisa), u potvrdu tužiteljice od 17. prosinca 2012. o radionici za mentore (str. 127 spisa), u dopis od 22. ožujka 2012. o prihvaćanju prijedloga za mentorstvo (str. 128 spisa), u e-mail korespondenciju (str. 129 – 130 spisa), u godišnji mentorov izvještaj o napretku doktoranda (str. 131 – 143 spisa), u poziv e- mailom na 5. sjednicu Vijeća PDS-a ALU i e-mail korespondencija (str.144 – 160 spisa), u ocjenu sinopsisa doktorskog rada (str. 161 – 174 spisa), u e-mail korespondenciju (str. 175 – 181 spisa), u Izvješće od 6. srpnja 2015. o prihvaćanju pozitivnog izvješća Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada i e-mailove (str. 182 - 184 spisa), u obranu doktorske disertacije od 27. ožujka 2015. (str. 185 – 225 spisa), u ocjenu doktorskog rada doktoranada (str. 226 – 288 spisa), u popis dugovanja PDS-a za ak. god. 2013/14 (str. 284 – 293 spisa), u poziv od 5. siječnja 2018. na 3. sjednicu Vijeća PDS-a ALU u ak. god. 2017/18. (str. 294 – 295 spisa), u zapisnik od 22. rujna 2017. 5. sjednice Vijeća PDS-a ak. god. 2016/17. (str. 296 – 299 spisa), u zapisnik i zaključke od studenoga 2017. sa 1. i 2. sjednice Vijeća PDS-a ak. god. 2016/17. (str. 300 – 302 spisa), u e-mail korespondenciju (str. 303 – 305, 320 spisa), u dopis – izvanredne mjere za rješavanje financijske situacije na PDS-u od 16. prosinca 2014. (str. 311 spisa), u zapisnik i zaključke 2. sjednice Vijeća PDS-a ak. god.2014/15. (str. 312 – 315 spisa), u zapisnik i zaključke 1. tematske sjednice Vijeća PDS-a ak. god. 2016/17. (str. 316 – 319 spisa), u Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu od 19. svibnja 2016. (str. 321 – 322 spisa), u Odluku Rektorskog zbora od 12. srpnja 2006. o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u umjetničko-nastavna i nastavna zvanja u području umjetnosti (str. 323 – 327 spisa), u Upozorenje od 27. ožujka 2013. na poštivanje obveza iz radnog odnosa (str. 328 – 330 spisa), u Zahtjev za financijskom revizijom PDS-a od 17. ožujka 2014. (str. 339 spisa), u uplatu školarine doktoranata za 2013. godinu (str. 340 spisa), u financijski plan za 2017. godinu – prijedlog raspodjele raspoloživih sredstava od 31. svibnja 2017. (str. 341 – 345 spisa), u sudjelovanje profesora ALU i vanjskih suradnika u radu PDS-a od 2014. do 2017. godine (str. 346 – 347 spisa), u knjigu doktora znanosti i umjetnosti iz srpnja 2015. (str. 348 – 361 spisa), na ročištu 7. svibnja 2018. saslušani su svjedoci UĆŠ (str. 367 – 368 spisa), i IĆ (str. 368 – 369 spisa), zatim na ročištu **.**.2018. SĆ (str. 374 – 375 spisa), JĆ (str. 375 spisa) i BĆ (str. 376 spisa), na ročištu **.**.2019. TĆ (str. 387 – 388 spisa), ĆĆ (str. 388 spisa), RĆ (str. 389 spisa), te na ročištu 19. veljače 2019. svjedok VĆ (str. 409 – 410 spisa), a na ročištima 19. veljače 2019. i 24. lipnja 2025. saslušana je tužiteljica u svojstvu parnične stranke (str. 410, str. 585 – 586 spisa). Nadalje izvršen je uvid u potvrdu o uplati tuženika tužiteljici iznosa od 6.000,00 kuna od 26. studenoga 2018. (str. 379 spisa), u Odluke ALU od 22. siječnja 2018. i 6. listopada 2017. o isplati honorara (str. 384 – 385 spisa), u zapisnik i zaključke održane primopredaje Ureda tjaništva PDS-a iz studenoga 2016. (str. 386 spisa), u dopis o isplati honorara i primitaka tužiteljici iz 31. listopada 2018. (str. 392 – 408 spisa), u presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1233/2017-24 od 26. ožujka 2019. (str. 415 – 425 spisa), u rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-752/2019-5 od 18. listopada 2022. (str. 438 – 442 spisa), u potvrdu tužiteljice o sudjelovanju u radionici za mentore od 17. prosinca 2012. (str. 536 spisa), u Odluku PDS-a ALU od 4. srpnja 2013. o isplati jednokratne naknade tužiteljici za mentorski rad (str. 537 spisa), u prijedlog umjetničkog projekta za doktorski rad doktoranda ĆĆ s mentorom EĆ i e-mail korespondencija (str. 538 – 545 spisa), u sinopsis doktorskog rada (str. 546 – 552 spisa), u tumačenje sinopsisa doktoranda ĐĆ i e-mail korespondenciju (str. 553 – 558 spisa), u prijavu teme doktorskog rada doktoranda ĆĆ (str. 559 – 574 spisa), u zapisnik i zaključke 1. sjednice Vijeća PDS-a ak.godi. 2014/15. (str. 578 – 581 spisa), u Poziv od 12. ožujka 2025. ALU tužiteljici na sklapanje ugovora u svrhu isplate jednokratne naknade – mentoriranje doktorskog rada doktoranda ĆĆ (str. 582 spisa), u Prijedlog odluke o naknadama za sudjelovanje vanjskih mentora u radu PDS-a od 12. lipnja 2019. (str. 583 spisa), u sudsku praksu te ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

8. Sud je u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), na temelju svih izvedenih dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 31.000,00 kn / 4.114,41 eura na ime obavljanja dodatnih poslova na Poslijediplomskom studiju kod tuženika u razdoblju od 2012. do 2016. godine

10. U postupku nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nije sporno da je tužiteljica od 1. travnja 2010. zaposlena kod tuženika na neodređeno vrijeme u svojstvu izvanrednog profesora, niti da je umirovljena 1. listopada 2014. Sporna je pravna osnova i visina tužbenog zahtjeva vezana za rad tužiteljice na poslijediplomskom studiju (PDS-u) Akademije likovnih umjetnosti, ovdje tuženika.

11. Uvidom u Odluku Vijeća PDS-a od 26. siječnja 2012. (str. 4 – 5 spisa), sud je utvrdio da istom vijeće PDS-a, sukladno Pravilniku o doktorskim studijima i Pravilniku o raspodjeli vlastitih sredstava ALU Zagreb, donosi Odluku o naknadi za predavanja, mentorski rad, administrativni sat, prijepise, dežurstva, provođenje ispita, provođenje preddoktorskog ispita, naknadu za članove povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada doktorske teme te cijenu obrane doktorskog rada, s tim da će se mentorski rad uplatiti samo u slučaju redovite uplate od strane doktoranda. U potpisu odluke navodi se predsjednik Vijeća PDS-a BĆ, no odluka nije vidljivo potpisana, ali nosi oznaku i datum. Prema toč. 2. Navedene odluke Naknada za mentorski rad iznosi 500,00 kn neto, maksimalno 6x tijekom akademske godine, prema toč. 7. Naknada za provođenje preddoktorskog ispita (obrana doktorske teme) iznosi 1.000,00 kn neto, a prema toč. 8. naknada za članove povjerenstva za obranu doktorskog rada iznosi 2.000,00 kn neto.

12. Uvidom u dopis tužiteljice od 12. travnja 2017. (str. 6 – 7 spisa) sud je utvrdio da je navedenim dopisom tužiteljica postavila tuženiku zahtjev za isplatu honorara za dodatne poslove obavljene na PDS-u za poslove mentorstva, te za rad u povjerenstvima za ocjenu doktorske teme i ocjenu doktorskog rada, ukupno 41.500,00 kn, u razdoblju od 2012. godine do 2017. godine. Tuženik je na zahtjev tužiteljice odgovorio dopisom od 17. svibnja 2017. koji prileži spisu (str. 8 – 9 spisa), u kojem navodi da je na 2. sjednici Vijeća poslijediplomskog studija (PDS-a) ALU od 19. prosinca 2014. (klasa: 643-02/15-01/1, ur. br. 251-77-19-15-1) u svrhu rješavanja financijske situacije, pod točkom 4. dnevnog reda, odlučeno da svi profesori zaposleni na ALU otpisuju svoja potraživanja od PDS-a za sve do sada obavljene poslove mentoriranja i naknade za rad u povjerenstvima. Isto tako je zaključeno da se preostale obveze odrade pro bono, stoga da nema mogućnosti udovoljenja zahtjevu tužiteljice, ujedno se tužiteljica obavještava da je u pripremi sjednica vijeća PDS-a vezano za financijsko stanje, te se upućuje da izravno kontaktira sa predsjednikom Vijeća PDS-a o mogućim rješenjima njezinih potraživanja.

13. Spisu prileži Zapisnik sastanka Komisije za analizu financijskog stanja na PDS- u od 16. prosinca 2014. (str. 311 spisa), u kojem se navodi prijedlog komisije vijeću PDS-a da između ostaloga svi profesori zaposleni na ALU otpisuju svoja potraživanja od PDS-a za do sada obavljene usluge te da će dalje obaveze na PDS-u obaviti pro bono, a da će se vanjski suradnici zamoliti da prihvate nižu cijenu za obavljene usluge na PDS-u a cijene će se utvrditi u najkraćem roku, te da će se zamoliti da ostale obaveze izvrše pro bono. Spisu prileži i zapisnik i zaključci 2. sjednice Vijeća PDS-a ak. god.2014/15. od 19. prosinca 2014. (str. 312 – 315 spisa), iz kojega proizlazi da je Vijeće PDS-a, na kojem je bila nazočna i tužiteljica, prihvatilo prijedlog izvanrednih mjera komisije za rješavanje financijske situacije na PDS-u, i to sa 15 glasova za, jednim glasom protiv i bez suzdržanih glasova. Vijeće PDS. -a je donijelo navedenu odluku o rješavanju financijske situacije i otpisu potraživanja, odnosno radu pro bono.

14. Uvidom u Odluku ALU od 22. siječnja 2018. (str. 384 spisa) utvrđuje se da je istu donijelo Akademijsko vijeće na temelju čl. 13. i čl. 74. Statuta Akademije likovne umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog Vijeća PDS-a. Navedenom odlukom tuženik je utvrdio visinu naknada za mentore i članove Povjerenstva za obranu i ocjenu doktorske teme i doktorskog rada koji nisu zaposlenici ALU, za razdoblje od 19. prosinca 2014. do 5. listopada 2017., i to mentorima koji nisu zaposlenici ALU čiji doktorandi su obranili diplomski rad u navedenom razdoblju isplatit će se jednokratna naknada od 4.000,00 kn neto po doktorandu, članovima Povjerenstva za ocjenu i obranu teme doktorskog rada jednokratni iznos od 500,00 kn neto po članu za jedno sudjelovanje, te članovima Povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada jednokratni iznos od 500,00 kn neto po članu za jedno sudjelovanje.

15. Odlukom ALU od 6. listopada 2017. (str. 385 spisa), koju je također donijelo Akademijsko vijeće na temelju čl. 13. i čl. 74. Statuta ALU na prijedlog Vijeća PDS-a utvrđene su visine naknada za mentore i članove Povjerenstva za obranu i ocjenu doktorske teme i doktorskog rada koji nisu zaposlenici ALU za razdoblje nakon stupanja ove odluke na snagu, dakle od 6. listopada 20'17. Nadalje. Prema navedenoj odluci naknada za rad na PDS-u u vidu mentorstva za mentore koji nisu zaposlenici ALU iznosi 1.000,00 kn neto za ak. Godinu 2017./2018., zatim naknada za sudjelovanje u radu Povjerenstva za obranu i ocjenu teme doktorskog rada 500,00 kn neto, te naknada za sudjelovanje u radu Povjerenstva za obranu i ocjenu doktorskog rada 700,00 kn neto.

16. Uvidom u Pravilnik o ustroju radnih mjesta i sistematizaciji poslova (str. 21 – 38 spisa), u čl. 25. utvrđeno je da izvanredni profesor obavlja poslijediplomsku nastavu – predavanje, konzultacije, mentorstvo, doktorske radove, ispite te obavlja rad u povjerenstvima. Uvidom u Statut Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu od 8. prosinca 2010. (str. 38 – 55 spisa) utvrđeno je da je odredbom čl. 13. propisano da Akademijsko vijeće donosi proračun i završni račun Akademije te donosi opće akte vezane za rad iste, dok je uvidom u Pravilnik o načinu i raspodjeli i korištenju vlastitih prihoda (str. 62 – 65 spisa) utvrđeno da su istim propisana pravila raspodjele prihoda akademije vezano za nastavnu djelatnost, umjetničku i znanstveno istraživačku djelatnost te na koji način se ista financiraju.

17. Na ročištu 7. svibnja 2018. saslušana je u svojstvu svjedoka UĆŠ (str. 367-368 spisa) koja u bitnome navodi da je bila redovni profesor Likovne akademije i još uvijek je voditelj studija grafike. Tužiteljica EĆ, koju poznaje jer su radile zajedno, radila je na poslijediplomskom doktorskom studiju, obavljajući poslove mentora te je radila u povjerenstvima za ocjenu doktorskog rada kao i u povjerenstvima za ocjenu doktorskih tema i završila je radionicu za mentore. Svjedokinja navodi da su doktorski studij kandidati plaćali oko 30.000,00 kn godišnje, odnosno oko 100.000,00 kn za tri godine koliko studij traje. Do 2013. godine isplaćivao se rad mentorima, kada je nastupila reakreditacija i onda se više mentorski rad nije isplaćivao. Navodi da diplomski i dodiplomski studij financira resorno ministarstvo, a poslijediplomski studij financiraju polaznici doktorandi. Svjedokinja također navodi da je ugovorom o radu propisana satnica, dok je rad u poslijediplomskom studiju različita satnica od one propisane ugovorom o radu, te da je rad na PDS-u prekovremeni rad. Dodaje da je također u radnom sporu sa tuženikom kao i tužiteljica jer njen rad na PDS-u nije plaćen. Poznato joj je da je Vijeće PDS-a donijelo Odluku o pro bono radu profesora na doktorskom studiju, s kojom se nije osobno slagala i to je priopćila gospodinu IĆ, a pretpostavlja da je takva odluka donesena zbog lošeg financijskog stanja. Također joj je poznato da je bila državna revizija i da su utvrđene nepravilnosti u radu PDS-a. Njoj osobno je isplaćena smanjena naknada za rad na PDS-u prošle godine i to 500,00 kn umjesto 1.000,00 kn, za druge profesore ne zna. Ona osobno nikad nije vidjela Odluku o radu na PDS ali zna da su se takve odluke donosile. Svjedokinja također navodi da nije završila mentorsku radionicu kao tužiteljica jer joj kao jedinom kandidatu nije trebala mentorska radionica.

Sud je iskaz svjedoka UĆŠ, ocijenio vjerodostojnim jer je životan, logičan i uvjerljiv, suglasan je sa dokumentacijom u spisu te sa iskazom tužiteljice, i svjedoka ŽĆ. CĆ, TĆ i BĆ, pogotovo u odnosu na činjenicu da je tužiteljica radila na PDS-u obavljajući poslove mentora te u povjerenstvima za ocjenu doktorskog rada i doktorskih tema, te da se rad mentora posebno isplaćivao do 2013. godine, a zatim je Vijeće PDS-a donijelo Odluku o pro bono radu profesora na doktorskom studiju.

18. Na ročištu 7. svibnja 2018. saslušan je u svojstvu svjedoka IĆ (str. 368 – 369 spisa) koji u bitnome navodi da je predsjednik poslijediplomskog doktorskog studija ALU i redovni profesor u trajnom zvanju, predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Navodi da je tužiteljica radila na doktorskom studiju, a izvanredni je profesor na akademiji. On je 2014. godine imenovan za predsjednika doktorskog studija od strane Vijeća akademije jer je studij bio pred raspadom, te je stupio na dužnost nakon revizije koja je ustanovila nepravilnosti u poslovanju, plaćanju i financijama PDS-a, a tajnica PDS-a je procesuirana. Na PDS-u je ponestalo novaca i prestalo se plaćati mentorima još za vrijeme njegovog prethodnika, ponešto je isplaćivano ali mnogima nije. Svjedok navodi da je dokument iz 2012. o isplatama mentorima tzv. cjenik usluga pronašla njegova nova tajnica, no nisu pronašli potpisani dokument sa žigom niti od predsjednika PDS niti od vijeća akademije. Svjedok pojašnjava da Vijeće PDS-a samo predlaže odluku, a akademijsko vijeće donosi odluku na temelju toga, inače sve ostaje samo na prijedlogu. Nakon toga u prosincu 2014. donesena je odluka da će profesori raditi pro bono i da se mentorski honorari neće isplaćivati, a ako se situacija popravi prednost će imati profesori s drugih fakulteta a ne s akademije. Navodi da on osobno nije primio naknadu na PDS ali nisu ni ostali. Svi radnici bili su upoznati s tom odlukom bilo je 18 članova na sjednici a jedan je bio protiv. Rad na PDS-u bio je koristan kao referenca za napredovanje. Svjedok navodi da on osobno nije završio mentorsku radionicu jer je ista samo bila preporuka. Također dodaje da nisu bile obustavljene isplate tada ne bi bio moguć rad na PDS-u, a bilo je puno dugovanja studenata, a inače doktorandi uplaćuju 28.000,00 kn godišnje za doktorski studij. Novac se trošio za plaće predavača da bi se realizirao program. Bilo je malo novca, a puno dugovanja. Svjedok ne zna jesu li se isplaćivale naknade temeljem tzv. Cjenika mentorima ranije. Dodaje da je postojala odluka o radu pro bono, pri čemu tužiteljica nije reagirala na takvu odluku niti se protivila na sljedećoj sjednici. Svjedok nadalje navodi da je nakon toga donesena Odluka o određenim uplatama vanjskim suradnicima po nižim cijenama, koju je donijelo Vijeće PDS, a odluka je dostavljena na verifikaciju Vijeću akademije. Svjedok navodi da PDS nema dovoljno za isplate svim predavačima, jer treba voditi računa da svi doktorandi završe program koji su platili jer se moraju osigurati sredstva za provođenje programa.

Iskaz svjedoka IĆ ocijenjen je vjerodostojnim u dijelu u kojem je suglasan sa iskazom tužiteljice i materijalnom dokumentacijom u spisu, pogotovo u dijelu u kojem navodi da je tužiteljica radila na PDS-u, da se mentorima za rad na PDS-u nije isplaćivao honorar zbog financijskih poteškoća, te da su pronašli Odluku tj dokument iz 2012. o isplatama mentorima tzv. cjenik usluga, bez žiga i potpisa, te da je 2014. uslijed financijskih poteškoća donesena odluka da će profesori raditi pro bono i da se mentorski honorari neće isplaćivati. No sud nalazi nevjerodostojnim dio iskaza svjedoka u kojem navodi da mu nije poznato da su temeljem odluke isplaćivani honorarl kada je sam izjavio da su honorari mentorima za rad na PDS-u ranije isplaćivani.

19. Na ročištu 13. studenoga 2018. saslušana je u svojstvu svjedoka SĆ (str. 374 - 375 spisa), koja tom prilikom u bitnome navodi da je kod obrane doktorata bilo propisano da jedan od članova povjerenstva dolazi iz druge institucije, te je ona kao doktor znanosti bila član povjerenstva, a inače je zaposlena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kao voditeljica grafičke zbirke. Svjedok navodi da je sa tužiteljicom prisustvovala na nekoliko obrana doktorata kao član povjerenstva, s tim da se ne sjeća točno imena kandidata, osim kolegice ČĆŠ iz [adresa], s obzirom da je bila na puno povjerenstava. Ne može se prisjetiti je li tužiteljica bila mentor kandidatima za obranu, ali se sjeća njezinih temeljitih izvješća koji su bili primjer drugima. Također navodi da su za njihov rad bile isplaćivane naknade, ne koliko su obećali ali su isplatili, pa je bio poslan Pravilnik po kojem je članu povjerenstva trebalo platiti 1.000,00 kn, a isplatili su im samo 500,00 kn.

Iskaz svjedokinje SĆ sud je ocijenio vjerodostojnim jer logičan i uvjerljiv, te suglasan sa iskazom tužiteljice i ostalih saslušanih svjedoka.

20. Na ročištu 13. studenoga 2018. saslušan je u svojstvu svjedoka JĆ (str. 375 spisa), koji u bitnome navodi da je tužiteljica njegova kolegica sa Akademije. U nekoliko navrata bio je član povjerenstva za obranu doktorskih radova, a kao dekan akademije osnovao je PDS. Novaca je bilo i profesorima na akademiji i vanjskim suradnicima se redovno isplaćivao honorar, pri čemu voditelj studija mora potpisati listu imena koji trebaju dobiti honorare da bi se oni isplatili. Lista je bila nepotpuna i on ju nije potpisao pa honorari nisu bili isplaćeni, te od tada ništa nije bilo isplaćivano za rad na PDS-u, od strane financija rečeno je da nema novaca. Novi voditelj PDS-a prof. IĆ predložio je da se radi pro bono jer nema novaca, sve dok ne bude ponovno dovoljno novaca za isplatu honorara. Svjedok navodi da su poslijediplomandi bili obvezni plaćati naknadu za poslijediplomski studij i iz te naknade isplaćivao se honorar, a školarina je iznosila oko 90.000,00 kn, te je uvijek postojao Pravilnik o isplatama naknada. Navodi da je bio i voditelj PDS negdje 2010. godine, a sada je član PDS-a i dalje, bez obzira na mirovinu jer u nasljeđu ima nekoliko doktoranada. Sintagma nezakonitosti nije mu poznata unutar njegovog rada na PDS-u, ali se to pitanje vuče još od vremena kada je postao dekan i to kada je šefica računovodstva u normalnom radu akademije bila osumnjičena da je pronevjerila 500.000,00 kn, a dijelom mu je poznato da je tadašnja tajnica TĆ dobila upozorenje pred otkaz.

Iskaz svjedoka JĆ sud je ocijenio vjerodostojnim, jer je uvjerljiv i logičan, te suglasan sa iskazom tužiteljice, ostalih saslušanih svjedoka, i dokumentacije u spisu, i to u pogledu isplata honorara profesorima na PDS-u i prestanka tih isplata odnosno odluke da se radi pro bono uslijed financijske krize.

21. Na ročištu 13. studenoga 2018. saslušan je u svojstvu svjedoka BĆ (str. 376 spisa) koji u bitnome navodi da je zajedno s tužiteljicom bio član povjerenstva PDS-a, te da su jedno vrijeme dobivali honorare za rad u povjerenstvu, a nakon toga više im nije plaćeno, s tim da se jedno vrijeme honorar obračunavao prema Pravilniku, ne zna točan iznos. Postojao je Pravilnik o isplatama honorara mentorima i stalno se primjenjivao, a za svako predloženo čitanje doktorata članovi povjerenstva dobivali su honorar. Navodi da su poslijediplomanti imali obvezu plaćati posliljediplomski studij, te se iz tih sredstava podmirivao novac za honorare. Na poslijediplomskom studiju radi od njegovog osnivanja, a još uvijek je registrirani član PDS-a, bio je predsjednik PDS do dolaska kolege IĆ ali se ne sjeća koja je to godina bila. On ga je zamijenio. i napisao je program. U to vrijeme je bilo govora da se isplata honorara na PDS događa mimo propisa, proglasili su pogrešnim taj način isplate ali i danas postoji njihova obveza da isplaćuju. U vrijeme kada je bio predsjednik PDS tajnik je bila TĆ. Poznato mu je da je ona dobila upozorenje pred otkaz zbog nepravilnosti u radu.

Iskaz svjedoka BĆ sud je ocijenio vjerodostojnim jer je logičan i uvjerljiv i suglasan sa iskazom tužiteljice i iskazima ostalih svjedoka, pogotovo u pogledu činjenice da je profesorima isplaćivan honorar za rad u povjerenstvima PDS- a, i to na temelju Pravilnika tj. odluke o isplatama honorara mentorima.

22. Na ročištu 18. siječnja 2019. saslušana je u svojstvu svjedoka TĆ (str. 387 – 388 spisa), koja u bitnome navodi da je radila kao tajnica tuženika, a kasnije kao tajnica na poslijediplomskom studiju. 2005. godine ustrojen je poslijediplomski studij, utvrđena je cijena tog studija, koja je prvo iznosila 25.000,00 kn godišnje, a 2008. godine povisila se na 28.000,00 kn godišnje. Bilo je malo studenata, pa se sav prihod upotrebljavao za poboljšanje kvalitete studija. 10 % ukupnih prihoda PDS-a moralo se uplaćivati za korištenje prostorija Akademije, s tim da Dekan JĆ nije tražio 10% prihoda, a što je slijedilo Sveučilište koje je dalo PDS-u na korištenje prostoriju u Zvonimirovoj 8. Kada se studij ustrojio financijski i brojčano usvojili su Pravilnik o raspodjeli vlastitih prihoda u kojem je, što se tiče PDS-a, utvrđeno da se 10 % sredstava izdvaja na račun Akademije, a ostalih 90 % za izvođenje programa. Odlukom Vijeća studija utvrđena je i cijena rada po pojedinom segmentu. Sat teoretskog predavanja je bio 300,00 kn neto, mentorski rad po doktorandu 1.500,00 kn neto, članstvo u Povjerenstvu za obranu doktorske teme 1.000,00 kn, članstvo za obranu doktorata 2.000,00 kn. Da bi se isplatili ovi iznosi svaki doktorand je morao dati izvješće za rad sa svojim mentorom, a isto tako je izvješće morao napisati i mentor. Nije moglo biti manipulacija za odrađeni posao. Novim Pravilnikom o radu je regulirano da rad na poslijediplomskom studiju nije rad izvan radnog vremena iako su ostali drugi dokumenti koji su bili u kontradikciji s ovim Pravilnikom, što je počelo od 1. listopada 2014. godine, a trajalo od 2012. godine. Bio je to početak kraja PDS-a i isplata. Počele su nestajati uplate doktoranada, izostajala su financijska izvješća, nije se poštivao kalendar sjednica poslijediplomskog vijeća. Svjedokinja navodi da je tužiteljici isplaćen mentorski rad za doktoranda ĆĆ i možda još dvije obrane, više nije imala podataka. Smatra da je cjenik za rad na PDS-u iz 2012. godine donesen legalno. Svjedokinja također navodi da je u mirovinu otišla 31. listopada 2016. godine, a nije joj poznata preporuka da profesori na Akademiji na PDS rade iz umjetničkih i znanstvenih pobuda, a ne radi zarade. Poznato joj je da je tuženik proveo reviziju koja je utvrdila negativnosti u poslovanju PDS-a i na temelju rezultata revizije dobila je upozorenje pred otkaz ugovora o radu. Iskaz svjedokinje TĆ sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je suglasan sa iskazom tužiteljice, ostalih svjedoka i dokumentacijom u spisu pogotovo u pogledu postojanja odluke vijeća PDS-a kojom je utvrđena visina naknada za rad na PDS-u, te da se rad na PDS-u profesorima isplaćivao prema toj odluci do donošenja novog pravilnika. U tom smislu sud odbija prigovor tuženika o nevjerodostojnosti iskaza svjedokinje, te ga odbacuje kao irelevantnog u dijelu nestalih sredstva i izostalih izvješća, jer to nije predmet ovog postupka.

23. Na ročištu 18. siječnja 2019. saslušan je u svojstvu svjedoka ĆĆ (str. 388 spisa), koji tom prilikom u bitnome iskazuje da mu je tužiteljica bila i još uvijek je profesorica i mentorica na PDS koji je upisao 2011., a plaćao mu ga je fakultet. Tri godine trajala su predavanja, zatim izrada rada, nakon obrane teme postoji rok za doktorirati. Tužiteljica je bila mentor i nastupala je s njim u obrani teme, a nastavila mu je mentorirati i nakon umirovljenja do dan danas. Poznato mu je da je tužiteljica 2015. godine zatražila razrješenje mentorstva i to 2015. godine kada je on bio neažuran zbog smrti majke, ali kasnije su nesporazum razjasnili.

Iskaz svjedoka ĆĆ sud je ocijenio vjerodostojnim jer je životan, logičan i uvjerljiv te suglasan sa iskazom tužiteljice, saslušanih svjedoka i dokumentacijom u spisu.

24. Na ročištu 18. siječnja 2019. saslušana je u svojstvu svjedoka GĆŠ (str. 389 spisa) koja u bitnome navodi da poznaje tužiteljicu kao tajnica PDS-a. Navodi da je tužiteljica mentor jednom doktorandu, a trenutno je u mirovini. Prema njenim saznanjima tužiteljici je isplaćeno za sudjelovanje u povjerenstvima, za obranu i ocjenu doktorskog rada i teme u razdoblju nakon umirovljenja. Isplate su vršene sukladno odluci Akademskog vijeća. Njen rad se tretirao kao rad vanjskog suradnika i izvršena je jednokratna isplata od 6.000,00 kn. Navodi da je CĆ bila vanjski suradnik i dobila je isplatu kao vanjski suradnik, ali nije sigurna da li je to isto bilo prema odluci od 19.01.2018. Postoji druga odluka iz 2018. prema kojoj je dotičnoj kao članici jednog Povjerenstva isplaćeno. Poznato joj je iz dokumentacije zatečene u uredu da je jedno vijeće zbog nedostatka sredstava donijelo odluku o radu pro bono. 2014. godine, kada su se svojeg prava odrekli zaposlenici Akademije, a ne vanjski suradnici. Navodi da je na dan primopredaje u PDS-u bivša tajnica napustila prostorije ureda riječima da iz principa ne želi dati lozinku računala, te da se sva pisana dokumentacija nalazi u ormaru. Svjedokinja je osobno popisala uredsku dokumentaciju prema zatečenom stanju i zaključila je da je dokumentacija neuredna, neovjerena, nepotpisana, neurudžbirana. Prijašnja tajnica se zove gđa. TĆ. Utvrđene su nepravilnosti u radu PDS-a. za razdoblje od osnivanja do 2013. godine kada su vršeni zadnji upisi. Odluka o isplati od 19.01.2018. donesena je iz razloga što u razdoblju od 2014. nisu isplaćivani honorari vanjskim suradnicima. Svi vanjski suradnici su bili upoznati s time i nisu imali obvezu sudjelovanja u radu Povjerenstva. Obzirom da se nije isplaćivalo do tada vanjskim suradnicima PDS-a donesena je odluka da im se u realnom iznosu isplate sredstva retroaktivno.

Iskaz svjedokinje GĆŠ sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je suglasan sa iskazom tužiteljice i dokumentacijom u spisu, pogotovo u dijelu u kojem potvrđuje mentorstvo tužiteljice doktorandu ĆĆ, te o donošenju odluke o radu pro bono na PDS-u 2014. godine, i isplati 6.000,00 kn tužiteljici kao vanjskom suradniku.

25. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka DĆ na ročištu 19. veljače 2019. (str. 409 – 410 spisa) koji u bitnome navodi da je bio osnivač poslijediplomskog studije i predsjednik vijeća PDS-a te je upoznat s svim okolnostima za sporno razdoblje. Sustav je bio uređen tako da se od školarine isplaćuju u cijelosti honorari svim mentorima i svim nosiocima kolegija. Posebno je inzistirao na donošenju posebnog Pravilnika o financiranju i raspodjeli sredstava PDS. Dekan u tadašnje vrijeme kao i svi ostali koji su postali dekani fakulteta nisu bili voljni donijeti takav pravilnik. Nastao je sukob da li su sredstva prikupljena školarinama strogo namjenska za PDS ili s njima može raspolagati akademija. I tu je nastao problem kao i problem koji ima tužiteljica. Poznato mu je da je postojala Odluka o mentorskom radu na PDS te da je temeljem te odluke sve uredno isplaćivano. Misli da je tužiteljici sugerirano da prođe jednu radionicu na sveučilištu za rad na PDS. Predsjednik PDS- a bio je od osnutka postdiplomskog studija i dobivanja vjerodajnica pa sve do odluke dekanata da se smijeni vodstvo PDS. Umirovljen je 2010., a kasnije nije sudjelovao u radu PDS nakon razrješenja njega kao predsjednika.

Iskaz svjedoka DĆ sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem suglasno iskazu tužiteljice, ostalih svjedoka i dokumentaciji u spisu, navodi da je postojala Odluka o mentorskom radu na PDS te da je temeljem te odluke uredno isplaćivan honorar.

26. Proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice na ročištu 19. veljače 2019. (str. 410 spisa) koja u bitnome navodi da se zaposlila na ALU kao docent tj. predavač s pravom potpisa. Gosp. BĆ je izabran za nositelja studija 2010. godine i nakon određenog vremena ona je bila zainteresirana raditi na PDS-u. te joj je rečeno da mora biti najmanje izvanredni profesor, stoga kada je postala izvanredni profesor ponovno se javila za rad u PDS jer je jedan doktorant gosp. ĆĆ zatražio njeno mentorstvo. Vijeće PDS-a uputilo ju je na radionicu za mentore i kada je s uspjehom završila radionicu primljena je u vijeće PDS-a. Nakon toga došlo je do skandala u PDS-u kada su potpuno smijenjeni osnivači pod optužbom da su otuđili novac. Ona je postala sindikalni povjerenik i kao takva imala je pravo provjeriti financije. Sredstva PDS-a prikupljala su se od plaćenih školarina, 10% uzimala je akademija, 2% sveučilište, dok su ostalo bili troškovi studija. Međutim honorari profesorima nisu isplaćeni. Prije odlaska u mirovinu sastavila je cjenik za svoje usluge i poslove koje je obavila, tražeći da joj se isplate njeni honorari, no njezin zahtjev je odbijen. U jednom navratu tuženik joj je isplatio 1.500,00 kn prije podnošenja tužbe, a zatim joj je plaćeno još 6.000,00 kn. U mirovinu je otišla 2014. godine. Poznato joj je da je bila revizija poslovanja PDS-a, neki ljudi su inkriminirani ali im ništa nije dokazano. Bila je prisutna na sjednici PDS-a na kojem je donesena odluka da će se na studiju raditi i dalje pro bono, no navodi da nije pristala na odluku da se radi pro bono. Navodi da i nakon odlaska u mirovinu i dalje radi na PDS-u zbog obveza prema doktorandu, iako joj je poznato da se rad na PDS-u mogao odbiti bez sankcija. Cjenik po kojem je radila je potpisao BĆ koji je bio predsjednik vijeća PDS-a.

27. Na ročištu 24. lipnja 2025. dopunski je saslušana tužiteljica (str. 585 – 586 spisa) koja u odnosu na obranu doktorskog rada FĆŠ navodi da je navedena doktorandica imala svoje povjerenstvo za obranu doktorskoga rada te je jedna od članica tog povjerenstva bila često bolesna, stoga je tužiteljicu tajnica PDS- a gđa TĆ e-mailom zamolila da bude zamjenski član povjerenstva. Tužiteljica navodi da je na to pristala te je detaljno pročitala doktorski rad ŠĆŠ. Tužiteljica je napisala recenziju za navedeni doktorski rad, i pitanja doktorandici za obranu, te je iste putem e-maila poslala doktorandici gđi AĆ i tajnici gđi TĆ. Nije bilo jasno hoće li članica povjerenstva koju je mijenjala doći, stoga je tužiteljica pristupila na obranu doktorskog rada gđe AĆ kao zamjenski član, međutim profesorica koju je mijenjala je pristupila, stoga tužiteljica nije bila u povjerenstvu ali je bila prisutna u publici, te je gđi AĆ postavljala pitanja na koja je ona uredno odgovorila, te za navedeni angažman nije dobila nikakvu naknadu od tuženika. U odnosu na mentorstvo za g ĆĆ navodi da nakon što je završila mentorsku radionicu g ĆĆ koji je bio doktorand na Akademiji i imao je privremenog mentora g BĆ, izrazio je putem e-maila želju da mu tužiteljica bude mentor, što je prihvatila, te je isto potvrdilo i vijeće PDS-a. Krenuli su u postavljanje teze za doktorski rad, prikupljanje literature, tužiteljica mu je predlagala literaturu i cijelo vrijeme su bili u kontaktu u vezi izrade. ĆĆ je bio profesor na Učiteljskom fakultetu, podružnica Petrinja, a istovremeno se bavi slikarstvom stoga se njegova izrada tog doktorskog rada dosta odužila. G ĆĆ je izradio nekoliko verzija doktorskoga rada koje je tužiteljici slao na pregled, a ona je davala svoje primjedbe, nakon što su usuglasili završnu verziju, bila je zakazana obrana doktorskoga rada negdje 2022., na kojoj je tužiteljica bila prisutna ne kao član povjerenstva nego kao podrška svom doktorandu. Navodi da joj je za mentorstvo za ĆĆ, odlukom tuženika priznata naknada za jedan semestar u iznosu od 1.500,00 kuna, te osim toga ništa joj drugo nije isplaćeno za ĆĆ. Navodi da se ta naknada odnosila na zimski semestar 2012/2013. godine i moguće je da je njezini mentorstvo krenulo upravo sa tim semestrom.

28. Sud je iskaz tužiteljice od 19. veljače 2019. i dopunski iskaz od 24. lipnja 2025. ocijenio vjerodostojnima, s obzirom da su životni, logični i uvjerljivi, te su suglasni sa dokumentacijom u spisu i u bitnome sa iskazima saslušanih svjedoka, prije svega UĆŠ, SĆ, EĐ, BĆ, TĆ i ĆĆ.

29. Spisu prileži dopis tuženika tužiteljici od 12. ožujka 2025. (str. 582 spisa) u kojem se ista poziva sa tuženikom sklopi ugovor o autorskom djelu za potrebe isplate jednokratne naknade za mentorstvo za dr. srt. ĆĆ. U dopisu se navodi da je prema evidenciji tuženika mentorstvo za g. ĆĆ odrađeno u razdoblju od ožujka 2016. do siječnja 2023. (Odluka Akademijskog vijeća o prihvaćanju pozitivnog izvješća o ocjenjivanju doktorskog rada pristupnika ĆĆ od 20. siječnja 2023.) U dopisu se navodi da se na odrađeno mentorstvo primjenjuje odluka Akademijskog vijeća od 5. srpnja 2019, prema kojoj mentorima koji nisu zaposlenici akademije pripada jednokratna naknada od 4.000,00 kn (u protuvrijednosti u eurima) koja se isplaćuje po završetku postupka ocjene doktorskog rada, konkretno 20. siječnja 2023. Spisu prileži i prijedlog odluke vijeća PDS-a Akademijskom vijeću od 12. lipnja 2019. (str. 583 spisa) prema kojoj naknada za sudjelovanje u radu PDS-a mentoru koji nije nastavnik niti zaposlenik ALU iznosi 4.000,00 kn jednokratno što se isplaćuje nakon prihvaćanja ocjene doktorskog rada iz sredstava PDS-a.

30. Sud je priloženu dokumentaciju ocijenio vjerodostojnom, a stranke nisu osporavale vjerodostojnost iste. Sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a ostale predložene dokaze sud nije izvodio, s obzirom da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno već izvedenim dokazima i priloženim ispravama.

31. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, iskaza tužiteljice, saslušanih svjedoka i priloženih isprava i dokumentacije u spisu, sud je utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na neodređeno vrijeme od 2004., te da je radni odnos zadnji puta reguliran sklapanjem ugovora o radu između stranaka 1. ožujka 2013, koji prileži spisu (str. 16-18 spisa) na temelju kojeg je tužiteljica obavljala poslove na radnom mjestu izvanredne profesorice, područje: umjetničko, polje: likovne umjetnosti – slikarstvo,

- da je tužiteljica u akademskim godinama od 2012/13 do 2016/17, kao izvanredni profesor bila mentor doktorandima na doktorskom studiju, te član povjerenstava za ocjenu doktorskog rada, te član povjerenstava za ocjenu doktorske teme.

- da je tužiteljica uspješno završila radionicu za mentore ''Profesionalization of PhD Supervision'' u prosincu 2012. (potvrda na str. 127 spisa),

- da je tužiteljica bila mentor doktorandu ĆĆ, od prihvaćanja mentorstva dopisom od 22. ožujka 2012. (dopis tužiteljice na str. 128 spisa) do nesporno 20. siječnja 2023., te da je postala član vijeća PDS-a,

- da je tužiteljica otišla u mirovinu 1. listopada 2014. godine, te da je i nakon umirovljenja nastavila angažman na PDS-u kao mentor ĆĆ, te kao član povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskog rada i doktorske teme, te je kao član

Vijeća PDS-a sudjelovala na njegovim sjednicama,

- da je Pravilnikom o ustroju radnih mjesta i sistematizaciji poslova tuženika (str. 21 – 38 spisa) od 25. svibnja 2012. odredbom čl. 25. propisano da u opis poslova izvanrednog profesora, između ostalog spada izvođenje poslijediplomske nastave – predavanja, konzultacije, mentorstvo doktorskih radova i ispiti, rad u povjerenstvima Akademije,

- da je Odlukom koju je donijelo Vijeće PDS-a 26. siječnja 2012. (str. 4 – 5 spisa, odluka nije vidljivo potpisana, ali nosi oznaku i datum) utvrđena visina naknada koja će se isplaćivati profesorima za rad na PDS-u, i to prema toč. 3. naknada za mentorski rad sa doktorandima u iznosu od 500,00 kn neto (maksimalno 6x u akademskoj godini), prema toč. 7. Naknada za provođenje preddoktorskog ispita (obrana teme) 1.000,00 kn neto po članu povjerenstva, te prema čl. 8. naknada za članove povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada 2.000,00 kn neto,

- da je tužiteljici za rad na Poslijediplomskom studiju za zimski semestar akademske godine 2012/13 za mentorski rad za doktoranda ĆĆ na temelju odluke vijeća PDS-a od 26. Siječnja 2012. isplaćen iznos od 1.500,00 kn, što proizlazi iz iskaza tužiteljice i svjedoka TĆ te Odluke tuženika od 4. srpnja 2013. (str. 66 spisa),

- da su, sukladno iskazima tužiteljice i saslušanih svjedoka, profesorima zaposlenima na ALU i vanjskim suradnicima na temelju odluke Vijeća PDS-a od 26. siječnja 2012., isplaćivane naknade za rad na poslijediplomskom studiju,

- da prema čl. 13. Statuta Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu od 8. prosinca 2010. (str. 38 – 55 spisa), Akademijsko vijeće donosi opće akte ALU,

- da je tuženik 18. listopada 2014. sačinio popis dugovanja za akademsku godinu 2013/14. (str. 284 – 293 spisa) te je utvrdio da tužiteljici za rad u povjerenstvu za obranu doktorata ČĆ, MĆ i NĆ u akademskoj godini 2013/14 tuženik duguje ukupno 6.000,00 kn, odnosno po

2.000,00 kn za svaku obranu,

- da je na sastanku Komisije za analizu financijskog stanja tuženika od 16. prosinca 2014. (dopis – izvanredne mjere za rješavanje financijske situacije na PDS-u od 16. prosinca 2014., str. 311 spisa), predloženo da svi profesori, zaposlenici na Akademiji likovne umjetnosti otpišu svoja potraživanja za dosada izvršene usluge, te da preostale obaveze odrade pro bono,

- da je na 2. Sjednici Vijeća poslijediplomskog studija akademske godine 2014./2015. od 19. prosinca 2014. (str. 312 – 315 spisa), na kojoj je bila prisutna i tužiteljica sa 15 glasova za, 1 glasom protiv i bez suzdržanih glasova, prihvaćena mjera da svi profesori zaposleni na Akademiji likovne umjetnosti otpisuju svoja potraživanja od Poslijediplomskog doktorskog studija za do sada obavljene poslove mentoriranja i naknade za rad u povjerenstvima, da svi profesori zaposlenici na ALU preostale obveze odrade pro bono, da će se vanjski suradnici zamoliti da, s obzirom na lošu financijsku situaciju da prihvate nižu cijenu u odnosu na postojeći cjenik, a cijena će se utvrditi u najkraćem roku, te da se, nakon što se izvrše uplate vanjskim suradnicima za do sada izvršene poslove, oni zamole da preostale obveze odrade pro bono.

- da je tužiteljici na temelju odluke Akademijskog vijeća ALU od 22. siječnja 2018. i 6. listopada 2017. (str. 384 – 385 spisa), 16. studenoga 2018. isplaćeno 6.000,00 kn, i to za sudjelovanje u radu Povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada PDS-a, i za UĆ, GĆ, FĆ, LĐ, OĆ i KĆ, tijekom 2015. godine i 2016. godine, dakle nakon umirovljenja 1. listopada 2014. I odluke Vijeća PDS-a od 19. prosinca 2014.

31.1. Sud je visinu potraživanja utvrdio na temelju opsežne dokumentacije u spisu te iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka. U odnosu na potraživanje tužiteljice specificirane podneskom od 11. veljače 2025. pod toč. a) potraživanja naknade za mentorski rad za doktoranda ĆĆ, iz dokumentacije u spisu, iskaza tužiteljice i svjedoka ĆĆ proizlazi da je tužiteljica bila mentor ĆĆ počevši od zimskog semestra 2012/2013. godine pa do odluke o obrani doktorskog rada 20. siječnja 2023. Neosnovan je prigovor tuženika da je tužiteljica navedenom doktorandu postala mentorom tek prihvaćanjem doktorske teme 10. ožujka 2016, s obzirom da iz dopisa tužiteljice o prihvaćanju mentorstva ĆĆ od 22. ožujka 2012., (str. 128 spisa) te odluke samog tuženika o isplati naknade tužiteljici za mentorstvo ĆĆ od 4. srpnja 2013. (str. 66 spisa) za zimski semestar ak. god. 2012/2013 i iskaza tužiteljice i svjedoka, proizlazi da je mentorstvo započelo najkasnije u zimskom semestru 2012./2013, a to proizlazi i iz Godišnjeg mentorovog izvještaja za 2012/2013. godinu (str. 131 – 133 spisa), Prijave teme doktorskog rada ĆĆ od 21. studenoga 2014. (str. 134 – 143 spisa) i izvatka iz Knjige doktora znanosti (str. 491 spisa). Stoga osnovano tužiteljica tvrdi da je bila mentorom ĆĆ svih utuženih 6 semestara, počevši od ljetnog semestra 2012/2013. do zaključno zimskog semestra 2015/2016. godine, te bi prema toč. 2. Odluke Vijeća PDS-a od 26. siječnja 2012. naknada za iste iznosila 1.500,00 kn po semestru, odnosno ukupno 9.000,00 kn / 1.194,51 eura.

31.2. U odnosu na potraživanje tužiteljice specificirane podneskom od 11. veljače 2025. pod toč. b) potraživanja naknade za sudjelovanja 2014. godine u Povjerenstvima za ocjenu doktorske teme za 4 doktoranda, sudjelovanje tužiteljice u tim povjerenstvima proizlazi iz Ocjena sinopsisa doktorskog rada koje prileže spisu, i to: za LĆ (str. 164 - 166 spisa), za EĆŠ (str. 167 - 170 spisa), za HĆ (str. 161 – 163 spisa), te za LĆŠ (str. 171 – 173 spisa), te bi tužiteljici na temelju toč. 7. Odluke o naknadama od 26. siječnja 2012. po toj osnovi pripadalo po 1.000,00 kn za svakog doktoranda, osnosno sveukupno 4.000,00 kn / 530,89 eura.

31.3. U odnosu na potraživanje tužiteljice specificirane podneskom od 11. veljače 2025. pod toč. c) sudjelovanje u povjerenstvima za ocjenu i obranu doktorskog rada za 12 doktoranada, od čega jedan 2013. godine, pet doktoranada 2014., pet doktoranada 2015. i jedan doktorand 2016. godine, sud je utvrdio da visina potraživanja tužiteljice proizlazi iz dokumentacije u spisu i to za MĆŠ (e-mail korespondensija str. 223 spisa, ocjena str. 226-231 spisa, knjiga doktora znanosti, str. 357 spisa), ČĆ (e-mail korespondencije i ocjena str. 232 – 238 spisa, knjiga doktora znanosti, str. 360 spisa), ŠĆ (e-mail korespondensija str 211-214 spisa, ocjena str. 239-241 spisa, knjiga doktora znanosti, str. 357 spisa), MĆ (ocjena str. 242-246 spisa, knjiga doktora znanosti str. 359 spisa), NĆ (ocjena str. 250-253 spisa, knjiga doktora znanosti, str. 358 spisa) i ŠĆŠ (e-mail korespondencija str. 195 – 206, ocjena str. 206 – 209, 254-256 spisa). U odnosu na sudjelovanje u povjerenstvu za ocjenu i obranu doktorskog rada za PĆŠ sud je utvrdio da je tužiteljica sudjelovala kao zamjenski član povjerenstva i to na zahtjev tuženika odnosno tajnice PDS-a, što proizlazi iz pisane korespondencije i iskaza tužiteljice, jer je jedna od članica tog povjerenstva bila često bolesna i nije bilo sigurno da će pristupiti obrani. Iz dokumentacije i iskaza tužiteljice proizlazi da je tužiteljica prihvatila taj angažman, proučila je doktorski rad, sastavila pitanja za doktorandicu, te je dala svoju ocjenu, no na obrani doktorskog rada nije sudjelovala kao član povjerenstva, jer se članica povjerenstva ipak pojavila, pa je tužiteljica samo bila prisutna u publici i postavila je pitanja na koja je doktorandica odgovorila, jer je opisane poslove nesumnjico izvršila prema nalogu tajnice PDS-a. Stoga je sud, s obzirom na angažman tužiteljice u ocjeni i obrani ovog doktorskog rada utvrdio da tužiteljica osnovano traži naknadu za izvršeni rad, unatoč prigovoru tuženika. Stoga za sudjelovanje u povjerenstvima za ovih 6 doktoranada prije odluke vijeća PDS-a od 19. prosinca 2019. bi tužiteljici na temelju odluke o naknadama od 26. siječnja 2012. po toč. 8. pripadalo pravo na 2.000,00 kn po doktorandu, odnosno 12.000,00 kn. U odnosu na potraživanje za sudjelovanje u povjerenstvima za ocjenu i orbanu doktorskog rada 2015. i 2016. godine za 6 doktoranada: UĆ, GĆ, FĆ, ZĆ, OĆ i KĆ, iste je tuženik učinio nespornim podneskom od 14. veljače 2019. kojim je obavijestio sud i tužiteljicu oisplati tužiteljici naknade od 1.000,00 kn po doktorandu za sudjelovanje u tim povjerenstvima, ukupno 6.000,00 kn, a isto proizlazi i iz dopisa tajnice vijeća PDS-a računovodstvu od 31. listopada 2018. (str. 392 spisa) i dokunmentacije u spisu, pa bi za sudjelovanje u ovih 6 povjerenstava sukladno odluci o naknadama od 26. siječnja 2012., toč. 2. tužiteljici pripadalo daljnjih 6.000,00 kn, odnosno sveukupno za potraživanja po toč. c) 18.000,00 kn / 2.389,01 eura. Iz gore navedenoga proizlazi ukupna visina potrađivanja tužiteljice od 4.114,41 eura neto.

32. Iz gornjih iskaza svjedoka kao i iz iskaza tužiteljice razvidno je da je tuženik temeljem Odluke odnosno Zaključka sa 2. sjednice Vijeća poslijediplomskih studija Akademije likovnih umjetnosti ak. god. 2014./2015., od 19. prosinca 2014. prestao s isplatama spornih naknada, te da u tom trenutku tužiteljica nije više zaposlenik ALU, jer je umirovljena 1. listopada 2014., te na sjednici sudjeluje kao umirovljeni profesor, odnosno vanjski suradnik.

33. Važno je istaknuti kako iz dopisa tuženika od 17. svibnja 2017. u kojem se navodi kako se trenutno ne vidi mogućnost udovoljavanju zahtjevu tužiteljice jer je Vijeće PDS ALU na 2. sjednici od 19. prosinca 2014. zaključilo da svi profesori zaposleni kod tuženika otpisuju svoja potraživanja od PDS-a za do sada obavljene poslove mentoriranja, a preporučeno je da se preostale obveze odrade pro bono,, proizlazi da su obveze rada na PDS-u nešto različito od ugovorenog rada jer se sasvim jasno, rad pro bono ne spominje za redovni posao. Osim toga, iz sadržaja dopisa je također razvidno postojanje duga. Nadalje, što se tiče navoda tuženika da je posljednji ugovor o radu između tužiteljice i tuženika zaključen 1. ožujka 2013. te da su u njemu stranke suglasno utvrdile da nemaju nikakvih međusobnih potraživanja treba reći kako su se stranke navedenom odredbom usuglasile da raniji ugovori prestaju važiti i da po istima nemaju nikakvih međusobnih potraživanja. Dakle, ne radi se o otpustu duga koji je predmet ovog postupka. Nadalje, rad na poslijediplomskom studiju se ne smatra "drugim poslovima" u smislu odredbe čl. 1.3. Ugovora o radu pri čemu nije sporno da je tužiteljica bila pozvana od strane Vijeća poslijediplomskog studija na rad na Poslijediplomskom studiju (PDS). Nije sporno niti da se poslijediplomski studij kod tuženika plaćao, a da plaća tužiteljice nije uvećana.

34. Pravilnik o načinu raspodjele i korištenju vlastitih prihoda tuženika od 19. studenoga 2011. (str. 62 – 65 spisa) propisuje u čl. 7. da se prihodi od djelatnosti stalnog usavršavanja ostvaruju iz poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija i Centra za cjeloživotno obrazovanja, a raspoređuju se na slijedeći način: 10% za unapređenje djelatnosti Akademije, 88% za pokriće rashoda izvedbe predmetnog projekta odnosno programa u okviru djelatnosti stalnog usavršavanja kao i ostale rashode u okviru rashoda poslovanja Akademije, obveznih 2% se izdvaja u fond za razvoj Sveučilišta i sastavnica. Statut tuženika od 8. prosinca 2010. propisujući o proračunu Akademije u čl. 73. st. 1. navodi da proračun Akademije čine sredstva doznačena iz državnog proračuna za redovno obavljanje djelatnosti, sredstva umjetničkih, znanstvenih i razvojnih projekata, te prihodi ostvareni na tržištu od obavljanja osnovne i ostalih djelatnosti, kao i druga sredstva ostvarena u skladu s pozitivnim propisima i općim aktima dok je st. 2. određeno da se na proračun Akademije primjenjuju pozitivni propisi, Statut Sveučilišta, te drugi opći akti Sveučilišta i Akademije. Člankom 74. je određeno da Akademija samostalno raspolaže sredstvima ostvarenim na tržištu od obavljanja osnovne i ostalih djelatnosti, sukladno posebnim propisima Statuta Sveučilišta i općem aktu Akademije.

35. Valja naglasiti da su temeljem Odluke tuženika od 26. siječnja 2012., za koju tuženik tvrdi da je nepostojeća vršene isplate. Kako je tuženik postupao po navedenoj odluci i isplaćivao naknade za rad na PDS-u smatra se da je istu prihvatio kao valjanu i ne može se naknadno osloboditi obveza iz te odluke. Okolnost što navedena odluka nema potpis i pečat, te što je takve odluke ovlašten donijeti dekan i Akademijsko vijeće tuženika, dok je u konkretnom slučaju odluku donio predsjednik Vijeća poslijediplomskog studija ne čini tu odluku nevaljanom. Naime, iz rezultata dokaznog postupka, a navedeno tuženik ne osporava, proizlazi da je na temelju navedene odluke tužiteljici i ostalim mentorima i članovima povjerenstava na Poslijediplomskom studiju isplaćivana nekada. Takvo je pravno stajalište zauzeo i Županijski sud u Zagrebu u citiranoj drugostupanjskoj odluci poslovni broj R- 752/2019-5 od 18. listopada 2022., te isto tako i Županijski sud u Osijeku u odluci broj poslovni broj Gž R-232/2024-3 od 25. srpnja 2024. u pravno i činjenično primjenjivom predmetu.

36. Neosnovan je prigovor tuženika da se tužiteljica, glasujući za Zaključke na 2. sjednici vijeća PDS-a 19. prosinca 2014. odrekla svojih potraživanja za rad na PDS- u, s obzirom da u je tom trenutku tužiteljica već u mirovini, odnosno nije zaposlenik tuženika, nego umirovljeni profesor, odnosno vanjski suradnik, za koje je Odlukom od 19. prosinca 2014. određeno da će se zamoliti da prihvate nižu cijenu za dosada izvršene usluge, odnosno da preostale obaveze odrade pro bono. Činjenica da je tužiteljica glasala za ove Zaključke ne znači da se odrekla svojih potraživanja za rad na PDS-u, niti je to tuženik mogao izvršiti u njeno ime, a niti su drugi članovi PDS-a bili ovlašteni donijeti odluku u ime tužiteljice kojom se ona odriče svojih potraživanja. U tom smislu ne postoji niti pisani dokument odnosno izjava potpisana od tužiteljice kojom se ista odriče naknada za rad na PDS-u, kako prije, tako i poslije svoga umirovljenja. Slijedom navedenoga osnovan je tužbeni zahtjev tužiteljice za potraživanja za rad na PDS-u do donošenja odluke od 19. prosinca 2014. i to u iznosu od 22.000,00 kn / 2.919,90 eura neto.

37. U odnosu na potraživanja koja se odnose na razdoblje nakon 19. prosinca 2014. Navedenom Odlukom određeno je da svi profesori zaposlenici tuženika preostale obveze odrade pro bono, a da će se vanjski suradnici zamoliti da prihvate nižu cijenu za već odrađene usluge, odnosno da preostale obaveze odrade pro bono. S obzirom da je u postupku utvrđeno da je tužiteljica u mirovini od 1. listopada 2014., te da nakon toga na PDS-u radi kao umirovljeni profesor odnosno vanjski suradnik, ovaj sud je zauzeo stajalište da tužiteljica ima pravo i na potraživanja naknade za razdoblje nakon odluke od 19. prosinca 2014., jer iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da tuženik tužiteljicu kao vanjskog suradnika, sukladno Odluci od 19. prosinca 2014. nikada nije izričito zamolio da prihvati nižu cijenu za obavljene poslove na PDS-u, a niti da preostale poslove na PDS-u kao vanjski suradnik izvrši pro bono, niti je tužiteljica na navedeno na bilo koji način pristala.

38. U odnosu na odluku tuženika od 22. siječnja 2018., na temelju koje je tužiteljici 16. studenoga 2018. isplaćena snižena naknada za rad na PDS-u u iznosu od 6.000,00 kn za sudjelovanje u povjerenstvima za obranu doktorskog rada 2015. i 2016. godine, ovaj sud smatra da se navedena odluka ne može primijeniti na tužiteljicu jer tužiteljica nije pristala na nižu cijenu odrađenih usluga, a navedena odluka je donesena nakon podizanja tužbe, i protivno načelu zabrane retroaktivne primjene propisa, pa se ne može retroaktivno primijeniti na potraživanja naknade za rad koji je tužiteljica ranije odradila, i čiju je isplatu temeljem odluka tuženika već zatražila. Iz istoga razloga je neosnovan stav tuženika da tužiteljica za mentorski rad sa doktorandom ĆĆ ima pravo samo na jednokratnu naknadu u visini od 4.000,00 kn, sukladno odluci akademijskog vijeća tuženika od 5. srpnja 2019. s obzirom da je navedena odluka također donesena nakon podizanja tužbe i suprotno načelu zabrane retroaktivne primjene propisa te se može odnositi samo na mentorstvo nakon donošenja te odluke, a ne i prije toga, kada se primijenuju ranije važeće odluke, konkretno Odluka o naknadama od 26. siječnja 2012. Slijedom navedenoga osnovano je potraživanje tužiteljice za rad na PDS-u i nakon donošenja Odluke tuženika od 19. prosinca 2014. u iznosu od 9.000,00 kn / 1.194,51 eura.

39. U odnosu na prigovor tuženika da je tužiteljica kao umirovljeni profesor na PDS- u radila bez valjanog pravnog osnova ili ugovora, sud je utvrdio da je tužiteljica na PDS-u radila sukladno odredbi čl. 9. toč. 6. Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (str. 78 – 88 spisa) prema kojoj mentor koji je preuzeo mentorstvo prije odlaska u mirovinu, ima pravo dovesti to mentorstvo do kraja uz suglasnost vijeća doktorskog studija, a propust tuženika da nije posebno regulirao rad tužiteljice na PDS-u nakon njezina umirovljenja ne može ići na štetu tužiteljice.

40. Slijedom svega navedenoga, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan, odnosno da istoj na temelju Odluke Vijeća PDS-a o naknadama od 26. siječnja 2012. pripada naknada za rad na poslijediplomskom studiju kod tuženika u utuženom razdoblju od 2012. do 2016. godine, i to u visini od 4.114,41 eura neto kalko je specificirano u konačno uređenom tužbenom zahtjevu, stoga je valjalo naložiti tuženiku da navedeni iznos isplati tužiteljici.

41. S obzirom da prema čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br.: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje u tekstu. ZOO) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane tražbine duguje i zakonske zatezne kamate, tuženiku je naloženo isplatiti tužiteljici zatezne kamate na dosuđenu iznos naknade za rad na PDS-u i to kako je tužiteljica zatražila od 12. travnja 2017., s obzirom da se najkasniuja naknada odnosi na potraživanje iz 2016. godine, pa je isplata iste dospjela najkasnije podnošenjem zahtjeva tuženiku za isplatu 12. travnja 2017. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a koja je propisana za ostale odnose.

42. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je prema odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinom umješaču naknaditi troškove postupka, stoga je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljici parnične troškove. Visina troška tužiteljice određena je sukladno čl. 155. ZPP-a i prema odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/2023, nastavno: OT), budući je tužiteljica zastupana po odvjetniku.

43. S obzirom da je vrijednost predmeta spora u ovom predmetu između 1.327,01 eura i 13.272,00 eura, to je sukladno Tbr. 7/1 OT vrijednost pojedine radnje određena u visini od 100 bodova. Tužiteljici je u cijelosti priznat trošak za sastav tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7/1 OT), za sastav četiri obrazložena podneska i to od 6. studenoga 2017., 15. siječnja 2018., 28. veljače 2018. i 17. siječnja 2023., za svaki u visini od po 100 bodova (Tbr 8/1 OT), zatim za sastav dva ostala obrazložena podneska i to od 11. veljače 2025. i 30. ožujka 2025. za svaki u visini od po 50 bodova (Tbr. 8/3 OT), te joj je djelomično priznat trošak sastava podneska od 26. studenoga 2018. i to kao neobrazloženog podneska u visini od 25 bodova (Tbr 8/4 OT) s obzirom da istim uslijed isplate tuženika samo umanjuje tužbeni zahtjev za dio uplaćenog potraživanja, pa se ne radi o obrazloženom podnesku. Tužiteljici je u cijelosti priznat i trošak zastupanja na ročištima održanim 15. siječnja 2018., 1. ožujka 2018., 7. svibnja 2018., 13. studenoga 2018., 18. siječnja 2019., 19. veljače 2019., 20. rujna 2024. i 24. lipnja 2025. , i to u visini od po 100 bodova za svako (Tbr 9/1 OT).

44. Na temelju čl. 155. ZPP-a tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 6. kolovoza 2024. i 5. svibnja 2025., svaki u visini od po 100 bodova, kojima samo dostavlja i obrazlaže sudsku praksu u sličnim predmetima, a isto je mogla učiniti i na ročištima 20. rujna 2024. i 24. lipnja 2025. za koje joj je priznat trošak, pa navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje ovoga postupka. Tužiteljici također nije priznat trošak sastava podneska od 19. studenoga 2024. u visini od 100 bodova, s obzirom da istim samo dostavlja izvadak iz Knjige doktora znanosti što nije bilo potrebno jer je isti mogla dostaviti i u podnesku od 11. veljače 2025. odnosno na ročištima za koje joj je priznat trošak zastupanja, te joj nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu od 29. travnja 2019. u visini 100 bodova jer isti također nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

45. Slijedom navedenoga tužiteljici je priznat ukupni parnični trošak u visini od 1.425 bodova, što prema vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr 54 OT ukupno iznosi 2.850,00 eura, odnosno uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46 OT) u visini od 712,50 eura, ukupno 3.562,50 eura, koji je trošak tuženik na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a dužan naknaditi tužiteljici, dok je u preostalom iznosu od 1.437,50 eura eura zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška odbijen kao neosnovan.

46. Na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a neosnovan je zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka. U odnosu na zahtjev tuženika iz podneska od 17. siječnja 2019. za naknadom razmjernog dijela troška uslijed djelomičnog povlačenja tužbe tužiteljice podneskom od 26. studenoga 2018., utvrđuje se da je isti neosnovan, jer je smanjenje tužbenog zahtjeva tužiteljice uslijedilo odmah po tuženikovoj uplati dijela potraživanja u iznosu od 6.000,00 kn, kako je ranije obrazloženo, stoga je na temelju čl. 158. st. 2. ZPP-a i u odnosu na taj dio troškove postupka tužiteljici dužan nadoknaditi .tuženik. Slijedom navedenoga u cijelosti je odbijen zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka.

47. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

48. Slijedom svih navedenih i obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 10. rujna 2025.

Sudac:

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka o ročištu za objavu presude uredno obaviještena, bez obzira je li na isto pristupila, a u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovoga suda u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika