REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1464/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg S. Radića 1, OIB 61817894937, kojeg zastupa punomoćnik Marko Ramljak, odvjetnik u Zagrebu protiv tuženika: 1. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagreb, Zagreb, Fra Andrije Kačića Miošića 26, OIB 42061107444, 2. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Fra Andrije Kačića Miošića 26, OIB 62924153420 i 3. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Fra Andrije Kačića Miošića 26, OIB 43594593297, svi zastupani po punomoćnicima Boranu Bušurelu i Ani-Mariji Žužul, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Bušurelo, Žužul i partneri d.o.o., Zagreb, te umješača na strani tužitelja X. gimnazija „Ivan Supek“ i I. tehnička škola Tesla, koje oba zastupa punomoćnica Maja Šilić, odvjetnica u Zagrebu, i umješača na strani 1. - 3. tuženika Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, OIB 36612267447, koje zastupa punomoćnica Tea Šulentić, odvjetnica u Zagrebu, radi brisanja zemljišnoknjižnih upisa i uspostave zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5349/2022-5 od 18. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-400/2019 od 24. studenoga 2022., na sjednici održanoj 10. rujna 2025.
r i j e š i o j e:
I. Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. Zahtjev tuženika i umješača na strani tuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5349/2022-5 od 18. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-400/2019 od 24. studenoga 2022., zbog devet pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu, kao i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
2. Odgovor na prijedlog podnijeli su tuženici i umješač na strani tuženika Sveučilište u Zagrebu.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23
- dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da niti jedno postavljeno pitanje u prijedlogu nije važno u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. U ovom sporu u pitanju je brisovna tužba kojom tužitelj zahtijeva da sud odredi brisanje iz zemljišne knjige upisanog prava vlasništva u korist 1. - 3. tuženika, a tužbeni zahtjev je odbijen uz odlučno obrazloženje da uknjižbom prava vlasništva nije povrijeđeno bilo koje knjižno pravo tužitelja jer u skladu s odredbom čl. 68. Zakona o zemljišnim knjigama („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ br. 146/30), a i prema čl. 129. Zakona o Zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17 i 63/19) aktivnu legitimaciju za podnošenje brisovne tužbe ima samo ona osoba čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitim upisom u korist stjecatelja ili njegovih univerzalnih slijednika, tj. onaj koji je bio uknjižen kao nositelj knjižnog prava ili njegovi univerzalni slijednici. Pritom među parničnim strankama i nije sporno da je riječ o općenarodnoj imovini, ali na njoj nije bilo u zemljišnim knjigama upisano pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja u korist bilo koje osobe pa ni tužiteljevog pravnog prednika (Općine Centar), kao ni kasnije pravo vlasništva.
5.1. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije naveo devet pravnih pitanja koja glase:
Pitanje knjižnog prednika:
„1. Da li je moguće da stjecatelj uknjiži kakvo pravo u zemljišnim knjigama temeljem derivativnog načina stjecanja vlasništva – pravnim poslom, zaključenim s osobom koja nema knjižna prava?
Pitanje aktivne legitimacije:
2. Je li parnični sud u brisovnoj tužbi, kada ocjenjuje aktivnu legitimaciju tužitelja odnosno činjenicu da li je bio nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno spornim upisom, vezan za pravomoćno rješenje zemljišnoknjižnog suda doneseno u tom istom predmetu koji je predmet samog tužbenog zahtjeva i u njemu naznačenog pravnog prednika?
3. Predstavlja li odluka u zemljišnoknjižnom postupku, kada na knjižnom pravu pravnog prednika dopušta upis u korist stjecatelja knjižnog prava, prethodno pitanje o aktivnoj legitimaciji odnosno knjižnom pravu tužitelja u postupku u kojem taj isti prednik kao tužitelj osporava upis tog istog stjecatelja na istoj nekretnini, a u predmetnom postupku?
4. Je li sud u parničnom postupku koji se vodi radi brisanja zemljišnoknjižnog upisa ovlašten ispitivati i zaključivati o nedostatku aktivne legitimacije na strani tužitelja, kao osobe čijom je raspoložbom (ugovorom) dopušten upis koji je predmet tog istog postupka?
Pitanja dokazivanja slijeda
5. Je li osoba, koja nije bila upisana u zemljišnim knjigama kao nositelj knjižnih prava u trenutku provedbe osporavane uknjižbe (knjižnog) prava u korist stjecatelja, aktivno legitimirana brisovnom tužbom tražiti zaštitu knjižnog prava, ako je uknjižba provedena temeljem njezine raspoložbe odnosno ako dokaže slijed stjecanja od upisanog knjižnog prava do svoje raspoložbe?
6. Mora li osoba koja ustaje brisovnom tužbom biti neposredno upisana u zemljišnim knjigama kao nositelj knjižnih prava u trenutku provedbe osporavane uknjižbe (knjižnog) prava u korist stjecatelja ili može dokazivati aktivnu legitimaciju tako da dokaže kako temeljem upisa koji stoji z zemljišnim knjigama prije osporavanog upisa, ima prava na nekretnini po osnovi drugih propisa, koja su takva da ju ovlašćuju da pokrene brisovnu tužbu?
7. Ima li osoba, koja je nositelj materijalnopravnih ovlaštenja na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige zbog osobe (ostavitelja) ili načina na koji je upisana (općenarodna imovina) premda nije neposredno upisana u zemljišnim knjigama kao nositelj knjižnih prava u trenutku provedbe osporavane uknjižbe (knjižnog) prava u korist stjecatelja, aktivnu legitimaciju pobijati upis brisovnom tužbom?
Pitanje povrede odredaba parničnog postupka
8. Je li ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a pred drugostupanjskim sudom kada u presudi o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o odlučnoj činjenici i sadržaja spisa?
9. Je li ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a pred drugostupanjskim sudom kada u presudi ne postoje razlozi o odlučnim činjenicama?“
5.2. Kao razlog važnosti navedenih pitanja tužitelj ističe da o njima nema prakse revizijskog suda, a smatra da postoji potreba da se o istima zauzme pravno shvaćanje, ukazujući na okolnosti konkretnog slučaja i različite odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao i drugostupanjskih sudova o pojedinim pitanjima.
6. U smislu čl. 385.a st. 1. ZPP da bi revizija bila dopuštena pitanje, između ostalog, mora biti „važno za odluku u sporu“, a ni jedno od navedenih pitanja prema ocjeni ovog suda nije važno za odluku u sporu, uključujući i putanja koja se odnose na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP zbog toga što je za ishod ovog spora prije svega odlučno je li tužitelj aktivno legitimiran za podnošenje brisovne tužbe ili nije. Ako bi odgovor na to pitanje bio da jest aktivno legitimiran, onda bi se trebalo razmatrati i ono što se navodi u prijedlogu za dopuštenje revizije (je li zemljišnoknjižni postupak pravilno proveden, odnosno je li upis prava vlasništva bio neistinit…).
7. Iz odredbe čl. 129. ZZK/96 (sada čl. 150. ZZK) jasno proizlazi da je za podnošenje brisovne tužbe ovlašten „nositelj knjižnoga prava“. Dakle, tužitelj kod brisovne tužbe može biti samo ona osoba čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitim upisom u korist stjecatelja ili njegovi univerzalni slijednici odnosno samo onaj koji je prije spornog upisa bio uknjižen kao nositelj knjižnog prava u zemljišnim knjigama ili njegovi univerzalni slijednici. Nije stoga odlučno je li tužitelj (ili njegov pravni prednik) vlasnik nekretnina ili nije, jer i u slučaju da jest vlasnik čije pravo vlasništva nije upisano u zemljišnoj knjizi, ishod spora bi bio isti – tužbeni zahtjev bi bio odbijen jer tužitelj nije „nositelj knjižnoga prava“. Naime, brisovna tužba je u suštini sredstvo koje se koristi u postupku upisa u zemljišne knjige (pored prava na žalbu) kojom se štiti knjižno pravo. Zaštita prava vlasništva (uključujući i eventualno neuknjiženo pravo vlasništva) ili drugog stvarnog prava nije isto što i zaštita knjižnog prava.
8. Tužitelj se u prijedlogu pozvao na veći broj sudskih odluka, ali u njima nije zauzet stav da je za podnošenje brisovne tužbe aktivno legitimirana osoba koja nije „nositelj knjižnog prava“. S druge strane pravno shvaćanje koje je zauzeo sud drugog stupnja podudarno je sa većim brojem sudskih odluka, primjerice Rev-5058/2019-2, Rev- 1421/2001-2, Rev-1430/2000-2, Rev-2832/1999-2 i dr. pa ovaj sud u razlozima prijedloga ne nalazi argumente preispitivati tu jedinstvenu, ustaljenu praksu.
9. Zbog navedenih je razloga, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.
10. Kako odgovor na prijedlog nije bila radnja potrebna za vođenje ovog postupka, na temelju odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, odbijen za zahtjev za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Zagreb, 10. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
