Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1657/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca mr. sc. Krunoslava Baran predsjednika vijeća, sutkinje Jasne Bratek izvjestiteljice i članice vijeća, i sutkinje Vesne Bjelousov, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja IO, ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužitelja FO pok. ŽO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tužitelja ŽO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužitelja PO, ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra, protiv 1. tuženika NO, iz [adresa], osobno i kao nasljednika pok. JO, SO pok. DO i AO pok. SO, 2. tuženika ZO, iz [adresa], osobno i kao nasljednika RO, SO pok. DO i AO pok. SO, 3. tuženika EO, iz [adresa], osobno i kao nasljednice RO, SO pok. DO i AO pok. SO, 4. tuženika IOR, iz [adresa] osobno i kao nasljednice OO pok. KO, SO pok. DO i AO pok. SO, 5. tuženika ČO. OO, iz [adresa], osobno i kao nasljednice OO pok. KO, SO pok. DO i AO pok. SO, 6. tuženika CO iz [adresa], osobno i kao nasljednice VO žene ŠO, osobno i kao nasljednice SO pok. DO i AO pok. SO, 7. tuženika FOR, iz [adresa], osobno i kao nasljednice ŽOR, SO. DO i AO pok. SO, 8. tuženika UO iz [adresa], kao nasljednika UO FO, SO pok. DO i AO pok. SO, 9. tuženika ĐO iz [adresa], osobno i kao nasljednice TO, SO pok. DO i AO pok. SO, 10. tuženika ŠO, iz [adresa], osobno i kao nasljednika ABC žene VO, SO pok. DO i AO pok. SO, 11. GO, iz [adresa], osobno i kao nasljednika VO žene VO, SO pok. DO i AO pok. SO, tuženici pod 2., 3., 6., 7., 9. do 11. zastupani po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku iz Zadra, 12. tuženika ĆO, rođ. AO, iz [adresa], osobno i kao nasljednice LO, SO pok. DO i AO pok. SO, 13. tuženika BO, rođ. AO, [adresa], osobno i kao nasljednice LO, SO pok. DO i AO pok. SO, 14. tuženika MO, [adresa], osobno kao i nasljednice LO, SO pok. DO i AO pok. SO, 15. tuženika HO, iz [adresa], osobno i kao nasljednice IL. FL, SO pok. DO i AO pok. SO i 16. tuženika ŽL iz [adresa], osobno i kao nasljednika IL. FL, SO pok. DO i AO pok. SO, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbama tuženika PL,EO, CO, FOR, ĐO, ŠO, NL, JL, BO, SL i ĆO, protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-209/20-181 od 29. kolovoza 2022., u sjednici vijeća održanoj 4. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Žalbe tuženika odbijaju se kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-209/20-181 od 29. kolovoza 2022.

II Zahtjev tuženika PL,EO, CO, FOR, ĐO, ŠO i NL za naknadom troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Utvrđuje se da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva i to tužitelj ad.1. IO na [katastarska čestica], površine 538 m2 za cijelo, što odgovara dijelu [katastarska čestica] i dijelu [katastarska čestica] , a označeno likom i točkama A-B-C-D- A i [katastarska čestica], površine 462 m2, za cijelo; koja je nastala od dijela [katastarska čestica], te dijela [katastarska čestica], sve označeno likom i točkama C-D-E-F-C, te na [katastarska čestica], za 51/796 dijela, koja je nastala od dijela [katastarska čestica] i dijela [katastarska čestica], označeno likom i točkama C-5-F-GK-3-20-21-22-23-24-Z-1-2-78-6-L-C; tužitelj ad.2.FO na [katastarska čestica], površine 659 m2 za cijelo,koja je nastala od matične [katastarska čestica], sve označeno likom i točkama M-L-O-N-M i [katastarska čestica], površine 2 662 m2 za cijelo, koja je nastala od dijela [katastarska čestica], te dijela [katastarska čestica], sve označeno likom i točkama L-78- 85-V-O-L, te na [katastarska čestica] , za [katastarska čestica] dijela, koja je nastala od matične [katastarska čestica] i označena likom i točkama OP-S-T-U-84-85-V-O, te [katastarska čestica], za 90/257 dijela, koja je nastala od matične [katastarska čestica], sve označeno likom i točkama B-C-L-M-N-O-P-R-B, [katastarska čestica], za 111/796 dijela, koja je nastala od dijela [katastarska čestica] i dijela [katastarska čestica], označeno likom i točkama C-5-F-G-K-3-20-21-22-23-24-Z-1-2- 78-6-L-C; tužitelj ad.3. DL na [katastarska čestica], površine 3 321 m2, za cijelo, koja je nastala od dijela [katastarska čestica] i dijela [katastarska čestica], sve označeno likom i točkama 78-85-84-X-Y-Z-1-2-78, te na [katastarska čestica], za 89/257 dijela, koja je nastala od matične [katastarska čestica] , sve označeno likom i točkama B-C-L-M-N-O-P-R-B, [katastarska čestica], za 90/179 dijela, koja je nastala od matične [katastarska čestica], sve označeno likom i točkama O-P-S-T-U84-85-V-O, i [katastarska čestica], za 111/796 dijela, koja je nastala od dijela [katastarska čestica] i dijela [katastarska čestica], označeno likom i točkama C-5-F-G-K-3-20-21- 22-23-24-Z-1-2-78-6-L-C; tužitelj ad.4.PO na [katastarska čestica], površine 1 000 m2 za cijelo, koja je nastala od matične [katastarska čestica] , sve označeno likom i točkama E-F-G-H-E-, te na [katastarska čestica], za 51/796 dijela , koja je nastala od dijela [katastarska čestica] i dijela [katastarska čestica], označeno likom i točkama C-5-F-G-K-3- 20-21-22-23-24-Z-1-2-78-6-L-C; sve k. o. [katastarska općina],a sve prema predparcelacijskom elaboratu sastavljen od strane dipl.ing.geodezije AL, ovlaštenog inženjera geodezije od 08.siječnja 2004., koji predparcelacijski elaborat se sastoji od prvog (1) i drugog (2) dijela i koji je potvrđen od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za Katastar Zadar, KLASA: 932-06/04-02/80 od 09. veljače 2004., odnosno prema Dopuni skice sudskog očevida od 28. listopada 2021. koja je sastavljena od stalnog sudskog vještaka geodetske struke Dražena Torbarine, GEO LESI j.d.o.o., što sve čini sastavni dio presude, što su tuženici dužni priznati, slijedom čega su tužitelji ovlašteni temeljem ove presude, a nakon pravomoćnosti iste uknjižiti se kao vlasnici predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama , na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika i (ili) njihovih pravnih prednika,

sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima 2. ZL, 3. EO, 4. IOR, 5. ČO, 6. RL, 7. FOR, 8. UO 9. ĐO, 10. EL, 11. NL,12. ĆO, 13. BO, 14. MO, 15. HO, i 16. ŽL da naknade tužiteljima parnični trošak u iznosu od 37.107,81 kuna (tridesetsedamtisuća stosedamkuna i osamdesetlipa) u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tuženici PL, EO, OL, FOR, ĐO, ŠO i NL zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle zbog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Traže trošak žalbenog postupka.

3. Ovu presudu u odluci o troškovima postupka (st. II. izreke) pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tuženici ŽL, KL, MO i ĆO. Predlažu da se odluka o troškovima u odnosu na njih ukine obzirom da osobno nisu bili zainteresirani za ishod postupka, da svojim postupanjem u postupku nisu doprinijeli nastanku bilo kakvih troškova.

4. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju navode iz žalbe tuženika PL, EO, CO, FOR, ĐO, ŠO i NL te predlažu odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tuženika, te navode tužitelja iz odgovora na žalbu, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuju tuženici, budući da pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se isto može ispitati.

8. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom na to da je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva. Sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude izložio je zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, te je naveo i obrazložio koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a provedeni dokazni prijedlozi su valjano obrazloženi (čl. 8. ZPP-a).

9. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika da im je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje sa aspekta prava na obrazloženu sudsku odluku, obzirom da pobijana presuda sadrži dostatne i pravno relevantne razloge što strankama pokazuje da je njihov predmet zaista ispitan te jamči zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih tijela javne vlasti.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva nekretnina navedenih u izreci presude što da su tuženici dužni priznati i trpjeti uknjižbu na ime tužitelja.

11. U postupku pred prvostupanjskim sudom i iz stanja spisa proizlazi:

- da je temeljem kupoprodajnog ugovora od **.**.2003. JO rođena EO prodala tužiteljima FO i ŽO na jednake dijelove nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te u [broj] i to kč. br. [katastarska čestica] od 1563 m², kč. br. [katastarska čestica] od 329 m², kč. br. [katastarska čestica] od 679 m², kč. br. [katastarska čestica] od 3574 m², kč. br. [katastarska čestica] od 1485 m², kč. br. [katastarska čestica] od 967 m², a koje nekretnine su u navedenim površinama upisane u [broj] k. o. [katastarska općina] kao posjed JO pok. ČL,

- da je temeljem kupoprodajnog ugovora zaključenog **.**.2003. JO prodala tužitelju PO dio kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak u površini od 1000 m² i dio koji je u naravi predstavljao put u površini od 51 m²,

- da je temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog 18. prosinca 2003. utvrđeno da je JO tužitelju IO prodala dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1000 m² te dio površine iste čestice koja je u naravi bio put u površini od 51 m², te da nije sporno da su tužitelji kao kupci, nakon sklopljenog ugovora stupili u posjed kupljenih nekretnina po sinu prodavateljice a tuženiku NO,

- da su predmetne nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] (kč. br. [katastarska čestica]) kao suvlasništvo tuženika odnosno njihovih pravnih prednika te u zk. ul. [broj ZK uloška] (kč. br. [katastarska čestica]) kao vlasništvo AO pok. SO,

- da je iz povijesti posjedovanja Područnog ureda za katastar Zadar od 10. siječnja 2007. (str. 41 spisa) za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pregledom najstarijih podataka koji datiraju iz 1883., utvrđeno da su čest. zem. [katastarska čestica] do 1925. bile upisane u starom posjedovnom [broj] koji je uništen te su od te godine iste u [broj], u kojem su već bile evidentirane i sve ostale predmetne čestice. Godine 1935. upisuju se u posjedovni list CL pok. SO čestice [katastarska čestica] i [katastarska čestica], a prvom revizijom k. o. [katastarska općina] 1948. godine utvrđeno je da se u posjedu svih predmetnih čestica nalaze ČL pok. AO u 2/3 površine svake i VL ud. ABC za po 1/3 istih. Kasnije su izvršene promjene posjednika i na jednom i na drugom posjedu tako što je 1970., prilikom rješavanja redovitih godišnjih prijava za k. o. [katastarska općina] došlo do izmjene na posjedu ŠL, te je od tada na istom upisana RO pok. POR. Na posjedu ČL promjena je izvršena 1986. upisom JO čija imena su vidljiva i u popisu katastarskih čestica sa posjednicima od 10. siječnja 2007. (str. 42-43 spisa),

- da tuženik NO, kao nasljednik i pravni slijednik prodavateljice JO, priznaje valjanost kupoprodajnih ugovora u cijelosti i potvrđuje da su kupci isplatili kupoprodajnu cijenu i time ispunili svoju obvezu iz ugovora,

- da je uvidom u izvanparnični predmet posl. br. P-46/23 (A769/00) utvrđeno da je pok. AO pok. SO iz [adresa] preminuo 1900., da je nakon njegove smrti proveden ostavinski postupak tijekom kojeg je utvrđeno da njegovu ostavinu čine i predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da su njegovim nasljednicima proglašeni sinovi UL, KO, FL, SO, ČL, i kćeri VO, I, F, Ž, svaki u 1/18 dijela, a supruga ĐL u 9/18 dijela, da je 29. srpnja 1916. došlo do privremene podjele zajednice cjelokupne ostavštine između UL pok. AO s jedne strane, te njegove majke Ž i ostale braće i sestara s druge strane, na način da je iz cjelokupne ostavštine izdvojen UL njegov dio od 1/18 dijela,

- da je uvidom u izvanparnični predmet pod posl. br. O-52/59 utvrđeno da je TL pok. AO (prednik tuženika 1. NO) rođen 1899., preminuo 1959., te da njegovu ostavinsku imovinu čine predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/5 dijela, a njegovim nasljednikom temeljem oporuke da je proglašen sin

GL pok. ČL u cijelosti,

- da je uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl. br. O-690/85 od 12. studenog 1986. utvrđeno da je iza iza smrti RO ud. Mate rođene 1905. preminule 1981., proveden ostavinski postupak tijekom kojeg je utvrđeno da bi njenu ostavinsku imovinu čine sporne nekretnine 1/5 suvlasničkog dijela (iste je naslijedila iza smrti sina RO ĆL pok. ČL), te je njenom nasljednicom za cijelo proglašena JO. SO (majka tuženika NO),

- da je uvidom u rješenje poslovni broj br. O-579/62 utvrđeno da je KO pok. AO iz [adresa] (prednik 4. i. 5. tuženica.) rođen 1891. preminuo 1962., da njegovu ostavinu između ostalih čine i predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/5 dijela, a njegovim nasljednikom temeljem oporuke je proglašen sin KO

LL pok. KO u cijelosti,

- da je uvidom u rješenje posl. br. O-852/79 utvrđeno da je FL pok. AO rođen 1894. preminuo 1979., te je iza istog proveden ostavinski postupak, njegovu ostavinu da čine predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( 1/5 dijela), dok su nasljednicima proglašeni sinovi NOR pok. FL (prednik 12., 13. i 14. tuženika) u 2/4 dijela, BL (prednik tuženika 8.) u 1/4 dijela, te BL P (prednik 15. i 16. tuženika) u 1/4 dijela,

- da je uvidom u rješenje posl. br. O-159/71 utvrđeno da je ŠL rođ. N, rođena 1886. preminula 1970., da njezinu ostavinsku imovinu čine i predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( 9/50 dijela) a njenim nasljednicima da su proglašene kćeri TO pok. JOR u 1/5 dijela (prednica tuženice 9.), ML u 1/5 dijela (prednica 2. i 3. tuženika), NL Ž u 2/5 dijela s obzirom da je nasljednica J HL svoj nasljedni dio ustupila istoj (prednica 6., 10. i 11. tuženika) i IH u 1/5 dijela (prednica 7. tuženice), navedeno da proizlazi i iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zadru, odnosno Općinskog suda u Zadru posl. br. O-159/71 od 9. kolovoza 1973. (str.36, 69, 222-223 spisa), posl. br. O- 579/62 od 21. siječnja 1963. (str. 166-167 spisa), posl. br. O-852/79 od 23. siječnja 1980. (str. 174-175 spisa), O-52/59 od 27. travnja 1959. (str. 183-184),

- da je rješenjem o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zadru posl. br. O-728/55 od 12. siječnja 1956. (str. 68, 224 spisa) utvrđeno da je iza smrti JOR (ABC) pok. AO, rođenog 1879., preminulog 1945. utvrđeno da njegovu ostavinu čine i zemlje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/5 dijela, te da su njegovim nasljednicima, na osnovu sporazuma i uslijed odreknuća kćeri NL Ž i IH u korist majke ŠL, proglašeni supruga ŠL za 7/10 dijela, te kćeri TO, HL i FH svaka za 1/10 dijela,

- da su predmetne nekretnine bile u vlasništvu zajedničkog prednika tuženika, pok. AO pok. SO (što je nesporno između stranaka), te nakon njegove smrti istog su naslijedila njegova djeca, sinovi S zv. POR, KO, FL, SO, ČL, kćeri Ž, I, D, Ž svaki svako u 1/18 dijela, te supruga

ĐL u 9/18 dijela,

- da je nesporno da su iza smrti TL, KO, FL i S (sinovi pok. AO pok. SO), iste naslijedili njihovi zakonski nasljednici, osim pok. ŽH pok. AO koji je umro bez nasljednika, pa je tako:

- pok. TL nasljedio sin GL kojeg nasljedila majka RO ud. ČL, a ovu kći JO (prednica tuženika 1.),

- pok. RO KO naslijedio je sin LL, a njega njegove kćerke 4. i. 5. tužena,

- pok. PH naslijedio je sin NOR u 2/4 djela koje su naslijedile kćeri, 12.-14 tužene, sin NOR BL u 1/4 dijela kojeg je naslijedio sin UO, (8. tuženik ) i sin NH u 1/4 dijela kojeg su naslijedili kćer i sin, (15. i 16. tuženici),

- pok. SOR naslijedile su kćeri TO, HL, FH svaka u 1/10 dijela i supruga TO ŠL u 7/10 dijela, čiji suvlasnički udio od 7/10 dijela, poslije smrti iste je pripao nasljeđivanjem njezinim kćerkama TO u 1/5 dijela (prednica 9. tuženice), JH u 1/5 dijela (prednica 2. i. 3. tuženika), NL Ž u 2/5 dijela s obzirom da je nasljednica J HL svoj nasljedni dio ustupila istoj (prednica 6., 10. i 11.tuženika) i IH u 1/5 dijela (prednica 7. tuženice), a koje rodoslovlje obitelji TO nije sporno.

12. Između stranaka u postupku pred prvostupanjskim sudom, a i sada u žalbenom postupku, spornim se čini je li među nasljednicima pok. DO izvršena dioba nekretnina na način da su prijeporne nekretnine pripale ČL pok. AO, ocu pravne prednice tužitelja i prodavateljice JO.

13. Sud prvog stupnja je, nakon dovoljne raspravljenosti ove pravne stvari, savjesne i brižljive ocjene svih dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi, u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, a u pogledu spornih okolnosti utvrdio sljedeće odlučno

(dijelom i nesporno) činjenično stanje:

- da su, nakon smrti CL koji je umro 1900., u kući nesporno ostali živjeti najstariji sin S. SH i 20 godina od njega mlađi brat ČL, sa svojom majkom Ž, da bi 1916. došlo do podjele unutar ove obitelji, na način da u kući ostaju živjeti majka DOR sa sinom ČL, dok se starijim sinu AOR izdvaja njegov dio,

- da kada se s navedenom činjenicom ove "privremene" podjele iz 1916. poveže stanje posjeda koje je upisano 1948., poslije smrti DH kojega je naslijedila njegova žena ŠL, prema posjedovnom listu sporne nekretnine su bile u posjedu ČL i ŠL u točno označenim površinama i nisu pripadale ostaloj braći, prema njihovim posjedovnim listovima iz tog vremena. Posjedovno stanje na dijelu ŠL mijenja se 1970., poslije njezine smrti, a poslije smrti ABC žene RO, kao posjednik se 1986. upisuje njezina kćer JO, na ABC dijelu posjeda,

- da prema površini spornih čestica kako su upisane u posjedovnom listu proizlazi da je JO mogla imati u posjedu fizičke dijelove tih nekretnina, jer su površine istih prema zemljišnoj knjizi znatno veće, odnosno da je prodani dio prema površini manji od površine prikazane u posjedovnom listu, gdje je kao posjednica upisana JO i gdje su ove nekretnine označene nazivom [adresa], kulture pašnjak i maslinjak,

- da je prednje navedeno utvrđenje točno potvrdili su svojim iskazima tuženik UO, čiji je prednik FL pok. AO, koji tuženik navodi da nema suvlasnički dio na tim parcelama iako se one navode u ostavinskom rješenju, jer da je njegov prednik dobio zemlju na drugom dijelu, te da njegove parcele graniče sa zemljištem JO, odnosno da se parcele koje je obrađivao još njezin otac ČL nalaze južno i zapadno od njegove zemlje; nasljednici pok. KO, koji nakon održanog očevida, potvrđuju da nemaju zemlje na [adresa], tuženik NH u odgovoru na tužbu izričito navodi da ni on, ni njegova braća, ni otac, nikada nisu bili u posjedu navedenih nekretnina koje je JO stekla nasljeđivanjem majke; svjedokinja AH, kćer pok. TO, odnosno unuka pok. ZUL, također iskazuje da se njezin pok. djed DH podijelio sa svojom braćom te je pojasnila da je pored njenog djeda Z kojeg su zvali POR bio i najmlađi njegov brat ČL koji je bio otac JO, te da je još pok. pradjed AO svoje sinove podijelio tako da je svatko znao svoje te da nikada nije bilo sporova između njezine obitelji i obitelji JO jer se znalo točno što je koga pripalo, što je čije. Ovo na Strihinoj Grbi da je pripalo njezinom pok. djedu POR i njegovom bratu ČL, ABC ocu. Braća od pok. djeda da su obrađivali svoje zemlje, svaki svoj dio, kako su se podijelili,

- da je navedeno u skladu s povijesti posjedovanja predmetnih nekretnina te utvrđuje da su se predmetne nekretnine nalazile u nesmetanom i mirnom posjedu ČL najkasnije od 1948., a nakon njegove smrti u poštenom i samostalnom posjedu njegovih nasljednika, sve do JO, dakle više od 40 godina, a od koje su tužitelji ove nekretnine kupili te da su tužitelji 2003. sa stvarnom vlasnicom spornih nekretnina sklopili kupoprodajne ugovore, koji su u cijelosti realizirani, te da se isti od 2003. nalaze u samostalnom i poštenom posjedu ovih nekretnina.

14. Prvostupanjski sud na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utemeljeno zaključuje da su tužitelji dokazali da je njihova pravna prednica pok. JO, s kojom su sklopili kupoprodajne ugovore za predmetne nekretnine, kao nasljednica pok. RO, a ista kao nasljednica svoga sina ĆL, koji je pak naslijedio oca pok. ČL, bila izvanknjižna vlasnica prijepornih nekretnina, te da su tužitelji 2003. sa stvarnom vlasnicom spornih nekretnina sklopili kupoprodajne ugovore, koji su u cijelosti realizirani, te da se isti od 2003. nalaze u samostalnom i poštenom posjedu ovih nekretnina.

15. Prvenstveno je potrebno istaći da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

15.1. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

16. Glede žalbenih navoda tuženika, koji su neosnovani i ne dovode u sumnju pravilnost odluke prvostupanjskog suda, valja reći da protivno žalbenim navodima sud prvog stupnja nije stihijski i selektivno analizirao iskaze svjedoka, za svoju odluku zbog koje ne prihvaća iskaz svjedoka ZOR, dao je valjane i dostatne razloge, koji žalbenim navodima nisu dovedeni u pitanje.

17. Protivno navodima žalbe tuženik UO nije samo izjavom nego je i iskazom danim pred prvostupanjskim sudom (str. 377-378 spisa), a koji je u suglasju sa iskazom svjedoka AH (str. 279 spisa), kao i sa povijesti posjeda za sporne nekretnine, kao osoba čije nekretnine graniče (međaše) sa nekretninama pravne prednice tužitelja, potvrdio okolnosti odlučne za utvrđenje osobe posjednika kao i površine posjeda dijela nekretnina "[adresa].

18. Činjenica da žalitelji ocjenom dokaza odlučnih za odluku nisu zadovoljni, nema značaj bitne povrede iz čl. 353. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a, na koju povredu sadržajno svojom žalbom upiru žalitelji. Prema čl. 8. ZPP-a, odlučne činjenice u postupku utvrđuje sud (ne stranke) i to prema svom uvjerenju, na osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu provedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima. Tako je i postupio prvostupanjski sud u pobijanoj odluci. Osim toga, sudovi imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze pa postupanjem po toj ovlasti, odnosno time što žalitelji ocjenom dokaza odlučnim za odluku nisu zadovoljni i smatraju da je iz provedenih dokaza istinitim trebalo prihvatiti samo ono što oni tvrde i njihovo tumačenje odlučnog i istinitog, sud prvog stupnja nije povrijedio niti jedno pravo žalitelja. U tom pogledu je prvostupanjski sud iznio valjanu i argumentiranu analizu iskaza svjedoka saslušanih u postupku (UO, AH, ROR...).

19. Točno je da spisu prileži Foglio del posesso di fondario (str. 44 spisa) radi se o preslici naslovnice posjedovnog [broj] iz 1935. , dostavljenog od strane DGU PU Zadar uz izvješće o povijesti posjedovanja za [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], i iz istog ne proizlaze, kako to pogrešno tvrde žalitelji, da bi POR bio nositelj domaćinstva, da je bio i jedini sposoban voditi brigu oko predmetnih nekretnina, te zaključci i tvrdnje žalitelja kojima se nastavno osporava da bi među nasljednicima pok CL bila izvršena dioba, obzirom da je sud prvog stupnja o tome da je došlo do diobe, kada i na koji način te između koga dao valjane razloge koje u svemu prihvaća i ovaj sud.

20. Pri tome sami tuženici u žalbi ne osporavaju da su na kraju predmetne nekretnine ostale u suposjedu pok. ČL i DH, koji su se podijelili nakon što su zasnovali vlastite obitelji, ne osporavaju da je JO imala zemlju i bila posjednik iste no, sada u žalbenoj fazi postupka čine spornim odnosno tvrde da je imala manje površine od površine koju su imali prednici Z. Naime, postojanje faktične diobe nekretnina ne utječe na poštenje, već na zakonitost posjeda u kojem slučaju je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban protek kraćih rokova dosjelosti. U ovom konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je pravo vlasništva dosjelošću utvrdio na temelju poštenog posjeda tužitelja i njihovih prednika, koji je trajao sasvim sigurno od 1948., a za koji tuženici nisu dokazali da je bio nepošten.

21. Vezano uz žalbene razloge tuženika kojima se ne osporava da je pravna prednica tužitelja JO bila posjednik nekretnina na tzv. [adresa], ali u daleko manjoj površini nego što tužitelji tvrde, ističe se da su takvi navodi bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude a to kraj činjenice da je navedene okolnosti, površinu i lokaciju posjeda sud prvog stupnja pravilno utvrdio ne samo na temelju isprava, nego i provedenim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka, saslušanjem svjedoka i stranaka. Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed. Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed. No kako je već u tom kontekstu ranije rečeno, u postupku pred prvostupanjskim sudom na te okolnosti provedeni su materijalni i personalni dokazi kojima je na nedvojben način utvrđena površina prijepornih nekretnina koju je pravna prednica tužitelja imala u posjedu i sa kojom je mogla raspolagati, a navodi kojima se tvrdi suprotno tuženici niti u postupku pred prvostupanjskim sudom, a niti u ovom žalbenom postupku ničim ne dokazuju.

22. Na utvrđene činjenice sud prvog stupnja pravilno je primijenio odredbe materijalnog prava iz čl. 388., čl. 159. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV), paragrafa 328 i 1460 Općeg građanskog zakonika („Justizgesetzsammlung“ 1/1811, 1. siječnja 1812. stupio na snagu u austrijskim njemačkim zemljama, 1. srpnja 1814. u Karlovačkoj Granici, 1. kolovoza 1815. u Istri, 1. siječnja 1816. u Dalmaciji, a 1. svibnja 1853. na snazi u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, dalje: OGZ, primjenjuje se temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, „Narodne novine“ broj: 73/91) i čl. 72. st. 3. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj: 6/80, 36/90, „Narodne novine“ broj 53/91, dalje: ZOVO).

23. Sud prvog stupnja opravdano je tužiteljima dosudio troškove postupka primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a i pravilno utvrdio visinu tih troškova primjenom odredbe čl. 155. ZPP-a i to utvrđenje prvostupanjskog suda žalbenim tvrdnjama tuženika nije dovedeno u pitanje.

24. Naime, odredbom članka 157. ZPP-a propisano je, da ako tuženik nije dao povod za tužbu i ako je, prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tužbeni zahtjev, tužitelj će nadoknaditi tuženiku parnične troškove, dok je odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a propisano da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

24.1. Temeljno načelo naknade troškova postupka počiva na objektivno određenom kriteriju uspjeha u parnici jer pravo na naknadu troškova ovisi o ishodu parnice kao objektivnoj okolnosti pri čemu nije odlučno i je li stranka koja je izgubila spor skrivila njezino vođenje, odnosno nastanak troškova. U konkretnoj situaciji tuženici MO, KL, ĆO i ŽL nisu, niti osobno a niti putem svojih pravnih prednika prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari priznali tužbeni zahtjev, a u konkretnoj situaciji spomenuti tuženici su i stranka koja je izgubila spor ali i stranka koja je dala povod za tužbu usprkos navodima da nisu zainteresirani za ishod spora.

24.2. Prema tome, imajući u vidu da su tuženici u cijelosti izgubili ovu parnicu, to je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je, a pozivom na odredbu čl. 154. st. 1. ZPP-a, točkom II. izreke naložio tuženicima da naknade tužiteljima parnični trošak u iznosu od 37.107,81 Kn, slijedom čega se žalbenim navodima tuženika JL, BO, ĆO i MO ničim ne dovodi u sumnju zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude u pobijanom dijelu.

24.3. Žalbenim tvrdnjama o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, dakle, nije dovedena u pitanje pravilnost odluke o parničnom trošku.

25. O troškovima žalbenog postupka tuženika PL,EO, CO, FOR, ĐO, ŠO i NL odlučeno je temeljem odredbe čl. 166. st. 1. u vezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a, obzirom da isti nisu uspjeli s podnesenom žalbom.

26. Stoga, kako je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, to je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci.

Osijek, 4. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

mr. sc. Krunoslav Baran