REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ŠIBENIKU

Gž R-31/2025-2

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Marti Plančić, u pravnoj stvari tužitelja: RG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika: ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Matiji Potočnjaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Potočnjak i partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu Pr- 1833/2023-12 od 20. veljače 2025.g., dana 04. rujna 2025.g.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu Pr- 1833/2023-12 od 20. veljače 2025.g.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja na obvezivanje tuženika isplate mu iznosa od 1.012,33 EUR-a (t. I izreke); obvezan tuženik na naknadu parničnih troškova tužitelju u iznosu od 843,75 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja odluke (t. II izreke); odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnih troškova (t. III izreke).

2. Protiv navedene prvostupanjske presude žalbu podnosi tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP) i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, sa prijedlogom da sud drugog stupnja ukine pobijanu presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje; te zahtjeva trošak sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj ocjenjuje da je žalba tuženika neosnovana jer je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo pri čemu nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka te predlaže da sud drugog stupnja odbije žalbu tuženika kao neosnovanu, a presudu suda prvog stupnja potvrdi.

4. Žalba je neosnovana.

5. Tužbeni zahtjev u ovom predmetu odnosi se na potraživanje u novcu u iznosu od 1.012,33 EUR-a, dakle u svoti koja ne prelazi iznos od 1.320,00 eura, pa se u smislu odredbe članka 458. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) radi o sporu male vrijednosti. Temeljem odredbe članka 467. stavak 1. ZPP-a presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. istog zakona.

6. Tuženik u žalbi ističe apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. (očitom omaškom u pisanju brojeva pogrešno u žalbi stoji st. 1.) t. 11. ZPP-a jer da o odlučnoj činjenici postoji li uzročno posljedična veza između potresa i nastalih pukotinskih oštećenja na objektu, postoji proturječnost između sadržaja isprava i samih tih isprava, kao i o odlučnoj činjenici je li očitovanje vještaka javna isprava, kao i nepravilno utvrđeno činjenično stanje.

6.1. Suprotno žalbenim tvrdnjama presuda suda prvog stupnja sadrži jasne razloge o odlučnoj činjenici postojanja uzročno posljedične veze između potresa i nastalih pukotinskih oštećenja na objektu tužitelja jer je sud u presudi jasno naveo da je uzročno posljedičnu vezu utvrdio na temelju očitovanja građevinskog vještaka, time da zaključak suda nije suprotan sadržaju tog očitovanja iz kojih razloga ne postoji proturječnost na koju u žalbi ukazuje tuženik, a presudu suda prvog stupnja bilo je moguće ispitati. Kako sud prvog stupnja nije počinio niti druge bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti žalba tuženika je u tom dijelu neosnovana.

7. Nakon provedenog postupka sud prvog stupnja utvrđuje da je predmet tužbenog zahtjeva tužitelja pravo na isplatu solidarne potpore radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode na temelju članka 86. stavak 1. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019. (dalje: KU).

8. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je tužitelj zaposlenik tuženika i da ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], odnosno u stanu koji je predmet očitovanja vještaka .

8.1. U odnosu na spornu činjenicu pripada li tužitelju pravo na isplatu solidarne potpore radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode sud utvrđuje da je člankom 86. stavak 1. KU propisano da radnik ili njegova obitelj, koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Stavkom 2. istog članka propisano je da se pod pojmom prosječne mjesečne plaće podrazumijeva prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca.

8.2. Tijekom postupka, na temelju dokaza koje su stranke predložile, a prije svega pismenog očitovanja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl. ing. građ. Željka Šimanovića datiranog sa 11. srpnja 2022.g. prvostupanjski sud utvrđuje da su na nekretnini tužitelja dvosobnom stanu u visokom prizemlju 3-katne stambene zgrade [adresa] u [adresa]; nakon potresa od 22. ožujka 2020. kada je u ranim jutarnjim satima (6,24 sati) došlo do potresanja tla maksimalne magnitude po Richteru 5,5 stupnjeva, te se tijekom dana i nastavilo potresanje tla (cca 30-ak potresa), pa tako da je u 7,01 sati je došlo do sljedećeg značajnijeg potresanja tla (VI stupanj po MSC skali), a četrdesetak minuta kasnije potresanje tla od IV-V stupnja po MSC skali, te i Petrinjskog potresa 28. i 29. prosinca 2020., nakon navedenih potresanja tla; nastala oštećenja u vidu zidnih i stropnih pukotina s djelomičnim otpadanjem žbuke i zidne keramike te završnog soboslikarskog sloja. Nakon određenog perioda da je došlo do novog potresa 28. prosinca 2020. u 6,28 sati sa epicentrom kod Petrinje maksimalne magnitude 5,0 stupnjeva po Richteru, a koji se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,5 - 2,8 po Richteru. Potom, sljedećeg dana 29. prosinca 2020. u 12,19 sati da je zabilježen je razoran potres sa epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,2 stupnjeva, nakon čega je uslijedilo mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi navedeni potresi imali su pojedinačno, ali i kumulativno štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja, pa tako da su uslijed potresa u stanu obitelji RG smještenom u visokom prizemlju stambene zgrade [adresa] u [adresa] nastala oštećenja u vidu zidnih i stropnih pukotina s djelomičnim otpadanjem žbuke. Navedena oštećenja je potrebno sanirati kako bi se spriječilo daljnje širenja pukotina.

9. Žalitelj smatra da navedeno očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimanovića od 11. srpnja 2022. ne predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju na temelju koje se može ostvariti pravo na solidarnu potporu jer isto da je sačinio na traženje tužitelja. Njime da vještak utvrđuje da su na nekretnini tužitelja nastala oštećenja u vidu zidnih i stropnih pukotina s djelomičnim otpadanjem žbuke, te ocjenjuje da su ti potresi imali pojedinačno, ali i kumulativno štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području Grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Vještak također navodi da od strane ekipe za brze preglede građevina oštećenih uslijed potresa nije obavljen pregled tužiteljeve građevine obzirom da nije bila narušena mehanička otpornost i stabilnost građevine, već su oštećenja bila manjeg karaktera u vidu manjih zidnih pukotina. Mišljenje je vještaka, također, da utvrđena oštećenja na nekretnini tužitelja ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine, ali je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina.

9.1. Kako je tuženik smatrao da očitovanje stalnog sudskog vještaka Željka Šimanovića od 27. lipnja 2022. ne predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju na temelju koje se može ostvariti pravo na solidarnu potporu pozivajući se pritom na Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU (dalje: Povjerenstvo, sud je utvrdio da je Zaključkom Povjerenstva određeno da vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja odluka o proglašenju elementarne nepogodne koju donosi župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba i procjena štete ovlaštenog procjenitelja (s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave) ili drugi vjerodostojan dokument (primjerice, potvrda Hrvatskih strukovnih udruga eksperata i sudskih vještaka potpisna od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu). Prvostupanjski sud utvrđuje da u slučaju potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu dužni dostaviti Odluku o proglašenju prirodne nepogode, budući se radi o općepoznatoj činjenici, te navodi da je radnik u svakom slučaju dužan dokazati da na adresi na kojoj se nalazi građevina ima prijavljeno prebivalište. Ocjena je suda prvog stupnja da očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića od 27. lipnja 2022., koji je registriran kod Županijskog suda u Velikoj Gorici predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju koja ima u vidu Zaključak Povjerenstva jer su vjerodostojni dokumenti u Zaključku Povjerenstva navedeni samo primjerice. Po ocjeni suda tuženik tijekom postupka nije iznosio činjenice zbog kojih očitovanje sudskog vještaka ne bi bilo pravilno, odnosno iznosio je samo tvrdnje da oštećenja na građevini nisu nastala zbog potresa, iz kojih razloga je presudu bilo moguće donijeti na temelju takvog očitovanja.

9.2. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da je prosječna mjesečna plaća koja je isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u smislu odredbe članka 86. stavak 2. KU iznosila 1.012,33 eura, koji iznos je tužitelj tražio konačno specificiranim tužbenim zahtjevom.

10. Primjenu materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje, koje ne može biti predmet ispitivanja po žalbi tuženika u smislu odredbe članka 467. stavak 1. ZPP- a, kao pravilnu prihvaća i ovaj sud.

11. Tuženik u žalbi u bitnome osporava da je očitovanje stalnog sudskog vještaka Željka Šimanovića vjerodostojna dokumentacija u smislu Zaključka Povjerenstva tvrdeći da je to samo ona dokumentacija koja je navedena izrijekom u Zaključku, zatim tvrdi da pismeno očitovanje stalnog sudskog vještaka nije vjerodostojno zbog toga što je sastavljeno dvije i pol godine nakon potresa te tvrdi da je sud pogrešno primijenio pravila o teretu dokazivanja. Sve ove žalbene tvrdnje predstavljaju osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja koje se ne može preispitivati u žalbenom postupku u sporu male vrijednosti. Suprotno pravnom shvaćanju tuženika i po ocjeni ovog suda sud prvog stupnja pravilno je zaključio da je u Zaključku Povjerenstva samo primjerice naveden drugi vjerodostojan dokument na temelju kojeg je moguće utvrđivati činjenice odlučne za ostvarivanje prava na solidarnu potporu radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode, zbog čega je i po ocjeni ovoga suda pravilno sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo i to odredbu članka 86. stavak 1. KU kada je utvrdio da tužitelj ima pravo na isplatu solidarne potpore jer je u postupku utvrdio da su kao posljedice tri potresa na nekretnini tužitelja nastala oštećenja koja je potrebno sanirati.

12. Žalbu tužitelja na prvostupanjsku odluku o parničnom trošku, ovaj sud nije posebno razmatrao. To iz razloga što žalbom u cijelosti pobija prvostupanjsku odluku, ali u istoj ne ističe niti obrazlaže razloge koji se glede odluke o trošku odnose na pogrešnu primjenu materijalnog prava, a drugostupanjski sud više ne pazi po službenoj dužnosti na taj žalbeni razlog (čl. 365. st. 2. ZPP).

13. Temeljem čl. 166. st.1. ZPP-a, ovaj sud je odlučio i o zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava žalbe, ali kako sa žalbom nije uspio to se taj njegov zahtjev u smislu odredbe čl. 154. st.1. ZPP-a ukazuje neosnovanim.

14. Temeljem čl. 2. ZPP-a o troškovima žalbenog postupka protivne stranke ovaj sud nije odlučivao jer tužitelj nije ni postavio zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

U Šibeniku, 04. rujna 2025.g.

S U D A C

Marta Plančić